1 / 19

Peloponeski rat

Peloponeski rat. Atina u doba Perikla. Razdoblje izmedju proterivanja Persijanaca iz Grčke i početka Peloponeskog rata predstavlja period najveće moći Atine, to je tzv.zlatno doba Atine Za njen uspon je najzaslužniji bio čuveni državnik Perikle. Perikle (495-429.god. p.n.e.).

andra
Download Presentation

Peloponeski rat

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Peloponeski rat

  2. Atina u doba Perikla • Razdoblje izmedju proterivanja Persijanaca iz Grčke i početka Peloponeskog rata predstavlja period najveće moći Atine, to je tzv.zlatno doba Atine • Za njen uspon je najzaslužniji bio čuveni državnik Perikle

  3. Perikle (495-429.god. p.n.e.)

  4. Perikle je dodatno unapredio atinsku demokratiju, to je doba tzv.radikalne demokratije • Arhonti su mogli biti birani i iz trećeg Solonovog staleža • On je želeo da svi atinski gradjani, uključujući i najsiromašnije, učestvuju u političkom životu, zbog toga je uveo plate za obavljanje političkih dužnosti, u tu svrhu novac je uziman iz blagajne Atinskog pomorskog saveza • Odlučujuća uloga u političkom životu pripala je eklesiji

  5. Značajno mesto u političkom životu pripadalo je stratezima, bilo je ih je 10. Oni su bili vojni komandanti, biran je po jedan komandant iz svake od Klistenovih fila • U doba Perikla oni su imali veliki značaj i u političkom životu • Za veliki broj političkih funkcija, osim stratega, ljudi su birani žrebom

  6. Perikle je radio na jačanju atinske kontrole nad članovima Atinskog pomorskog saveza, u članicama saveza je naseljavao atinske gradjane, a u pobunjenim članicama je ostavljao atinske vojne odrede • Od sredine 5.veka on je radio i na jačanju atinske vlasti na kopnu, na prostoru srednje Grčke, ali i izvan matične Grčke, na prostoru Trakije i u zapadnom Sredozemlju (Velika Grčka), Trakija je bila značajna zbog bogatih rudnika zlata i srebra, a južna Italija i Sicilija zbog uvoza žita

  7. U Periklovo vreme potpuno su obnovljeni hramovi na atinskom Akropolju, medju njima se naročito isticao Partenon • Akropolj je takodje ukrašen Propilejima, monumentalnom kapijom • Perikle se postarao da Atina bude i dobro utvrdjena, sagradio je “duge bedeme”, izmedju grada i luke Pirej

  8. Uspon Atine pod vodjstvom Perikla predstavljao je pretnju Sparti i Peloponeskom savezu, pojedine članice Peloponeskog saveza počele su da prilaze Atinskom pomorskom savezu

  9. Peloponeski rat (431-404.p.n.e.) • Uzrok Peloponeskog rata bio je strah Sparte od jačanja Atine • Atina je uspostavila hegemoniju (prevlast) u Egejskom moru i počela da širi svoj uticaj prema zapadu • Atina je bila velika ekonomska i trgovačka sila, kao i kulturno središte čitavog grčkog sveta

  10. Arhidamov rat (431-421.p.n.e.) • Prva faza Peloponeskog rata poznata je pod nazivom Arhidamov rat, po imenu spartanskog kralja Arhidama • Atina i Sparta su se odlučile za potpuno različite strategije • Sparta, sa jakom kopnenom vojskom je svake godine upadala na poluostrvo Atiku i pljačkala okolinu grada, ali nisu imali snage da zauzmu sam grad zbog nedostatka mornarice • Atinjani su se suočili sa velikom epidemijom kuge, od koje je umro veliki broj ljudi, uključujući Perikla

  11. Atinjani su se opredelili za pomorske operacije, napadajući obalu Peloponeza • 425.god. p.n.e. Atinjani su uspeli da osvoje grad Pilos, iz tog uporišta mogli su da ugrožavaju i samu Spartu; Pilos je postao uporište i za odbegle helote • U drugoj fazi Arhidamovog rata, borbe su vodjene u Trakiji, oko grada Amfipolisa, glavnog atinskog uporišta, gde su i Atina i Sparta pretrpeli velike gubitke • Ova borba je predstavljala prekretnicu Arhidamovog rata, i jedna i druga strana su pretrpele ogromne gubitke u ljudstvu, finansijska sredstva su bila gotovo iscrpljena, Atinjani su se plašili pobune saveznika a Sparta pobune helota • 421.god. sklopljen je mir, koji je u istoriji poznat kao Nikijin mir

  12. II faza Peloponeskog rata • Ratne operacije obnovila je Atina 415.god. p.n.e, preduzevši napad na Siciliju, koja je za Atinjane bila značajna kao izvor snabdevanja žitom • Da bi zagospodarili ostrvom, Atinjani su morali da zauzmu Sirakuzu • Opsada Sirakuze je trajala skoro dve godine, grad je bio opkoljen i sa kopna i sa mora, ali je preokret usledio dolaskom pojačanja iz Sparte; ekspedicija je bila završena potpunim porazom Atinjana

  13. Poraz na Siciliji je naneo težak udarac Atini, od kojeg se ona nije oporavila, njena flota je bila skoro potpuno uništena, a državna blagajna ispražnjena • 413.god. Spartanci su zauzeli severni deo poluostrva Atika Dekeleju • Ovim je počela poslednja faza u ratu, tzv.Dekelejski rat, koji traje do sklapanja mira 404.god. p.n.e.

  14. U poslednjim godinama rata, glavno mesto sukoba bio je Helespont (antički naziv za Dardanele), moreuz koji spaja Egejsko i Mramorno more • Kroz ovaj moreuz Atina je trgovala sa kolonijama na Crnom moru i snabdevala se žitom

  15. Odlučujuća pomorska bitka odigrala se 405.god. p.n.e. kod Egospotama, u kojoj su Spartanci, predvodjeni Lisandrom porazili atinsku flotu • Nakon ove bitke sve članice Atinskog pomorskog saveza počele su da napuštaju Atinjane, ostavši bez flote, finansija i saveznika, Atina je 404.god. p.n.e. morala da kapitulira

  16. Sparta je Atini nametnula teške uslove mira: • Atinski pomorski savez je raspušten • Atina je morala da preda preostalu flotu i da sruši “duge bedeme” • U Atini su na vlast dovedeni aristokrati,tzv. vladavina “trideset tirana” • Sparta je postala vodeća sila u Grčkoj

More Related