1 / 26

Novi trendovi u razvoju računara

Novi trendovi u razvoju računara. Peta generacija računara.

carlyn
Download Presentation

Novi trendovi u razvoju računara

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Novi trendovi u razvoju računara

  2. Peta generacija računara Grupa japanskih poslovnih ljudi i vladinih institucija je početkom osamdesetih godina postavila cilj izgradnje pete generacije računara. Verovalo se da će se ona oslanjati na intenzivno korišćenje paralenih procesora, računare sa superračunarskim performansama i na mogućnosti veštačke inteligencije (engl. Atrificial inteligence). Projekat je iniciralo Ministarstvo za međunarodnu trgovinu i industriju (MITI) i u projekat su uložena ogromna sredstva (oko pola milijarde dolara).

  3. Ciljevi projekta pete generacije Ciljevi projekta su se odnosili: • na razvoj hardvera – korišćenje paralelnog procesiranja, radne stanice velikih mogućnosti, super-računari za naučna izračunavanja • na razvoj programskih jezika – najviše se ulagalo u razvoj jezika za logičko programiranje, baze podataka velikih dimenzija, baze znanja

  4. Poslovi koje je trebalo da obave računari pete generacije • Prihvatanje govornih instrukcija i slika (fotografija) kao ulaznih podataka; • Prikupljanje, selekcija i skladištenje korisnih podataka prikupljenih iz novina, knjiga, govora zabeleženog na trakama, itd; • Istraživanje svih dostupnih podataka na osnovu čega se obezbeđuju odgovori na pitanja korisnika; • Prevođenje stranih jezika; • Učenje iz sopstvenog iskustva; • Programiranje samog sebe.

  5. Neuspeh projekta pete generacije računara • Ciljevi su bili postavljeni za koje tehnologija nije bila dorasla. • Mnogi ciljevi su postignuti manje specifičnim sofverom (npr. radne stanice proivođaća Sun i Intel x86 procesori, umesto paralelnog procesiranja). • Jezici za paralelno logičko programiranje kao veza između paralelnih procesora i jezika za zaključivanje potrebnih za AI aplikacije nisu se pokazali uspešni.

  6. Uticaj pete generacije računara Iako se smatralo da je projekat doživeo neuspeh ostvario je nesporan uticaj na tehnološki razvoj u budućnosti: • Logičko programiranje je našlo primenu u ontološkim jezicima za veb (engl. Web Ontology Languages) pomoću kojih se predstavlja više nivoa znanja na semnatičkom vebu radi zaključivanja i inteligentnog pronalaženja informacija. • Konstrukcija računara sa višestrukim jezgrom (jedno jezgro je CPU) (engl. Multi-core) u kojoj se implementiraju ideje paralelnog procesiranja

  7. Neka nova dostignuća i trendovi posle četvrte generecije računara

  8. Superprovodnici • vrsta materijala koji gube svaki otpor prilikom protoka elektriciteta na datoj temperaturi, čime se ostvaruje velika brzina protoka signala; • Obični materijali to mogu da ostvare u blizini apsolutne nule (-273C); • nemački fizičar, Bednorzi švajcarski fizičar Müllersu otkrili keramički materijal sa superprovodničkim karakteristikama na temperaturi od 32K za šta su dobili Nobelovu nagradu za fiziku 1987. Kasnijim unapređenjima došlo se do superprovodničkih materijala na temperaturi 138K; • Mnogobrojne primene, između ostalog u digitalnim kolima;

  9. Optička vlakna • staklena ili plastična vlakna koja prenose svetlost • Koriste se za komunikaciju jer su vrlo pogodni za prenos signala na veliku daljinu, imaju veliku pojasnu širinu što utiče na brzinu prenosa, manje signala se gubi nego kod metalnih žica i imuni su na elektromagnetne uticaje. • Optički računari rade na bazi svetlosti a ne elektriciteta (tj. na bazi fotona, a ne elektrona) • U optičkom računaru binarne digitalne komponente će biti zamenjene otpičkim komponentama

  10. Paralelni procesori • Ne koriste fon Nojmanovsku arhitekturu koja podrazumeva da se sve računske i logičke operacije obavljaju u jednoj jedinici obrade; • Računari se sastoje od redova procesora; • Cilje je da se mnoge računske operacije obavljaju simultano; • Postoji više vrsta paralelnih procesora: nivo bita, nivo instrukcija, nivo podataka, nivo poslova; • Dobijaju na značanju sa svešću o velikoj potrošnji energije računara; • Najveći problem paralelnog procesiranja i u prošlosti i danas je komunikacija i sinhronizacija obaljanja poslova.

  11. Računari specijalne namene - mikrokontroleri • Na neki način retrogradni proces u razvoju računara jer se vraća ka karakteristikama prethodnika prvih računara – namenjeni su obavljanju specijalnih zadataka; • Specijalni zadaci su “tvrdo kodirani” i ne rešavaju se sofverski što je obično mnogo brže; • Zadaci koje obavljaju su prenos podataka udaljenim računarima, zatim zastupnički serveri i vatrobrani, i slično.

  12. Veštačka inteligencija • To je grana računarstva čiji je cilj razvoj “inteligencije” računara; • Centralni problemi veštačke inteligencije su: • Zaključivanje, rezonovanje, rešavanje problema • Reprezentacija znanja • Planiranje • Učenje • Obrada prirodnih jezika • Percepcija (uočavanje) • Društvena inteligencija, itd. • Ovim problemima se pristupa korišćenjem metoda iz različitih nauka: logika, verovatnoća, neuronske mreže, lingvistika, psihologija...

  13. Primene veštačke ineteligencije • Medicinska dijagnostika • Upravljanje robotima • Razvoj video igara • Zakoni • Mašinsko prevođenje (pre podoblast računarske lingvistike) – računarski program koji prevodi tekst ili govor s jednog prirodnog jezika na drugi. • Obično se prevodi tekst iz ograničenog domena (vremenska prognoza, i sl.) • Više pristupa: pristup zasnovan na lingvističkim pravilima i pristup zasnovan na statističkim osobenostima jezika (domena) • Poznati sistemi za mašinsko prevoženje: • SYSTRAN (na Yahoo) • Prompt (na francuskim veb stranama) • Google (statistički pristup)

  14. Primer rada Guglovog prevodioca 1 • Srpska rečenica: • ASCII kod je jedna verzija međunarodnog standarda ISO 646 IRV koji predstavlja međunarodnu referentnu verziju za 7-bitni kod. • Engleski prevod: • ASCII code is a version of ISO 646 IRV, which represents the international reference version of the 7-bit code.

  15. Primer rada Guglovog prevodioca 2 • Engleska rečenica: • Most modern character-encoding schemes are based on ASCII, though they support many more characters than did ASCII. • Srpski prevod: • Већина модерних карактера-кодирање шеме су базиране на АСЦИИ, иако они подржавају много више ликова него што АСЦИИ.

  16. Primer rada Guglovog prevodioca 3 • Srpska rečenica: • Mladi čovekse osećao daleko od one naivne sreće koju je poznao prvog danakad je po povratku iz Beograda posmatrao sa ovog mesta ovedimnjake i prozore. • Engleski prevod: • Young man felt far from the naive recognize happiness by the first daywhen he returned from Belgrade observed from this place ofchimneys and windows.

  17. Primer rada Guglovog prevodioca 4 • Engleska rečenica: • It is a truth universally acknowledged, that a single man in possession of a good fortune, must be in want of a wife. • Engleski prevod: • То је истина универзално признат, да један човек поседује добру срећу, мора бити у желе од жена. • Opšte je poznata istina da je bogatom neoženjenom čoveku žena neophodna.

  18. Računari koji igraju šah • poznata primena AI su računari koji samostalno igraju šah. • Koriste tehnike heurističkog rešavanje problema (koristi se rezonovanje i prošlo iskustvo, a ne unapred date formule i rešenja). Znači da program ne radi po principu isprobavanja miliona mogućnosti. • Poznat je “igrač” Deap Blue (IBM) koji je 1997. pobedio aktuelnog šahovskog šampiona sa 3½-2½ (igralo se 6 partija pod normalnim vremenskih ograničenjima). Godinu dana ranije, 1996. Kasparov je pobedio slabiju verziju sa 4-2. Kasparov je optužio IBM za prevaru (smatra da su ljudi “pomagali” Deap Blue u jednoj igri). IBM je to odbacio, nije Kasparovu dao revanš a Deap Blue razmontirao (prošao kao Hall).

  19. Deep Blue IBM • Deep Blueje bio kombinacija hardvera specijalne namene i softvera sa računarom opšte namene IBM RS/6000 SP2. Ovaj sistem je mogao da ispita 200 miliona poteza u sekundi ili 50 milijardi pozicija u tri minute što je dozvoljeno vreme za jedan potez u igri šaha.

  20. Kasparov i Deep Blue

  21. IBM Watson

  22. IBM Watson – učesnik kviza Jeopardy! • Watsonje računarski sistem zasnovan na veštačkoj inteligenciji koji je u stanju da odgovara na pitanja koja su postavljena prirodnim jezikom. • Razvijen je u okviru IBM projekta DeepQA(Deep Question Answering) • Nazvan je po prvom predsedniku firme IBMThomas J. Watson

  23. Kako je Watson pobedio u kvizu • Radilo se o tri epizode kviza Jeopardy!Koje su se održale 14–16 februara 2011. • Watsonje pobedio dva najbolja takmičara ikad:Brad Rutter, čovek koji je do tada osvojio najviše novca na tom kvizuJeopardy! (>3,4 miliona dolara), iKen Jennings, koji je držao rekord u broju pobeda (74 pobede). • Sve što su zaradili su dali u dobrotvone svrhe

  24. Kako je Watson pobedio u kvizu • U toku igre Watson je imao pristupka 200 miliona stranica teksta (strukturiranog i nestrukturiranog) što je zauzimalo 4 terabajtova prostora na disku i uključivalo kompletan tekst Wikipedije, ali u toku igre nije bio priključen na Internet. • Za svako pitanje, Watson je na displeju prikazivao tri najverovatnija odgovorai svoj odgovor, tj. onaj koji je najverovatniji.

  25. Kakva su pitanja na ovom kvizu? • U kategoriji U.S. CITIES • "Its largest airport was named for a World War II hero; its second largest, for a World War II battle“ • Odgovor je Čikago • Ovo je pitanje na koje je Watson pogrešno odgovorio ‘Toronto’, a drugi ponuđeni odgovor je bio ‘Čikago’, ali oba sa vrlo malom verovatnoćom (14% i 11%). Ostala dva takmičara su tačno odgovorila. • Pitanja su takva da se odgovor ne može direktno pronaći u nekoj enciklopediji.

  26. Šta je budućnost Watsona • IBM vidi budućnost Watsona u poljima kao što su: • Medicinska dijagnostika • Poslovna analitika • Tehnička podrška U kojima bi se koristio softver za odgovaranje na pitanja kakav je Watson

More Related