1 / 30

Pojačalo u spoju ZE Najčešće korišten spoj tranzistorskog pojačala (najbitniji)

Pojačalo u spoju ZE Najčešće korišten spoj tranzistorskog pojačala (najbitniji) Veliko i A I i A V – najveći dobitak snage G od svih spojeva! Analiza u 2 temeljna koraka: Istosmjerni (DC) uvjeti rada – određivanje statičke radne točke

rainer
Download Presentation

Pojačalo u spoju ZE Najčešće korišten spoj tranzistorskog pojačala (najbitniji)

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Pojačalo u spoju ZE • Najčešće korišten spoj tranzistorskog pojačala (najbitniji) • Veliko i AI i AV – najveći dobitak snage G od svih spojeva! • Analiza u 2 temeljna koraka: • Istosmjerni (DC) uvjeti rada – određivanje statičke radne točke • Izmjenični (AC) uvjeti rada – pojačanja (strujno i naponsko te dobitak snage), kao i ulazni/izlazni otpori (tj. impedancije ako je frekvencija signala viša, pa moramo uzeti u obzir i kapacitivnosti tranzistora) → direktno ovise o statičkoj r.t. (tj. o definiranim DC uvjetima)

  2. Pojačalo u spoju ZE – DC analiza • Prvo je potrebno odrediti tzv. statičku radnu točku • Sklop koji se analizira (ovo je najjednostavniji spoj, no rijetko se koristi jer je termički nestabilan; promatra se kao strujno pojačalo):

  3. Pojačalo u spoju ZE– DC analiza • Analiza pod istosmjernim uvjetima (DC analiza): • Podrazumijeva određivanje kolektorske struje (IC=ip) i napona (UCE) tranzistora, te bazne struje (IB) kada ulaz ne postoji (iul=0), tj. kad postoje samo istosmjerne struje → s ovim je određena statička radna točka Q. Q je potrebno odrediti kako bi tranzistor pojačavao što linearnije (da su izobličenja pojačane struje što manja). • Najjednostavnija analiza koristi samo izlazne karakteristike tranzistora • Istosmjerni uvjeti određeni su sa vrijednostima RB , RP i UCC Pogledajmo detaljnije!

  4. Pojačalo u spoju ZE– DC analiza • Ako znamo IBQ, koliki su ICQ i UCEQ? • Ovo određujemo iz izlazne karakteristike tranzistora (pomoću radnog pravca): radni pravac

  5. Pojačalo u spoju ZE– DC analiza • Točke ICQ i UCEQ ograničene su na radni pravac • Radni pravac ovisi o naponu napajanja pojačala (UCC) i otporu potrošača (RP) • Presjek radnog pravca i izlazne karakteristike za odgovarajuću baznu struju IBQ (u primjeru slici IB4) definira radnu točku Q • Q se u pravilu odabire što bliže sredini aktivnog područja (UCEQ=UCC/2), kako bi se omogućio maksimalni “prostor” za simetričnu promjenu izlazne struje i napona tako da tranzistor ostane u aktivnom području (na slici desno nije točno na sredini; za ovo bi trebali odabrati malo manju IBQ)

  6. Pojačalo u spoju ZE– DC analiza • No, da bi odredili presjek radnog pravca sa izl. karakteristikom, moramo prvo znati kolika je struja IBQ • Ako je iul=0 (nije ništa spojeno na ulaz), kolika je ib ? • Istosmjerni uvjeti: ib=IBQ (Q [eng. Quiescent – mirno, neaktivno] je tipična oznaka statičke radne točke). S obzirom da je sada ovo i struja koja teče kroz RB, (jer nije spojen ulazni generator) prema 2. K.Z. i Ohmovom Z. slijedi: • IBQ=(UCC – UBE )/RB • *Aproksimacija: UBE=0.7 V uvijek, pa: • IBQ=(UCC – 0.7)/RB UCC UCC - UBE ( egzaktno, IBQ se može naći iz presjeka ulaznih karakteristika za spoj ZE IB(UBE) i radnog pravca određenog sa RB i UCC (kako smo pokazali kod obične diode), no napon ce imati iznos približno jednak naponu koljena diode BE,(sjetimo se UI karakteristike diode) pa je gornja aproksimacija opravdana ) UBE DAKLE, biranjem vrijednosti otpornika RB, biramo i struju IBQ, a samim tim i položaj radne točke Q na radnom pravcu (tj. izlaznu struju ICQ i napon UCEQ tranzistora)

  7. Pojačalo u spoju ZE– tranzistor kao sklopka • Ako se IB bira tako da radna točka Q leži u područjima zasićenja i zapiranja (umjesto u aktivnom), tranzistor ne radi kao pojačalo nego kao sklopka! • Ako je pad napona na izlazu tranzistora cca 0.2V (zasićenje) , tranzistor se ponaša približno kao zatvorena sklopka – ovo se postiže dovoljno velikom ulaznom strujom (IB), čije povećavanje uzrokuje pomijeranje Q po radnom pravcu prema gore lijevo. Nakon ulaska u područje zasićenja, daljnje povećanje IB praktično ne pomjera dalje Q. Može se uzeti da je tada napon na izlazu tranz. (UCE) minimalan - konstantnih 0.2 V, a struja IC maksimalna. Daljnje povećanje IB nema utjecaja na tranzistor – “zasićen” je! Stoga, ako želimo da se tranzistor ponaša kao zatvorena sklopka, na ulazu dovedemo IB dovoljnu da uđe u zasićenje – najčešće se odabere i 50-tak % veća IB od ove, radi pouzdanosti. • Ako nema ulazne struje (IB=0), nema ni izlazne struje (IC ≈ 0 - zapiranje – napon na tranzistoru UCE je maksimalan, tj. UCE≈UCC) - tranzistor se ponaša kao otvorena sklopka.

  8. Pojačalo u spoju ZE– AC analiza • Analiza pod izmjeničnim uvjetima (AC analiza) podrazumijeva: • Određivanje AI i AV pojačala, te ulazne i izlazne impedancije (pojednostavljeno, otpora) čitavog pojačala • Statička r. t. Q se postavlja tako da osigurava da se u okolini Q tranzistor ponaša približno linearno (pod uvjetom da su promjene dovoljno male, tj. da radi u režimu malih signala). Pod ovim uvjetima tranzistor možemo zamijeniti linearnim elementima. • Temelji se na parametrima tranzistora kao četveropola (tranzistor se predstavlja preko linearnih elemenata kao četveropol) – mi ćemo koristiti prije pokazani H-model. Ovo neće unijeti veliku grešku u analizu, jer pretpostavljamo linearnost! • Pod izmjeničnim uvjetima, istosmjerni izvori nemaju nikakvog utjecaja na promjene signala, tj. na AC analizu – tretiraju se kao: • kratki spoj za idealni istosmjerni naponski izvor • otvoreni krug za idealni istosmjerni strujni izvor Prve izmjene nakon kojih se dobiva modificirana (jednostavnija) shema

  9. Pojačalo u spoju ZE– AC analiza • Prvo prilagodimo shemu analizi pod izmjeničnim uvjetima: istosmjerni naponski izvori zamjenjuju se kratkim spojem

  10. Pojačalo u spoju ZE– AC analiza Urednije...

  11. Pojačalo u spoju ZE– AC analiza Još urednije...

  12. Pojačalo u spoju ZE– AC analiza • Zamijenimo tranzistor četveropolom (H-model):

  13. Pojačalo u spoju ZE– AC analiza • Donja shema može se još pojednostavnitiaproksimacijama u H-modelu tranzistora.

  14. Pojačalo u spoju ZE– AC analiza Tipično hre<<1, pa se utjecaj izlaznog napona uCE na ulaz tranzistora može zanemariti(uzeti da je hreuCE≈0, tj. da je iznos naponskog izvora 0, tj. naponski izvor predstavlja kratki spoj): hreuCE ≈ 0

  15. Pojačalo u spoju ZE– AC analiza Također, tipično je RB>>hie, pa se RB može zanemariti prema hie: (komponenta ulazne struje koja teče kroz RB je znatno manja od ib, pa možemo uzeti da je približno 0, tj. da je iul ≈ ib) RB >>hie → iul ≈ ib

  16. Pojačalo u spoju ZE– AC analiza Slijedi konačna, pojednostavljena shema:

  17. Pojačalo u spoju ZE– AC analiza Ulazni i izlazni otpor pojačala ?

  18. Pojačalo u spoju ZE– AC analiza Strujno pojačanje, AI ? strujno djelilo (**)

  19. DODATAK: (vrlo) korisne relacije I R2 U R1 U1 I I1 U R1 I2 R2 (*) Naponsko djelilo (U1=?) (**) Strujno djelilo (I1=?) *prisjetiti se realnih naponskih i strujnih izvora: isti princip!

  20. Pojačalo u spoju ZE– AC analiza Strujno pojačanje, AI ? Ako je otpor potrošača znatno veći ili manji (što je često slučaj) od izlaznog otpora, vrijede dodatne aproksimacije: (najčešće!)

  21. Pojačalo u spoju ZE– AC analiza Naponsko pojačanje, AV ?

  22. Pojačalo u spoju ZE– AC analiza Pojačanje snage (dobitak), G? Pojačalo ZE ima znatno i strujno i naponsko pojačanje – najveće pojačanje snage!

  23. Pojačalo u spoju ZB Održavanje statičke radne točke ako se uG isključi • Ulazna struja: IE ; Izlazna IC ; IB << → IE≈IC → • Naponsko pojačanje znatno [ Rul vrlo malen (propusno polar. PN spoj) u odnosu na RP ]:

  24. Pojačalo u spoju ZC U ovom primjeru statička radna točka (tj. potencijal baze) ostvarena je naponskim djelilom, umjesto još jedne baterije u ulaznom krugu. Napomena: ovakav način realizacije statičke radne točke mogao se koristiti i u shemi prije, no ovo je nešto složenije za analizu nego jednostavno korištenje baterije.. • Veliko AI ≈ β, nema AV (tj. AV ≈ 1) • Iako se iz sheme odmah ne vidi spoj ZC, u AC uvjetima (baterija je KS) kolektor (C) je spojen na uzemljenje, dakle, C je priključak zajednički ulazu i izlazu • Izlazni napon “slijedi” (praktično je isti kao) ulazni: emitersko slijedilo (nema pojačanja ni okretanja u fazi) propusno polarizirani ulazni PN spoj BE ima vrlo mali dinamički otpor (gotovo 0), tako da se praktično kompletna promjena napona na ulazu "preslikava" na izlaznom otporniku RP .

  25. Pojačalo u spoju ZC • Ulazni otpor vrlo velik (sklop djeluje kao “pojačalo” otpora RP ): RUL≈β·RP Dokaz: • Izlazni otpor je vrlo malen

  26. Pojačalo u spoju ZC Najčešće se koristi za prilagođenje impedancije(ne za pojačanje): Problem:želimo naponski generator velikog unutrašnjeg otpora (“loš” naponski generator) spojiti na mali otpor potrošača, tako da potrošač “vidi” što više napona generatora (idealno bi bilo sav). • Ako se direktno spoje generator i potrošač, na potrošaču “ostane” samo dio napona generatora (većina pada napona formira se na unutrašnjem otporu, jer potrošač ima mali otpor – o ovome je bila riječ kod poglavlja o realnim naponskim izvorima) • Drugim riječima, posljedica priključenja potrošača na generator (“opterećenja” generatora) je da potrošač “vidi” tek manji dio stvarnog iznosa napona generatora • Još bitnije, napon na potrošaču jako ovisi o iznosu potrošača (umjesto samo o naponu generatora, a što manje o potrošaču) Rješenje:naponski generator spojimo na ulaz transformatora impedancije (npr. emiterskog sljedila, koji ima vrlo velik ul.otpor), a onda potrošač na njegov izlaz • Veliki ulazni otpor emiterskog sljedila drži napon na ulazu gotovo isti kao napon generatora (ulazni otpor emiterskog sljedila >> unutrašnjeg otpora generatora) • Izlaz je gotovo isti kao ulaz (čak i za mali otpor potrošača) → zahvaljujući velikom ulaznom otporu transformatora impedancije, generator je “rasterećen”

  27. Pojačalo u spoju ZS • Veliko AV • Rul→∞, Rizl >> • MOSFET osiromašenog tipa, obogaćeni mod rada (UGG takav daUGS>0) • Strminsko pojačalo: ulazni napon upravlja izl. strujom

  28. Pojačalo u spoju ZD • AI >>, AV ≈ 1 • Rul>>, nema okretanja faze • Naponsko djelilo umjesto baterije u ulaznom krugu • D spojen na bateriju: za izmj. signal D je uzemljen! • Također radi u obogaćenom modu • Ista uloga kao emitersko sljedilo: za prilagođavanje impedancije

  29. Pojačalo u spoju ZG Ako se odspoji generator, održava statičku radnu točku, osigurava mali ulazni otpor C – praktično K.S. za izmjenični signal - G je uzemljen za izmjenični signal (pogledati nadomjesnu shemu) Naponsko djelilo za osiguravanje statičke radne točke

  30. Pojačalo u spoju ZG • AV >>, AI ≈ 1 • Rul<<, Rizl>> • Koristi se kao transformator impedancije, no za strujne generatore – (za strujne generatore sa malim unutrašnjim otporom (“loše” generatore) u odnosu na otpor potrošača)

More Related