1 / 22

Keynes-ov model

Keynes-ov model. Klasi č na makroekonomika. Do 1930. ekonomisti su vjerovali da : tr ž i š te osigurava potpunu iskoristivost svih resursa Devijacije kao ratovi, poplave itd. poremete rad tr ž i š ta, ali automatske prilagodbe u cijenama, nadnicama i kamatama isprave sve na staro.

lave
Download Presentation

Keynes-ov model

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Keynes-ov model

  2. Klasična makroekonomika • Do 1930. ekonomisti su vjerovali da: • tržište osigurava potpunu iskoristivost svih resursa • Devijacije kao ratovi, poplave itd. poremete rad tržišta, ali automatske prilagodbe u cijenama, nadnicama i kamatama isprave sve na staro

  3. Say-ovo pravilo • J.B. Say, 19. stoljeće, Francuska “Ponuda stvara svoju potražnju” • Drugim riječima proizvodnja nekog dobra automatski stvara prihod jednak vrijednosti proizvedenih dobara, tj svaki output osigurava prihod potreban za kupovinu tih dobara

  4. Keynes-ov model • Velika recesija u SAD u 1930-tim godinama • GDP u SAD pao za 40%, nezaposlenost narasla na 25% • Kriza trajala 10 godina – suprotno stajalištima klasične teorije • John Majnard Keynes 1936. izdaje General Theory of Emplyment, Interest and Money • Makroekonomija je podložna ciklusima recesije i inflacije • Uzroci nezaposlenosti i inflacije su u nesinhroniziranosti fundamentalnih ekonomskih odluka (npr. odluke o štednji i investicijama) • Kapitalizam nije sistem koji se sam regulira; ne možemo se oslanjati da će uvijek moći upravljati sam sobom

  5. Keynes-ov model • Keynes je razvio ideje na kojima počiva model agregatne potrošnje (aggregate expenditure model) – ta vrsta analize se zove Keynesianska ekonomika

  6. Pretpostavke modela • Povećanje potražnje rezultira povećanjem proizvodnje • Cijene i plaće su fiksirane • U jednostavnom modelu zanemaruju se: • transakcije s inozemstvom (zatvorena ekonomija) • Utjecaj države • Poslijedica: javni prihod=BDP=BNP=RP (RP je raspoloživi prihod)

  7. Funkcija potrošnje (consumption demand) • Raspoloživi prihod (diposable income) je prihod koje kućanstvo prima od poduzeća ili kroz transfere umanjen za direktne poreze koje kućanstvo plaća • Kućanstva donose odluku koliko potrošiti a koliko uštediti

  8. Funkcija potrošnje (consumption demand) • Funkcija potrošnje pokazuje planiranu agregatnu potrošnju za svaku veličinu prihoda • Uz funkciju potrošnje vezana je funkcija štednje potrošnja Raspoloživi prihod

  9. Potrošnja i dohodak • Koja je veza potrošnje i dohotka?

  10. Prosječni propenziteti • Prosječni propenzitet potrošnje (od raspoloživog prihoda) • Prosječni propenzitet štednje

  11. Granični propenziteti • Granični propenzitet potrošnje (dodatni iznos koji ljudi potroše kad dobiju dodatnu kunu dohotka) • Granični propenzitet štednje (dio dodatne kune dohotka koja se koristi za štednju) Važno:

  12. Investicijske odluke poduzeća • Prihod je ključna odrednica potrošnje i štednje kućanstava • Poduzeća troše na svoj fizički kapital (strojevi, tvornice itd.) i na svoje zalihe • To se smatra investicijama poduzeća • U stvarnosti poduzeća planiraju investicije: • Ovisno o svojim ocjenama kako će se mijenjati potražnja za njihovim proizvodima • Ovisno o kamatnjaku i porezima • Ovisno o očekivanjima poduzeća o stanju privrede.

  13. Investicijske odluke poduzeća • U jednostavnom modelu uzimamo da je planirana investicija Ikonstantna, tj. nezavisna o trenutnom outputu i prihodu poduzeća

  14. Agregatna potražnja (aggregate demand) • Agregatna potražnja je količina koju poduzeća i kućanstva planiraju potrošiti na dobra i usluge uz određenu veličinu prihoda • Dakle, AD=C+I (C je potrošnja kućanstava) • Uz pretpostavku da je I konstanta, funkcija agregatne potrošnje je paralelna funkciji potrošnje kućanstava

  15. Kako agregatna potražnja djeluje na output • Kada su su cijene i nadnice fiksne, kažemo da je tržište u kratkoročnoj ravnoteži (short-run equilibrium) ako je agregirana potražnja jednaka outputu koji je proizveden • Prilagodba prema ravnotežnoj potrošnji i outputu • Proizvedeni output je upravo jednak ukupnoj potraživanoj količini dobara i usluga • Poanta: ekonomija može biti u ravnoteži a da ipak postoji nezaposlenost (ako ne postoji dovoljno velika agregatna potražnja, poduzeća nemaju poticaja da zaposle dodatne zaposlenike)

  16. Pad agregatne potražnje • Što može dovesti do pada agregatne potražnje? Autonomna potrošnja=autonomna potražnja (kućanstva)+ autonomne investicije (poduzeća) • Autonomna potražnja kućanstava – osnovni životni trošak • Autonomne investicije – ovise o tome kako poduzeća predviđaju buduću potražnju (“animal spirits”) • Što se desi ako poduzeća iz nekog razloga pesimistički sagledaju buduću potražnju? • Padaju autonomne investicije  pada agregatna potražnja  tvrtke ne mogu sve prodati  smanjuje se output  smanjuju se prihodi kućanstava  tvrtke opet smanjuju investicije itd. • Kamo to vodi?

  17. Nova ravnoteža • Koliko dugo treba da se stigne do nove ravnoteže? • Ovisi o mogućnosti poduzeća da predvide pad potražnje • Zašto se ne može desiti da output padne do nule? • To objašnjava multiplikator • Multiplikator je omjer promjene u outputu u točci ravnoteže i promjene u autonomnoj potrošnji • U biti nam multiplikator kaže kako se mjenja output s promjenom agregatne potražnje • Kako je u našem primjeru GDP jednak outputu, multiplikator kaže kolika će biti promjena u GDPu ako se potražnja promijeni • Promjena u outputu je uvijek veća od promjene u potražnji

  18. Multiplikator • Zove se i multiplikator potrošnje • Promjena u outputu je uvijek veća od promjene u potražnji (dakle multiplikator>1) • Kako se računa multiplikator? • Multiplikator se primjenjuje u ekonomiji u kojoj nisu svi resursi iskoršteni

  19. Realističniji model: otvorena ekonomija • Do sada smo pretpostavljali da je ekonomija zatvorena, tj. nema izvoza i uvoza • Sada dozvoljavamo izvoz X i uvoz Z • Agregatna potrošnja je sada C+I+(X-Z) • Pretpostavka: X-Z neovisan o razini BDP-a • Pozitivan X-Z povećava BDP, negativan X-Z smanjuje BDP uspoređeno sa BDP-om u zatvorenoj ekonomiji

  20. Realističniji model: dodajemo državni sektor • Agregatna potrošnja uključuje i državnu potrošnju G, tako da je agregatna potrošnja =C+I+(X-Z)+G • Državna potrošnja povećava BDP (multiplikator efekt postoji). • Što se dešava s porezima? • Pretpostavljamo da se prikupi ista količina poreza neovisno o BDP-u (lump sum tax) • Porezi smanjuju raspoloživi dohodak =>smanjuje se i potrošnja kućanstava i njihova štednja • Veličina poreza*MPC = smanjenje potrošnje • Veličina poreza*MPS = smanjenje štednje

  21. Državni sektor i porezi • Porezi smanjuju BDP • Porezni mulitplikator = MPC * multiplikator • Primjer korištenja poreza u SAD • 1960 recesija • 1964 -1966 (Kennedy-Johnson) smanjenje poreza, prebrzo rastuća proizvodnja, počinje inflacija • 1968 povećanje poreza (protiv inflacije i za kompenziranje potrošnje države za vijetnamski rat) • 1975 (Ford) smanjenje poreza zbog oporavka od recesije • 1977- 1978 (Carter) daljnje stimulativne fiskalne mjere • 1979 inflacija raste • 1980 (Reagan) smanjenje poreza i povećanjedržavne potrošnje – expanzija ekonomije • 1985-1988 visok budžetski deficit i čvrsta budžetska politika • 1990-te recesija

  22. Ravnoteža u realističnom modelu • U ravnoteži svi priljevi moraju biti jednaki svim odljevima Sa+Z+T=I+X+G Sa= štednja poslije poreza (after tax) T= porez U zatvorenoj ekonomiji: S – I= G - T =deficit državna potrošnja uvijek povećava deficit

More Related