1 / 33

Glagoli

Glagoli. Željko Predojević, lektor. Glagoli. promjenjive riječi koje izriču radnju, stanje i zbivanje mijenjaju se po licima : konjugacija ili sprezanje gramatičke kategorije: lice, broj, vid, na č in, vrijeme, stanje. Kategorija lica. Kategorija broja.

russ
Download Presentation

Glagoli

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. Glagoli Željko Predojević, lektor

  2. Glagoli • promjenjive riječi koje izriču radnju, stanje i zbivanje • mijenjaju se po licima : konjugacija ili sprezanje • gramatičke kategorije: lice, broj, vid, način, vrijeme, stanje

  3. Kategorija lica Kategorija broja • lice – govornik (lice koje govori) • lice – sugovornik (lice kojemu se govori) • lice – negovorno lice (lice o kojemu se govori) • jednina / singular • množina /plural

  4. KATEGORIJA VREMENA • daje podatak o vremenu odvijanja glagolske radnje • prošlosti (aorist, imperfekt, perfekt, pluskvamperfekt), • sadašnjosti( prezent) i • budućnosti (futur I, futur II)

  5. KATEGORIJA VIDA / ASPEKTA •  daje podatak o trajanju glagolske radnje: je li ona gotova ili još traje u trenutku kada govorimo o njoj • svršeni – izriču radnju koja je završila (preskočiti, pročitati, zastati) • nesvršeni – izriču radnju koja traje i koja nije završila( skakati, čitati, zastajati) • dvovidni – izriču i svršenu i nesvršenu radnju (vidjeti, užinati, čuti, telefonirati, parkirati)

  6. glagolski način : obilježje glagola kojim se izriče govornikov odnos prema ostvarenju radnje ( zapovijed, pogodba, želja….) • izjavni način (indikativ), • imperativ (zapovjedni način) • kondicional I. i II.(pogodbeni način)

  7. glagolska stanja : mogućnost glagola da izrazi podatak o tome je li subjekt trpitelj ili vršitelj radnje : • AKTIV- RADNO GL. STANJE • Ana čita knjigu. • PASIV- TRPNO GL. STANJE • Ana je ocijenjena.

  8. Pravilni glagoli • Za pravilne glagole postoji nekoliko vrsta nastavaka. Npr. učiti u prezentu ima nastavke -im, iš (uč-im, uč-iš...), dok glagol spavati nastavke -am, -aš (spav-am, spav-aš...). Isto tako, postoje i različiti nastavci za infinitiv i glagolski pridjev radni. • Glagoli se dijele u vrste i razrede po tome koje nastavke koriste.

  9. Postoje sljedeće vrste prezentskih nastavaka: • s -e- (per-em, per-eš,..., per-u) • s -a- (kuh-am, kuh-aš,..., kuh-aju) • s -i- (misl-im, misl-iš..., misl-e) • s -ne- (dig-nem, dig-neš..., dig-nu) • s -ije- (sm-ijem, sm-iješ..., sm-iju) • s -uje- (kup-ujem, kup-uješ, kup-uju

  10. Postoje sljedeće vrste nastavaka za infinitiv i glagolski pridjev radni: • bez umetka (-0-) (pra-ti, pra-o, pra-la...; tres-ti, tres-ao, tres-la...) • s umetnutim -a- (kuh-a-ti, kuh-a-o, kuh-a-la...) • s umetnutim -i- (misl-i-ti, misl-i-o, misl-i-la...) • s umetnutim -nu- (dig-nu-ti, dig-nu-o, dig-nu-la...) • s umetnutim -je- (sm-je-ti, sm-i-o, sm-je-la...) • s umetnutim -ova-, -eva-, -iva- (kup-ova-ti, kup-ova-o, kup-ova-la...)

  11. Nepravilni glagoli • Određeni glagoli nemaju promjenu po gornjim pravilima, a često nemaju ni sve oblike. To su biti i htjeti, za koje vidi pomoćne glagole, kao i sljedeći glagoli i njihove izvedenice: • ići, prezent idem, ideš..., glag. pridjev radni išao, išla • moći, prezent mogu, možeš,..., glag. pridjev radni mogao, mogla • spati, prezent spim, spiš, glag. pridjev radni spio, spila

  12. Infinitiv • Neodređeni glagolski oblik. Kazuje samo radnju, stanje, zbivanje. Osnovni glagolski oblik, završava na -ti, -ći. • Moći, tući, peći, ići, stići…

  13. Prezent • Jednostavni glagolski oblik koji izriče radnju u sadašnjosti. Tvori se od svršenih i nesvršenih glagola. • DERATI – derem, dereš, dere, deremo, derete, deru • PISATI – pišem, pišeš, piše, pišemo, pišete, pišu • BITI – jesam (sam), jesi (si), jest (je), jesmo (smo), jeste (ste), jesu (su) • HTJETI – hoću (ću), hoćeš (ćeš), hoće (će), hoćemo (ćemo), hoćete (ćete), hoće (će)

  14. Perfekt • Složeni glagolski oblik koji označava radnju u prošlosti. Tvori se od oblika prezenta pomoćnog gl. biti i gl. pdv. r. koji označava radnju, stanje, zbivanje. • Pisao sam, pisao si, pisao je, pisali smo, pisali ste, pisali su.

  15. Aorist • Jednostavni glagolski oblik koji označava prošlu svršenu radnju. Tvori se od svršenih glagola nastavcima: h, -, -, smo, ste, še. • Napisah, napisa, napisa, napisasmo, napisaste, napisaše. • Rekoh, reče, reče, rekosmo, rekoste, rekoše.

  16. Imperfekt • Jednostavni glagolski oblik kojim se označava prošla nesvršena radnja. Tvori se od nesvršenih glagola nastavcima: h, še, še, smo, ste, hu. • Pisah, pisaše, pisaše, pisasmo, pisaste, pisahu. • Pričah, pričaše, pričaše, pričasmo, pričaste, pričahu.

  17. Pluskvamperfekt • Složeni glagolski oblik koji označava pretprošlu davno svršenu radnju. Tvori se od gl. pdv. r. i perfekta ili imperfekta pom. gl. biti. • Bio sam pisao, bio si pisao, bio si pisao, bijah pisao, bijaše pisao, bijaše pisao.

  18. Futur prvi • Složeni gl. oblik kojim se izriče buduća radnja. Tvori se od prez. pom. gl. htjeti i infinitiva koji označava radnju o kojoj se govori. • Ja ću pisati, ti ćeš pisati, on će pisati, mi ćemo pisati, vi ćete pisati, oni će pisati.

  19. Futur drugi • Složeni gl. oblik koji označava predbudućnost, radnju koja prethodi budućoj. Tvori se od gl. pdv. r. i prez. pom. gl. biti. • Budem pisao, budeš pisao, bude pisao, budemo pisali, budete pisali, budu pisali.

  20. GLAGOLSKI NAČINI

  21. Imperativ • Zapovjedni način. Tvori se od infinitivne osnove glagola kojoj se dodaju imperativni nastavci i to samo za 2. lice jednine i 1. i 2. lice množine. • 1. - 1. pišimo • 2. piši 2. pišite • 3. neka piše 3. neka pišu

  22. Kondicional prvi • Tvori se od aorista pom. gl. biti i gl. pdv. r. odgovarajućeg glagola. Izriče želju ili mogućnost. Čest u pogodbenim rečenicama. Bih, bi, bi, bismo, biste, bi + gl. pdv.r. • Pisao bih, pisao bi, pisao bi, pisali bismo, pisali biste, pisali bi.

  23. Kondicional drugi • Drugi ili prošli tvori se od kondicionala prvog gl. biti i gl. pdv. r. odgovarajućeg glagola. • Bih bio pisao, bi bio pisao, bi bio pisao, bismo bili pisali, biste bili pisali, bi bili pisali

  24. GLAGOLSKI PRILOZI

  25. Glagolski prilog sadašnji • Glagolu u 3. licu množine prezenta doda morfem –ći. • Plivajući, hodajući, govoreći, jedući…

  26. Glagolski prilog prošli • Infinitivnoj osnovi doda se –vši ili –avši. • Napisavši, bacivši, rekavši, mogavši…

  27. GLAGOLSKI PRIDJEVI

  28. Glagolski pridjev radni • Infinitivna osnova + o, la, lo, li, le, la. • Vidio, vidjela, vidjelo; želio, željela, željelo.

  29. Glagolski pridjev trpni • Infinitiv + n, en, jen, t. Nastavci za: MUŠKI ROD (-), ŽENSKI ROD (-a), SREDNJI (-o). • Pisan, pisana, pisano, pisani, pisane, pisana. • Viđen, viđena, viđeno, viđeni, viđene, viđena.

  30. Stavi rečenicu u druga vremena i načine! Ana pjevaše odlično visoke tonove.

  31. Ana pjevaše odlično visoke tonove. – imperfekt • Ana odlično pjeva visoke tonove. – prezent • Ana zapjeva odlično visoke tonove. – aorist • Ana je bila pjevala odlično visoke tonove. – pluskvamperfekt • Ana bješe odlično pjevala visoke tonove. – pluskvamperfekt • Ana neka pjeva odlično pjeva visoke tonove. – imperativ • Ana bi pjevala odlično pjevala visoke tonove. – kondicional I • Ana bi bila odlično pjevala visoke tonove. – kondicional II • Ana će odlično pjevati visoke tonove. – futur I • Ana bude odlično pjevala visoke tonove. – futur II

  32. Pjevajući – gl. plg. sadašnji • Zapjevavši – gl. plg. Prošli • Pjevao, pjevala, pjevalo – gl. pdv. r. • Ispjevan – gl. pdv. t.

More Related