1 / 18

Antropološke karakteristike atletičara

Antropološke karakteristike atletičara. Definiranje utjecaja antropoloških obilježja na konačnu uspješnost u pojedinoj atletskoj aktivnosti iznimno je važno. Razlozi za ovi tvrdnju mogu se predstaviti kroz naredne točke:

duman
Download Presentation

Antropološke karakteristike atletičara

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Antropološke karakteristike atletičara • Definiranje utjecaja antropoloških obilježja na konačnu uspješnost u pojedinoj atletskoj aktivnosti iznimno je važno. • Razlozi za ovi tvrdnju mogu se predstaviti kroz naredne točke: • Na osnovu precizno utvrđenog značaja nekog antropološkog obilježja na konačni rezultat može se sigurnije prići selekciji i orjentaciji. • Pojedino antropološko bilježje koje ima visoki utjecaj na konačni rezultat u nekoj atletskoj disciplini u ukupnom trenažnom pocesu treba biti zastupljenije od drugih elemenata koji nisu toliko povezani sa konačnim rezultatom. • Na temelju podataka o specifičnoj važnosti nekog antropološkog obilježja može se s kvalitetnijim osnovama prići modeliranju atletskog treninga.

  2. Antropološke karakteristike atletičara • U principu se radi o potrebi definiranja prciznih jednadžbi specifikacije. • Na žalost za određeni broj atletskih disciplina jednadžbe specifikacije do danas nisu izrađene iako to u atletici izgleda vrlo jednostavno. • Mnoge predstavljne jednadžbe specifikacije nisu potpune, a veliki dio njih, promatrano sa stajališta sportskog razvoja, nisu prilagođene dobi mladih atletičara. • Dakle, problem utvrđivanja jednadžbi specifikacije dodatno se komplicira kada se uzme u obzir da bi se posebne jednadžbe specifikacije trebale izraditi za pojedine uzrasne kategorije atletičara, ali naravno i za spol.

  3. Antropološke karakteristike atletičara • Sposobnost realizacije atletskih disciplina integrira niz motoričkih i funkcionalnih sposobnosti, a iskazuje se preko morfološkog subsegmenta. • Pri tom pojedini morfološki parametri olakšavaju ili otežavaju realizaciju pojedine aktivnosti. • Za grupe atletskih disciplina ali i za svaku pojedinu atletsku disciplinu karakteristična je i odgovarajuća morfološka struktura, tj somatotip što je do sada dosta precizno utvrđeno.

  4. Postoci tjelesne masti za atletičarke i atletičarenekih nekih atletskih disciplina (prema Smith 1984.)

  5. Osnovna morfološka obilježja vrhunskih bacača koplja i vrhunskih sprintera (prema Čoh i sur 2001.)

  6. Wilmore (1976.) je ustanovio da veći postotak masti negativno utječe na atletske rezultate. • To je pogotovo izraženo u disciplinama u kojima tijelo napušta podlogu, kao kod skokova, ili je u velikom ubrzanju iznad zemlje, kao kod sprinta, trčanja preko prepona i dugih trčanja. • Svaka atletska aktivnost je rezultat interakcije živčano-mišićnog i mišićno-koštanog sustava atletičara.

  7. Na realizaciju svake atletske discipline integrativno djeluju svi djelovi sustava čovjek (morfološka obilježja, motoričke i funkcionalne sposobnosti, kognitivne sposobnosti, konativne osobine,...) • Od sposobnosti posebno treba izdvojiti: snagu, brzinu i izdržljivost.

  8. Izdržljivost je sposobnost sportaša da aktivnosti obavlja ekstenzivno na potrebnom intenzitetu. • Uspjeh u trčanju npr. srednjih pruga prioritetno ovisi o aerobnoj i anaerobnoj izdržljivosti. • Trening atletičara srednjih pruga trebao bi biti takav da sadrži operatore koji djeluju na razvoj tih sposobnosti. • Izdržljivost se dijeli na aerobnu i anaerobnu. • U prvoj se kisik može nadoknaditi dok u drugoj ne može.

  9. U rasponu aktivnosti od niskog do max. inteziteta postoje tri faze: • Prva se faza - aerobni metabolizam - odvija se tijekom aktivnosti pri kojoj je puls niži od 130. • Druga se faza događa kada sportaš dostigne aerobni prag. Tada je puls između 130 i 150, što je 40-60% maksimalnog primitka kisika i u ovoj se zoni može trenirati 3-4 sata. • Na trećem je mjestu anaerobni prag, s pulsom 160-180. Anaerobni prag se nalazi na točki između 65-90% max. primitka kisika. Dobro trenirani sportaši mogu na ovom stupnju trenirati 45-60 minuta.

  10. Aerobni Anaerobni procesi procesi • 200 metara: 5% 95% • 400 metara: 17% 83% • 800 metara: 34% 66% • 1500 metara: 55% 45% • 5000 metara: 80% 20% • 10.000 metara: 90% 10% • Maraton: 98% 2% • Zbog "uštede" u potrošnji kisika važno je napomenuti da trkači srednjih i dugih pruga moraju povećanje mišićne mase kao i količinu masnog tkiva svesti na minimum.

  11. Brzina je sposobnost brzog reagiranja i izvođenja jednog ili više pokreta koja se ogleda u savladavanju što dužeg puta u što kraćem vremenu. Ona je važna za vrhunske rezultate u svakoj atletskoj disciplini. • Dok brzina potječe od kvalitete kontrakcije mišića, djelotvornost kretanja dolazi od specifičnog treninga koji vodi poboljšanju brzine. Iako je temeljna kvaliteta brzine u velikoj mjeri urođena, treningom se donekle može poboljšati.

  12. Snaga se razvija i primjenjuje u svim atletskim disciplinama, zbog čega postoje različite vrste akcijskog manifestiranja ove motoričke sposobnosti.

  13. Za atletiku su najvažnije: • Eksplozivna snaga • Elastična ili pliometrijska snaga • Maksimalna snaga • Repetitivna snaga

  14. Eksplozivna snaga je sposobnost koja omogućuje atletičaru davanje maksimalnog ubrzanja vlastitom tijelu ili spravi. Ona se manifestira u bacanjima, skokovima, i sprintu. • Elastična ili pliometrijska snaga omogućuje sportašu efikasno djelovanje u uvjetima kada nakon amortizacije treba izvršiti maksimalni odraz odnosno kada je potrebno djelotvorno sinkronizirati ekscentrični i koncentrični dio motoričke aktivnosti. Ona se također manifestira u bacanjima, skokovima, i sprintu. • Repetitivna snaga predstavlja sposobnosti dugotrajnog rada u kojem je potrebno savladati odgovarajuće vanjsko opterećenje ne veće od 75% maksimalnog. Ovaj tip snage je podloga za nadogradnju maksimalne snage, te je presudna za atletske discipline u kojima preovladava izdržljivost.

  15. Referentne vrijednosti atletičara SSSR - natjecatelja na srednjim i dugim prugama i hodanju tijekom priprema za Olimpijske igre 1984.Morfološka obilježja

  16. Referentne vrijednosti atletičara SSSR - natjecatelja na srednjim i dugim prugama i hodanju tijekom priprema za Olimpijske igre 1984.Funkcinalni parametri

  17. Referentne vrijednosti atletičara SSSR - natjecatelja na srednjim i dugim prugama i hodanju tijekom priprema za Olimpijske igre 1984.Tjelelesni trening (rezultati za različite udaljenosti)

More Related