Kompostiranje-mogućnosti

1. Kompostiranje-mogućnosti Dr.sc. Ivica Ljubenkov Mr.sc. Vesna Režić Dereani sms Prehrambeno razvojni centar

3. Što je kompostiranje? • Kompostiranje je kontrolirana razgradnja organskog materijala • Koristi se od davnina za reciklažu otpada • Kompost- proizvod kompostiranja se koristi za poboljšanje rasta biljaka

4. Zašto kompostiranje?-1 • Više od trećine ukupnog otpada koji nastaje u domaćinstvima je organski ili biootpad • Prikupljeni ostaci biljaka nisu smeće, već su visokovrijedna sirovina za proizvodnju komposta • Kompostiranjem uspostavljamo prirodni kružni tok tvari u prirodi. • Kompostom dajemo zemlji hranjive sastojke koji su potrebni za rast i razvoj biljaka, te održavamo i poboljšavamo plodnost zemlje. Rabimo li kompost smanjujemo potrebu za umjetnim gnojivima. • Kompostiranjem biootpada smanjujemo količinu smeća koje se odlaže na deponiju • Uporabom komposta ostvarujemo uštedu na kupovanju umjetnog gnojiva ili zemlje za cvijeće. Kompostiranjem biootpada dajemo svoj doprinos zaštiti okoliša.

5. Zašto kompostiranje?-2 • ponovo raste interes za kompostiranjem zbog potrebe za reduciranjem krutog otpada • zbog pojačanog interesa za proizvodnjom hrane na ekološki prihvatljiv način • Zakonski zahtjevi za odlaganje otpada su sve stroži • Cijena neselektivnog odlaganja otpada će porasti i za građane i za poduzeća

6. Vrste kompostiranja • Anaerobno kompostiranje- bez prisustva zraka, barski plin (metan) • Aerobno kompostiranje- uz prisustvo zraka • Faktori koji utječu na aerobno kompostiranje: prozračivanje (prevrtanje), vlažnost, nutrijenti, temperatura, pH, polifenoli, sadržaj lignina

7. Faktori koji utječu na kompostiranje • Prozračivanje (prevrtanje)- temperatura • Vlažnost- 40-65% • Nutrijenti- omjer dušika i ugljika, fosfor (superfosfat, koštano brašno), kalij (pepeo) • Polifenoli (tanini) • Lignin (vapno) • pH- mora biti <8

8. Europska zakonska regulativa • Direktiva 91/689/EEC o opasnom otpadu • Direktiva 96/61/EC o integriranom spriječavanju i kontroli zagađenja • EU zahtijeva zbrinjavanje otpada po sistemu Best Available Techniques (BAT) – tzv. Najbolja dostupna tehnologija • Potrebna je ekološka dozvola za svaki pogon koji proizvodi neki otpad

9. Selektivno prikupljanje otpada • Nužni preduvjet za dobivanje kvalitetnog komposta • Nesortirani otpad, mulj od pročišćavanja komunalnih otpadnih voda i sl. daju lošu kvalitetu komposta • Takav kompost je opterećen teškim metalima, toksičnim tvarima i sl. i nije pogodan za uporabu u poljoprivredi

10. Što moramo znati? Da bi uspješno kompostirali: • moramo imati povoljan omjer ugljika i dušika u smjesi • Moramo imati odgovarajuću količinu vode u smjesi • Dobro prozračivati smjesu (prevrtanjem) • Provjeriti zrelost komposta prije uporabe

13. Što kompostirati kod kuće? • Kompostirati se može sav biljni otpad iz kuhinje, vrta, voćnjaka i travnjaka. Kvalitetan kompost ćemo dobiti ako dobro izmiješamo što više različitog i usitnjenog biljnog materijala. • Biootpad bogat dušikom Biootpad bogat ugljikom cca 50% cca 50% • - ostaci voća i povrća - lišće • kore voća i povrća - usitnjeno suho - talog kave i čaja granje • slama i sijeno - ostaci kod orezivanja • pokošena trava voćaka i vinove loze • korov i ostaci biljaka iz vrta - uvenulo cvijeće - piljevina i sl. - iglice četinara

14. Kompostiranje u većem mjerilu • Otpadne sirovine prehrambene i dr. industrije (komina maslina, drop od grožđa, otpaci iz proizvodnje piva, naplavine hidroelektrana) • Karton, papir itd. • Otpaci od poljoprivredne djelatnosti (stočarstvo, ratarstvo) • Otpaci iz ugostiteljskih objekata • Odvojeni organski otpad domaćinstava

15. Kako kompostirati? • usitniti na cca 5 cm • pomiješati meki, mokri kuhinjski otpad sa suhim, drvenastim otpadom iz vrta, travom, lišćem... • održavati vlažnim (poput iscijeđene spužve), • zaštititi od sunca i oborina, • povremeno preokretati kako bi se omogućio dotok zraka

16. Usitnjavanje Usitniti na dužinu ne veću od 5 cm: • Da bi mikroorganizmi (bakterije, kvasci, gljivice) imali što veću površinu na koju mogu djelovati- oni “napadaju” organske ostatke na mjestu rezova • Manji komadići se mogu bolje izmiješati • Na taj način ubrzavamo proces • Ostatke voća i povrća možemo usitniti već u kuhinji • Korov, uvele biljke i cvijeće iz vrta usitniti ručno, škarama ili sjekiricom na panju • Za veće količine dobro je imati sjeckalicu

18. Optimalna vlažnost i zagrijavanje hrpe • Dobro složena hrpa odgovarajuće vlažnosti se brzo zagrije na 50-68˚C • Temperaturu je potrebno mjeriti u početku svakodnevno • Provjera vlažnosti- ako materijal stisnemo u šaci iz njega ne smije curiti voda • Visoka temperatura ubrzava razgradnju, a istovremeno se postiže higijenizacija komposta- ugibaju uzročnici bolesti, nametnici i sjeme korova • Najviše temperature se postižu (ovisno o vanjskim uvjetima) već nakon 3-5 dana raspadanja

19. Prozračivanje hrpe • Da bismo postigli jednakomjerno povišenje temperature u svim dijelovima hrpe potrebno je miješanje- prozračivanje • Svakim prozračivanjem postižemo ponovni porast temperature • U početku kod visokih temperatura (cca prva 3 tjedna) potrebno je kompostnu gomilu izmiješati barem 2 puta tjedno • Kasnije- od 4.-og do 10-og tjedna miješanje barem jednom tjedno

20. Faze u kompostiranju • 1. FAZA RAZGRADNJE- povećanje temperature zbog metabolizma bakterija i kvasaca- razgrađuje se veći dio složenih organskih tvari • 2. FAZA PRERADE- pojavljuju se prve gljivice (plijesni), temperatura polako opada i približava se temperaturi okoline • 3. FAZA IZGRADNJE- pojavljuju se protozoe pa prvi višestanični organizmi (stonoge, gliste i sl.) koje usitnjuju i miješaju materijal

21. Moguće negativne pojave pri kompostiranju: stanje, uzrok, pomoć

22. Kompost je suh, izostaje fermentacija, pojavljuje se siva pljesnivost. Samozagrijavanjem komposta ili pri vrlo suhom vremenu, ispari voda i raste konc. soli u kompostu. MO su zaustavili svoju aktivnost. Rastresti, nakvasiti, dodati svježeg materijala (kuhinjski ostaci, usitnjena trava i korov). Ponovo formirati hrpu. Pokriti lišćem, suhom travom ili zemljom. Kompost je suviše mokar, nedostaje kisik, osjeća se miris truljenja, boja je smeđe-crna. Dulje kišno razdoblje na nepokrivenom kompostu, suviše mekog, mokrog materijala (svježa trava, kuhinjski ostaci), premalo drvenastog materijala Rastresti, dodati suhog, tvrdog materijala (sjeckano drvo, suho lišće, slama) i malo suhog, zrelog komposta ili ostataka kod prosijavanja. Nepotpuna fermentacija (mjestimično suho, životinjice skupljene na jednom mjestu). Suviše suhog drvenastog materijala Rastresti, dodati svježe trave i kuhinjskih ostataka, dobro izmiješati i ponovno formirati hrpu. Neugodan miris (nedostaje kisik, mjestimično vrlo mokro) Velik udio svježeg, mokrog, materijala bogatog dušikom. Rastresti, prozračiti vilama, dodati suhog materijala (ostatak kod prosijavanja), dobro izmiješati, formirati gomilu. Naizmjenično mokri-suhi dijelovi, pljesnivo i bez fermenatcije. Kompost nije dobro izmiješan kod formiranja hrpe i nije dobro održavan. Redovito kontrolirati stanje kompostne gomile. Kod dodavanja svježeg materijala uvijek dobro izmiješati mokre kuhinjske ostatke sa suhim drvenastim materijalom i lišćem.

23. Završetak procesa • Nakon cca 6 mjeseci mogu se očekivati prve količine svježeg komposta • Potrebno ga je prosijati- obično sadrži još dosta neraspadnutih dijelova- oni se mogu vratiti na hrpu

25. Primjeri metoda kompostiranja

38. Upotreba komposta-1 • Već prema svrsi koju ste mu namijenili, kompost možete prosijati i upotrijebiti nakon 2-12 mjeseci. • Svježi kompost: kompost star 2-6 mjeseci sadrži još mnogo raspoloživih biljnih tvari i može ga se upotrebljavati kao kompletno gnojivo i pokrivač tla kod uzgoja zahtjevnijih biljaka kojima je za rast potrebna velika količina hranjivih sastojaka. Ako se želi upotrebljavati svježi kompost, poželjno je napraviti analize sastava i zrelosti komposta • Zreli kompost: već prema vremenskim prilikama i sastavu upotrijebljenog materijala, za potpuno sazrijevanje komposta potrebno je 6-12 mjeseci. Tada se može koristiti i za uzgoj osjetljivijih kultura – kao dugoročno gnojivo i sredstvo za poboljšanje kvalitete tla, prihranu sobnog cvijeća i pripremanje supstrata za uzgoj presadnica.

39. Upotreba komposta-2 • Kompost nikada ne treba ukopavati duboko u zemlju, već samo posipati i miješati s gornjim, površinskim slojem zemlje u raspadanju. • Kompost otopljen u kišnici (nanošenjem na list)- preventivno zaštitno sredstvo protiv niza gljivičnih bolesti biljaka • Za sadnju cvijeća -mješavina od 1/3 zrelog komposta i 2/3 vrtne zemlje uz dodatak pijeska. • Preporuka: za površinu od 1 m2 upotrijebiti 5 litara komposta i plitko umiješati u površinski sloj zemlje. • 5 litara komposta odgovara količini od 30 grama mineralnog gnojiva NPK (natrij fosfor kalij). Za vrt od 100 m2 to je ušteda na kupovini od 3 kg umjetnog gnojiva. • Kod zahtjevnijih vrsta povrća moguća je dodatna prihrana – drugi obrok komposta nakon kretanja vegetacije.

40. VRSTA POTREBA ZA HRANIVIMA KOMPOSTA U l/m2 Grah, grašak, bob, salata, cikorija Vrlo mala do mala Do 1 Luk, mrkva, cikla, špinat, rotkva, krastavac, keleraba, menta, bosiljak, ljetno cvijeće, trava Srednja do velika 1-2 Celer, češnjak, poriluk, dinja, lubenica, rajčica, kadulja, ukrasno grmlje Velika 2-4 Paprika, cvjetača, kupus, brokula, krumpir, tikve, ruže Vrlo velika 4-6

41. Zaštita okoliša kroz kompostiranje • Zaštita od požara • Obogaćivanje tla i bolja plodnost, zaštita od biljnih bolesti • Smanjenje uporabe umjetnih gnojiva • Smanjivanje emisija plinova u atmosferu • Rekultivacija (kamenolomi, rudnici, zagađena mjesta)

42. 05.11.2008. | 07:02Slobodna DalmacijaPožar na Braču: borilo se za svaku kuću u Donjem Bobovišću,gori na još dva mjesta

45. Kamenolomi, tupinolomi- obnavljanje devastiranih područja kompostom

46. Zaštita okoliša u našem projektu • Kompostiranjem komine maslina- spriječavamo odlaganje na neadekvatna mjesta, zauljavanje tla i sušenje biljaka • Cilj je postići razgradnju ulja i polifenola • Ekološki puno prihvatljivije od spaljivanja ili jednostavno bacanja ili odlaganja komine u okoliš • Dobit ćemo kvalitetno organsko gnojivo prikladno za organsku poljoprivredu • Zajednica Susret će naučiti kompostirati (radna terapija ovisnosti)

47. Sirovine koje se mogu koristiti • Sav organski otpad • Standardni materijali: komunalni otpad- trava, lišće, granje, zeleni otpad iz vrtova i polja, korov (neosjemenjeni), zeleni otpad iz kuhinja, piljevina i sl., stajski gnoj • Nestandardni materijali: morska trava, borove iglice i šiške, karton i sl., nusproizvodi prehrambene industrije (komina maslina, vinski drop), talog od kave, borovi nakon božićnih praznika, naplavine organskog materijala na branama hidrocentrala