1 / 10

Ideologija Stranaka i reforme

Tonči Kursar, FPZ, Zagreb. Ideologija Stranaka i reforme. Problem. Utjecaj ideja/ideologija na reforme Pojam ideologije (skup stavova kojim se usmjerava političko djelovanje, često sadržavaju shvaćanje ljudske prirode i povijesnog razvoja)

aldis
Download Presentation

Ideologija Stranaka i reforme

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Tonči Kursar, FPZ, Zagreb Ideologija Stranaka i reforme

  2. Problem • Utjecaj ideja/ideologija na reforme • Pojam ideologije (skup stavova kojim se usmjerava političko djelovanje, često sadržavaju shvaćanje ljudske prirode i povijesnog razvoja) • U politici se govori o reformama, a sa stajališta političke znanosti misli se na institucionalne promjene.

  3. Poteškoće u pristupu problemu • u političkoj znanosti ideje se uzimaju kao zavisne varijable, najčešće kao puki izrazi materijalnih interesa pojedinaca ili klasa. • Nosiocima ideja one pomažu da unaprijede svoje interese (marksisti) odnosno služe kao “putokazi koji političkim akterima pomažu u snalaženje u teškim vremenima”, S. Berman, 2001: 235). • Više se govori o kontinuitetu ideja, manje o promjeni.

  4. Osnovni postupak • Ideje zapravo nemaju intrinzičnu vrijednost. Moguće je da pokreću svijet ali ne onako kako žele nego samo unutar zadanih okolnosti. • O promjeni idejnog sklopa se obično govori u krizi (u slučaju Hrvatske, uzrokovane globalizacijom/recesijom). • Ako govorimo o kontinuitetu/stabilnosti onda se govori o nasljeđu prošlosti.

  5. Historijski institucionalizam • Posrijedi je zapravo ‘ovisnost o prijeđenom putu’ odnosno path dependence u historijskog institucionalizma, vidi Campbell, 2004.; Peters, 2007.) • Ovaj se institucionalizam temelji na stavu da kad se jednom donese odluka o uvođenju jedne ideje, politike ili institucije u javni prostor, “stvoreni će model ustaliti” (Peters). • Dolazi do rutinizacije aktivnosti, ideja…

  6. ‘Treći put’ (u Hrvatskoj) prvi put • Političke ideje koje imaju kontinuitet za SDP dolaze iz priče o tzv. Trećem putu (Giddens/Blair). • Obje varijante teksta su prevedene upravo kad je (lijevo-liberalna) ‘Koalicija’ došla na vlast (1999.; 2000.). • Izvorno je ‘Treći put’ reakcija socijaldemokracije na globalizaciju. • Globalizacija (kapitala) se tretirala kao prirodna pojava (‘ništa se tu ne može… ‘) • Briše se razlika ljevica/desnica. • Izlaz: deregulacija ekonomije, odgovornost zajednice/pojedinca, jednakost šansi…

  7. ‘Treći put’ (u Hrvatskoj) prvi put (2) • Od 2000. u Hrvatskoj se o globalizaciji govorilo dvojako. Sindikalisti, poduzetnici i političari smatrali su je (prirodnom) nepogodom, ali su se pouzdali u tzv. greenfield investiranje i u promjenu radnih navika stanovništva. • Pristaše ‘Koalicije’ istupaju s ovakvim izjavama: “lavovski je dio zaposlenika ovdje preplaćen, prezaštićen povlasticama i manjkavo radišan… • “Razliku između ljevice i desnice.. gledam kroz odnos… rada i kapitala. Gledan kroz tu prizmu ja sam… umjereni desničar, baš kao što su to Mato Crkvenac, Slavko Linić ili Željka Antunović. U .. ovom trenutku, ja sam na strani kapitala” (J. Pavičić, 2001., ND).

  8. ‘Treći put’ (u Hrvatskoj) 2. put • Nakon nedavnih predsjedničkih izbora SDP doživljava bum (“naš sustav vrijednosti koji bi opisao kao moderno lijevo-liberalan, postaje prihvatljiv za sve veći broj hrvatskih građana”, Z. Milanović, JL, 23.1. 2010.). • “Tony Blair je političar od kojeg se može puno naučiti”. • “a kad je riječ o gospodarstvu i financijama, nisam desno, nego sam zagovornik racionalnog liberalizma. • “A to znači: nema besplatnog ručka. To znači: svi se računi moraju platiti”. • “u državnoj upravi ne mogu raditi trutovi… ima 30% državnih službenika viška… (S. Linić, 28. 11. 2009.)

  9. Ideologijski kontinuitet ili promjena? • Ostaje pitanje je li hrvatska varijanta ‘Trećeg puta’ dovoljno kreativan ideologijski okvir za rješavanje problema drukčijeg egzogenog šoka (recesije) nego što je to bila globalizacija 2000. • Ova su se razmišljanja ukorijenila tako da se teško može zbiti prijelaz na ideologije koje su bliže tradicionalnoj socijaldemokraciji (obnova industrije, a ne samo financijska stabilnost i racionalizacija). • U tom je smislu zanimljivo spomenuti ideje ekonomiste i političara Ljube Jurčića o svojevrsnoj (socijaldemokratskoj) razvojnoj državi.

More Related