1 / 30

Zagreb, 3. lipnja 2013.

Zaposleni u djelatnosti zdravstva u Nacionalnoj strategiji razvoja zdravstva Republike Hrvatske 2012.-2020. REPUBLIKA HRVATSKA Ministarstvo zdravlja. Zagreb, 3. lipnja 2013. Stalno zaposleni. 2011. godine - stalno zaposleno 73.077 djelatnika 55.781 zdravstvenih djelatnika i suradnika

coyne
Download Presentation

Zagreb, 3. lipnja 2013.

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Zaposleni u djelatnosti zdravstva u Nacionalnoj strategiji razvoja zdravstva Republike Hrvatske 2012.-2020. REPUBLIKA HRVATSKA Ministarstvo zdravlja Zagreb, 3. lipnja 2013.

  2. Stalno zaposleni • 2011. godine - stalno zaposleno 73.077 djelatnika • 55.781 zdravstvenih djelatnika i suradnika • 5.068 administrativnih djelatnika • 12.228 tehničkih djelatnika • udio administrativnih djelatnika smanjio se sa 30% na 24% (2000. – 2011.)

  3. Struktura stalno zaposlenih • udio zdravstvenih djelatnika srednje stručne spreme i iznosi 38% (29% medicinskih sestara i 9% ostalih djelatnika), doktori medicine čine 17% • zdravstveni djelatnici više stručne spreme (medicinske sestre, zdravstveni inženjeri - laboratorijski, radiološki, sanitarni, dentalni, farmaceutski djelatnici te zubari, fizioterapeuti i radni terapeuti) čine 11% • doktori dentalne medicine 4% • magistri farmacije 4%, • zdravstveni suradnici visoke stručne spreme (psiholozi, logopedi, socijalni radnici, biolozi, defektolozi i ostali) čine 1% zaposlenih • zdravstveni djelatnici niže stručne spreme 0,6% • administrativno-tehnički djelatnici čine 24%

  4. Struktura stalno zaposlenih

  5. Komore • Hrvatska liječnička komora • Hrvatska komora dentalne medicine • Hrvatska ljekarnička komora • Hrvatska komora medicinskih sestara • Hrvatska komora primalja • Hrvatska komora fizioterapeuta • Hrvatska komora medicinskih biokemičara • Hrvatska komora zdravstvenih djelatnika

  6. Prosječna dob zaposlenih • Prosječna dob svih zaposlenih zdravstvenih djelatnika je 49,5 godine • u odnosu na stanje iz 1995. godine, povećala se za 5,9 godina.

  7. Doktori medicine • U Hrvatskoj je 2011. bilo stalno zaposleno sveukupno 12.532 liječnika. • U odnosu na 1980. godinu broj liječnika na 100.000 stanovnika povećao se sa 167 na 281, što je još uvijek manje od prosjeka za EU (320/100.000). • Specijalista je 67%.

  8. Doktori medicine prema spolu i dobnim skupinama (2008.)

  9. Doktori medicine prema vrsti zdravstvene ustanove u kojoj rade 2011. godine

  10. Magistri farmacije, medicinske sestre • Broj magistara farmacije na 100.000 stanovnika u Hrvatskoj je 60 (prosjek za EU 77/100.000). • Broj medicinskih sestara na 100.000 stanovnika u odnosu na 1980. godinu povećao se sa 354 na 569 u 2010. godini (prosjek EU-a 782/100.000). • Među medicinskim sestrama je 19% onih s višom stručnom spremom, više nego 2006. godine kada je njihov udio bio 15%.

  11. Dobna struktura medicinskih sestara i tehničara u Hrvatskoj u 2011. godini

  12. Medicinske sestre i tehničari prema vrsti zdravstvene ustanove u kojoj rade 2011. godine

  13. Ostali zdravstveni radnici • Broj primalja na 100.000 stanovnika u Hrvatskoj je 35 što je nešto iznad prosječne stope u EU (32/100.000 stanovnika) • 2226 zdravstveno laboratorijskih tehničara • 958 inženjera/prvostupnikamedicinsko laboratorijske dijagnostike • 188 sanitarnih tehničara i 210 sanitarnih inženjera • 24 radiološka tehničara i 986 radioloških inženjera • sedam radno-terapeutskih tehničara i 90 radnih terapeuta

  14. Praćenje ljudskih resursa • Postojeći registri koje održavaju HZJZ i komore sadržavaju podatke koji se osvježavaju prilikom obnove licence ili prilikom novog zaposlenja. • Potreba za razvojem cjelovitog sustava za praćenje ljudskih resursa u zdravstvu u Hrvatskoj koji bi omogućio bolje projekcije i procjene dostatnosti broja zdravstvenih djelatnika.

  15. Izobrazba • Izobrazba zdravstvenih djelatnika u Hrvatskoj provodi se u dobro razvijenoj mreži medicinskih fakulteta i zdravstvenih škola. • Studijski programi se izvode na ukupno 40 lokacija (gradova) od kojih su neka i sjedišta visokih učilišta (28 mjesta). • U nekima od njih (preostalih 12) izvode se samo dislocirani studiji nekog visokog učilišta kojemu je sjedište u drugom mjestu, najčešće i u drugoj županiji. • Ukupno 1202 studijska programa izvode se u sjedištima visokih učilišta, a 58 programa su dislocirani studiji.

  16. Specijalizacije/subspecijalizacije • Raspoloživost specijalizacija određena je prema Nacionalnom planu za specijalizacije i subspecijalizacije koji svake godine donosi MZ prema procijenjenim potrebama zdravstvenih ustanova. • Zbog potrebe za povećanjem broja i popunjavanjem visoko obrazovanog zdravstvenog osoblja u pojedinim djelatnostima nakon 2004. godine ministarstvo odobrava veći broj specijalizacija i užih specijalizacija, između ostalog i za sustav primarne zdravstvene zaštite.

  17. EU • Zdravstvo predstavlja jedan od najznačajnijih sektora u EU-u, osiguravajući zaposlenje jednom od deset radnika EU. • Oko 60-80% proračuna za zdravstvene sustave izdvaja se za plaće i druga davanja vezana izravno uz zapošljavanje radne snage u zdravstvu.

  18. Oblici plaćanja • Procedura plaćanja liječnika ima značajne implikacije na ukupne troškove zdravstvene zaštite. • Utvrđen je veći rast troškova zdravstvene zaštite u više zemalja koje primjenjuju plaćanje po usluzi kao proceduru plaćanja od onih koje primjenjuju plaćanje nadnicom. • Odabir određenog mehanizma implicira kompromis između interesa liječnika (koji preferiraju plaćanje po usluzi) i vlade koja nastoji ograničiti troškove.

  19. Problemi • Problemi ljudskih resursa u sustavu zdravstva proizlaze i iz slabe atraktivnosti ove vrste poslova novim generacijama, nejednakoj mobilnosti unutar EU-a, posebno migracijama zdravstvenih profesionalaca u smjeru i izvan EU-a. • Zajednički problem svih zemalja EU-a su demografska pitanja vezano uz starenje stanovništva i starenje radne snage u zdravstvu što znači da je nedovoljan broj mlađih radnika koji ulaze u sustav kako bi zamijenili starije koji odlaze.

  20. Sloboda kretanja • Slobodno kretanje radnika unutar EU-a omogućeno je člankom 39. Sporazuma o Europskoj zajednici i daljnje razrađeno Uredbom (EEZ) br. 1612/68. • Pravo osnivanja poduzeća u drugoj članici EU-a uređeno je člankom 43., a slobodno pružanje usluga člankom 49. Direktiva 2005/36/EZ osigurava priznavanje profesionalnih kvalifikacija u drugim članicama EU-a. • Direktiva se odnosi na regulirana zanimanja, a obuhvaća 5 zdravstvenih zanimanja: (1) doktore medicine, (2) doktore dentalne medicine, (3) magistre farmacije, (4) medicinske sestre opće njege i (5) primalje.

  21. Migracija radne snage • S jedne su strane rješenje problema nedostatka ljudskih resursa u zdravstvu, no s druge strane, prevelik uvoz radne snage može istisnuti radna mjesta lokalnom stanovništvu ili pak izazvati nedostatak radne snage u zemlji emigracije. • Prekogranična mobilnost zdravstvenih radnika, osim što utječe na obujam radne snage u zemlji primateljici i u zemlji emigracije, utječe i na kvalitetu i vještine radne snage, kao i njihovu raspodjelu.

  22. SWOT

  23. Mjere i strateški pravci • 2.1 izrada Strateškog plana razvoja ljudskih resursa u zdravstvu + + + • 2.2 jačanje zaštite od osobne odgovornosti zdravstvenih djelatnika + • 2.3 izrada i provedba nacionalnog programa zaštite zdravlja i sigurnosti zaposlenih u zdravstvu • 2.4 omogućavanje ostvarivanja viših razina obrazovanja za sve zdravstvene djelatnike + +

  24. Mjere i strateški pravci • 2.5 definiranje kompetencija i omogućavanje preuzimanje zadataka u skladu s višom razinom postignutog obrazovanja zdravstvenih djelatnika (engl. taskshifting) + + + + • 2.6 povećanje horizontalne i vertikalne mobilnosti zdravstvenih djelatnika unutar hrvatskog zdravstvenog sustava + + + • 2.7 odobravanje specijalizacija prema jasno dokumentiranim potrebama u mreži javne zdravstvene službe + • 2.8 omogućavanje rada zdravstvenim djelatnicima i nakon dobi za umirovljenje, onima koji to žele i na mjestima gdje postoji potreba +

  25. Strateški plan razvoja ljudskih resursa UNAPRJEĐENJE RADA ZDRAVSTVENIH DJELATNIKA I POBOLJŠANJE NJIHOVA POLOŽAJA • a) detaljna procjena stanja raspoloživog kadra, postojeće sistematizacije radnih mjesta i potreba za ljudskim resursima na svim razinama zdravstvene zaštite i u svim zemljopisnim područjima RH • b) predložiti mehanizme i alati za bolje praćenje i ocjenu ljudskih resursa

  26. Strateški plan razvoja ljudskih resursa c) predložiti mehanizme i alati za adekvatno privlačenje, zadržavanje, trajnu izobrazbu i profesionalni razvoj zdravstvenih djelatnika d) predložiti načine i konkretne pravce prihvatljivog razmještaja postojećih ljudskih resursa s ciljem povećanja djelotvornosti i dostupnosti zdravstvene zaštite e) predložiti ekonomski održiv sustav nagrađivanja i poticanja rada zdravstvenih djelatnika

  27. PRIJEDLOG NACIONALNOG PROGRAMA ZAŠTITE ZDRAVLJA I SIGURNOSTI NA RADU OSOBA ZAPOSLENIH U DJELATNOSTI ZDRAVSTVENE ZAŠTITE ZA RAZDOBLJE 2013.-2020.

  28. Sigurnost i zaštita zdravstvenih djelatnika • Najvažniji zakoni koji reguliraju to područje su Zakon o zaštiti na radu i Zakon o zdravstvenoj zaštiti. • Prevencija i liječenje ozljeda na radu i profesionalnih bolesti osigurani su unutar obveznog zdravstvenog osiguranja što znači da poslodavci odabiru nadležnog specijalistu medicine rada prema mjestu rada i ne plaćaju izravno preventivne preglede svojih radnika izloženih povećanim rizicima po zdravlje na radnom mjestu. • Liječenje ozljeda na radu i profesionalnih bolesti u nadležnosti je izabranog doktora opće medicine, a propisani preventivni pregledi i ocjena radne sposobnosti isključivo su u nadležnosti specijalista medicine rada.

  29. Profesionalne bolesti i ozljede na radu • Zdravstvena djelatnost potpada u visokorizične djelatnosti te se sa stopom od 7,5/100.000 i 904,4/100.000 nalazi iznad prosječne stope za Hrvatsku kad su u pitanju profesionalne bolesti i ozljede na radu. • Od ukupno 101 prijavljene profesionalne bolesti u 2010., 7% se odnosilo na djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi, a na iste djelatnosti odnosilo se 8,9% od ukupno 15.791 prijavljenih ozljeda na radu u 2010. godini.

  30. Hvala na pažnji!

More Related