1 / 22

Pravni poslovi Pojam, podela, vrste i forma

Pravni poslovi Pojam, podela, vrste i forma. Prof. dr Gordana Gasmi. Uvod – Pojam i podela pravnih poslova. Pojam - Pravni posao je izjava volje koja sama ili u vezi sa drugim činjenica ma izaziva nastanak, promenu ili prestanak nekog dozvoljenog imovinsko-pravnog odnosa

mizell
Download Presentation

Pravni poslovi Pojam, podela, vrste i forma

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Pravni posloviPojam, podela, vrste i forma Prof. dr Gordana Gasmi

  2. Uvod – Pojam i podela pravnih poslova • Pojam - Pravni posao je izjava volje koja sama ili u vezi sa drugim činjenica ma izaziva nastanak, promenu ili prestanak nekog dozvoljenog imovinsko-pravnog odnosa • Izjava volje mora da bude učinjena slobodno i ozbiljno • Podela na: jednostrane i dvostrane, među živima i za slučaj smrti, teretne i dobročine, formalne i neformalne, kauzalne i apstraktne.

  3. * * * * * • Jednostrani i dvostrani pravni poslovi • Jednostrani = pravno dejstvo proizvodi izjava volje jedne strane (ponuda za zakljucenje ugovora, testament) • Dvostrani = pravno dejstvo je rezultat volje obe strane (ugovori: dvostrano i jednostrano obavezni) • Pravni poslovi Inter vivos i mortis causa – pravno dejstvo nastupa tokom zivota (prodaja, zakup, zajam, posredovanje) ili tek smrcu (testament, poklon za slucaj smrti)

  4. * * * * * • Teretni (onerozni) i dobročini (lukrativni) pravni poslovi • Pravni posao je teretan ako za ono što čini jedna strana druga strana daje protivčinidbu (npr. prodaja, razmena, zakup). • Kod dobročinog pravnog posla strana koja nešto prima drugoj strani ne daje nikakvu naknadu (npr. posluga, poklon, zajam bez kamate).

  5. * * * * * Formalni i neformalni pravni poslovi: • Pravni posao je formalan ako se zasniva u formi predviđenoj zakonom ili voljom strana (u pisanoj formi, pred svedocima, u formi isprave overene pred državnim organom). • Neispunjenje predviđene forme izaziva određene posledice. • Pravni posao je ništav, ako je forma bitan uslov njegove punovažnosti. • Pravni posao je neformalan ako se može zasnovati na bilo koji način: rečima, uobičajenim znacima, ili drugim ponašanjem iz koga se sa sigurnošću može zaključiti da je nastao (tacitus conductio – precutno zakljucenje ugovora).

  6. * * * * * Kauzalni i apstraktni pravni poslovi Kauzalni - oni kod kojih je izražen osnov i sadržina obaveze jedne ili obe strane - To znaci: vidljivo je da se jedna strana obavezuje po osnovu ugovora o poklonu - da na drugu prenese pravo svojine pokretne stvari ili da se obe strane obavezuju u ugovoru o prodaji nepokretnosti.

  7. * * * * * • Apstraktni pravni poslovi - kod kojih osnov obaveze nije izražen, tako da nije poznato da li se obavezuje samo jedna strana ili obe i kakva je sadržina te obaveze • Primer: iz menice proizilazi da menični dužnik duguje meničnom poveriocu određeni novčani iznos ali nije izražen osnov te obaveze i da li je druga strana u obavezi da ispuni određene prestacije. • Pravni posao je ništav ako nema osnova ili je osnov nedopušten (protivan prinudnim propisima, javnom poretku ili dobrim običajima).

  8. SASTOJCI PRAVNOG POSLA • Bitni, prirodni i sporedni sastojci svakog pravnog posla • BITNI - osnovni sastojci pravnogposla bez kojih on ne može punovažno nastati - Ugovorne strane svojom voljom ne mogu punovažno menjati, niti izostavljati pojedine objektivno bitne sastojke pravnog posla. • PRIRODNI - nebitni sastojak pravnogposla koji mu je svojstven, te ga nije nužno unapred predviđati.

  9. * * * * * • SPOREDNI - slučajni sastojcipravnog posla koje stranepredviđaju svojom voljom (kao što su: uslov, rok, nalog). • Za nastanak pravnog posla propisi ne zahtevaju postojanje slučajnih sastojakai oni se nikad ne podrazumevaju. • Slučajni sastojci su punovažniako su mogući i dopušteni (nisu protivni prinudnim propisima, javnom poretku idobrim običajima).

  10. ZASTUPANJE • Zastupanje omogućava svim licima koja pravni posao ne mogu lično preduzeti, da to učine preko zastupnika. • Zastupanje je preduzimanje pravnih poslova u ime i za račun zastupanog fizičkog ili pravnog lica, na osnovu ovlašćenja za zastupanje. • Zastupnik ne može sačiniti testament, podneti predlog radi davanje dozvole za stupanje u brak lica starijeg od 16 godina. Oba buduća supružnika ne mogu zaključiti brak preko zastupnika (može samo jedan i to u opravdanom slučaju)

  11. * * * * * • Pravni posao koji preduzme zastupnik u ime zastupanog lica i u granicama svojih ovlašćenja obavezuje neposredno zastupanog i drugu ugovornu stranu. • Ovlašćenje za zastupanje se zasniva na: • 1. zakonu – zakonsko zastupanje, • 2. opštem aktu pravnog lica (statutarno zastupništvo), • 3. aktu nadležnog organa i/ili • 4. na izjavi volje zastupanog (punomoćje).

  12. Zakonski zastupnik • Zakonski zastupnik je fizičko lice koje je zakonom ovlašćeno da preduzima pravne radnje u ime i za račun zastupanog. 1. Direktno na osnovu zakona maloletnu decu zastupaju roditelji. Zastupanje dece u svim pravnim poslovima i njihovo predstavljanje pred državnim organima je zakonska dužnost i pravo roditelja. Zastupanje deteta traje dok ono ne stekne poslovnu sposobnost. 2. Na osnovu zakona privredno društvo, po pravilu, zastupa direktor. Osnivačkim aktom, tj. statutom društva može se odrediti da, pored direktora, društvo zastupaju i druga lica. • Ovlašćenja zastupnika društva, odnosno ograničenja njegovih ovlašćenja i prestanak prava zastupanja upisuju se u Registar.

  13. Statutarno zastupnistvo • Statutarno zastupništvo je ovlašćenje za zastupanje koje nastaje na osnovu statuta tj. drugog akta pravnog lica. • Ovlašćenje statutarnog zastupnika može se ograničiti statutom društva, i upisati u Registar, na zaključivanje određenih ugovora ili na vršenje drugih pravnih radnji • Može se odrediti i da statutarni zastupnik zaključuje ugovore i vrši druge pravne radnje samo uz saglasnost organa upravljanja. Statutarni zastupnik u odnosu na pravno lice koje zastupa dužan je da se pridržava ovlašćenja određenih statutom i odlukom nadležnog organa

  14. ZASTUPANJE NA OSNOVU AKTA DRŽAVNOG ORGANA • Sud ili organ uprave je u nekim pravnim situacijama zakonom ovlašćen da stranci odredi zastupnika odnosno da postavi staraoca • Primeri: privremeni zastupnik, staralac maloletniku itd.

  15. ZASTUPANJE NA OSNOVU IZJAVE VOLJE ZASTUPANOG – PUNOMOĆJE 1. • Punomoćje je ugovor između vlastodavca i punomoćnika kojim se punomoćnik obavezuje da uz naknadu ili besplatno, u ime (i za račun) vlastodavca, preduzima određene pravne poslove, tako da oni neposredno obavezuju vlastodavca I drugu ugovornu stranu. • Punomoćnik može biti fizičko ili pravno lice. • Ako je za neki ugovor ili koji drugi pravni posao zakonom propisana forma, ista forma važi i za punomoćje za zaključenje ugovora.

  16. ZASTUPANJE NA OSNOVU IZJAVE VOLJE ZASTUPANOG – PUNOMOĆJE 2. • Kada nije zakonom propisana forma za pravni posao, najčešće se zaključuje u pisanoj formi = ovom formom isprave, koju punomoćnik predaje trećem licu, najpogodnije se dokazuje svojstvo punomoćnika. • Prema obimu ovlašćenja punomoćstvo se deli na: • opšte (generalno), • posebno (specijalno), • poslovno i • punomoćje trgovačkom putniku.

  17. FORMA pravnih poslova • U našem pravu - princip neformalnosti ugovora = za zasnivanje pravnog posla ne zahteva se određena forma. • Ako za zaključenje nekog pravnog posla zakonom ili ugovorom strana biva predviđena forma, on je formalan. • Pravni poslovi se najcesce zakljucuju u pismenoj formi. • Nekada pismena forma nije dovoljna nego je potrebno učešće određenog broja svedoka, overa od strane državnog organa, itd.

  18. Nistavi pravni poslovi I • Spadaju u grupu nevazecih pravnih poslova = nemaju punovaznost jer nema neke od zakonskih pretpostavki – ex tunc = od trenutka nastanka • Nistavi = povredjuju opste interese: - protivni imperativnim propisima, poretku ili dobrim obicajima. PODELA nistavih pravnih poslova: • Zabranjeni (zabrane predvidjene zakonom) • Fiktivni (predstavlja se trecoj strani, ali u stvarnosti ne postoji) • Zelenaski (jedna strana koristi stanje nuzde, lakomislenost ili tesko materijalno stanje druge strane radi sticanja nesrazmerne koristi) • Nemogucnost ispunjenja pravnog posla od strane duznika – objektivna I subjektivna nemogucnost

  19. Nistavi pravni poslovi II • Nistavost usled krsenja zakonske ili ugovorene forme • Pravni poslovi potpuno poslovno nesposobnih lica (dete ispod 14 godina – osim poslova predvidjenih zakonom, lisavanje poslovne sposobnosti odraslih) • Pravni poslovi neprofitnog pravnog lica (preduzeti izvan prava I obaveza neprofitnog pravnog lica)

  20. Rusljivi pravni poslovi I • Takodje nevazeci pravni poslovi • Povreda pojedinacnih interesa • Proizvode pravno dejstvo, ali mogu biti ponisteni u odredjenom roku – zahtev strane radi koje se ustanovljava nistavost • PODELA: • Poslovi ograniceno poslovno sposobnih strana • Prilikom zakljucenja prisutne mane u pogledu volje strana • Zakonom ili drugim propisom odredjeni slucajevi. Ponistenje ex nunc – ubuduce, samo na zahtev zainteresovane strane

  21. Rusljivi pravni poslovi II • Najcesce rusljivost usled mana volje: • Zabluda = netacno saznanje o cinjenici znacajnoj za punovaznost • Prevara = namerno izazvana ili odrzavana zabluda kod jedne strane (rok ponistavanja - 3 god od dana zakljucenja ugovora ili 1 godina od momenta saznanja) • Prinuda = zabranjena sila zaprecena jednoj strani ili primenjena u cilju zasnivanja pravnog posla (fizicka i psihicka)

  22. Hvala na pažnji !

More Related