KATALOGIZACIJA

1. KATALOGIZACIJA Narodna knjižnica Petar Preradović Bjelovar Ljiljana Orlić

2. Katalogizacija (od grč. katálogos) takva je obradba građe tijekom koje se popisuju podaci bitni za identifikaciju određenog primjerka. To je formalan postupak prenošenja podataka. Katalogizacija se uvijek obavlja de visu, znači na osnovi samoga primjerka. Svrha je katalogizacije izradba abecednoga kataloga u koji se listići za katalogizirane publikacije slažu prema abecednom redu prezimena autora ili prema naslovu tih publikacija. Katalogizacija se obavlja prema određenim pravilima.

3. Glavni priručnici (standardi) za katalogizaciju: • - VERONA, Eva : pravilnik i priručnik za izradu abecednih kataloga, • Sv.1 – Odrednice i redalice (1974.) • Sv. 2 – Kataložni opis – za monografske publikacije (1983.) ISBD(M) – za omeđene publikacije ISBD(S) - za serijske publikacije ISBD(CM) - za kartografsku građu ISBD(NBM) – za neknjižnu građu ISBD(A) - za stare i rijetke publikacije ISBD(PM) – za notna izdanja ISBD(ER) – za elektroničku građu

4. KNJIŽNIČNI JE KATALOG NEZAOBILAZAN USVIM SEGMENTIMA POSLOVANJA: • U NABAVI • U OBRADI • U RADU S KORISNICIMA • KOD REVIZIJE I OTPISA

5. VRSTE KATALOGA PREMA OBLIKU: • KATALOG – KNJIGA • KATALOG NA LISTIĆIMA • KATALOG NA MIKROFIŠU ILI MIKROFILMU • ONLINE KATALOG (STROJNO ČITLJIV KATALOG)

6. DOBAR KATALOG JE MJESTO U KNJIŽNICI GDJE KORISNIK U SVAKOM TRENUTKU MOŽE DOBITI CJELOVIT UVID U POTPUNI FOND KNJIŽNICE KATALOŽNA JEDINICA – osnovni element knjižničnog kataloga ODREDNICA – riječi koje u abecednom katalogu određuju mjesto određene kataložne jedinice REDALICA – prva riječ odrednice KATALOŽNI OPIS – skup podataka potrebnih za identifikaciju određene jedinica bibliotečne građe

7. Kataložni opis • Osnovni je izvor podataka za kataložni opis sama publikacija. Podaci koji se unose u opis strogo su određeni - utvrđen je i njihov redoslijed u opisu, obvezni interpunkcijski znakovi te izvori podataka i njihov redoslijed prema prednosti. Podaci bibliografsko-kataložnog opisa svrstani su u osam obveznih skupina:

8. prva skupina: podaci o glavnom stvarnom naslovu, usporednom naslovu, podnaslovu i odgovornosti • druga skupina: podaci o izdanju i odgovornosti vezanoj uz izdanje • treća skupina: podaci specifični za građu (ne upisuju se u obradbi monografskih publikacija jer bi trebalo upisivati "tiskani proizvod" ili sl.) • četvrta skupina: podaci o mjestu izdanja, nakladniku, godini izdanja, te podaci o tiskanju

9. peta skupina: (materijalni opis) - broj stranica i svezaka, ilustracije, dimenzije (visina hrpta) te prilozi • šesta skupina: podaci o nakladničkoj cjelini (naziv i numeracija) • sedma skupina: napomene • osma skupina: međunarodni standardni broj za knjigu (International Standard Book Number - ISBN)

10. Prva i druga te četvrta, peta i šesta skupina tvore glavni i obvezni kataložni opis, skupina napomena neobvezni je dio. Svaka se skupina podataka odvaja od sljedeće propisanim interpunkcijskim znakom: točka, razmak, crta, razmak (.-), a sljedeća se skupina počinje pisati velikim slovom. Ispred svakoga elementa opisa (podatak unutar skupine) piše se propisani interpunkcijski znak ili simbol koji služi za raspoznavanje elementa što slijedi iza njega. Jedino glavni stvarni naslov publikacije ispred sebe nema znaka jer je on uvijek prvi element opisa.

11. Svaka skupina podataka ima određeni izvor: • za prvu skupinu to je naslovna stranica ili zamjena za nju • za drugu skupinu to je cijela publikacija • za četvrtu skupinu, uz naslovnu stranicu, to su i ostale preliminarne stranice te kolofon • za petu je skupinu to sama publikacija • za šestu, sedmu i osmu skupinu to može biti svako mjesto u publikaciji

12. VRSTE ODREDNICA: • AUTORSKA ODREDNICA • osobna : ime individualnog autora • LOVRAK, Mato • KORPORATIVNA: naziv korporativnog tijela • PROLJETNA škola školskih knjižničara Republike Hrvatske (14 ; 2003 ; Crikvenica) • STVARNA ODREDNICA – glavni stvarni naslov publikacije • GORKI med (antologija) • FORMALNA ODREDNICA – samo za službene publikacije • HRVATSKA. Zakoni

13. Autorska ili osobna odrednicazastupa individualnog autora. Individualni autor određene publikacije stvarna je osoba kojoj ta publikacija pripada kao duhovno vlasništvo. Individualnim autorom smatra se: • pisac samostalno izdanog teksta, sastavljač rječnika, bibliografije, kataloga, adresara, leksikona, enciklopedije, statistike, različitih numeričkih tablica, zbirki; • osoba čija se korespondencija ili živa riječ (predavanja, govori) objavljuje; • likovni umjetnik (slikar, kipar, fotograf, arhitekt, crtač) čiji se reproducirani radovi izdaju, kao i kartografi (geolozi, geofizičari, astronomi, arheolozi) čije se karte objavljuju.

14. Ime individualnog autora piše se u odrednici latinicom, u izvornu obliku. • Ako je izvorno ime autora u nelatiničnom pismu provodi se transliteracija. • Ime autora navodi se uvijek u nominativu, u inverziji, tj. prezime, zarez pa ime. • Prezime i ime autora moraju se u odrednici pojavljivati uvijek u istom obliku. Takva ujednačena odrednica naziva se jedinstvena odrednica

15. Stvarna odrednicaizrađuje se na osnovi glavnoga stvarnog naslova ili dijela naslova određene publikacije. Glavni stvarni naslov uzima se za odrednicu: • kada se ne zna autor publikacije ili je naveden samo inicijalima koji se ne mogu razriješiti • kada su publikaciju napisala više od tri autora • kada publikacija sadrži više samostalnih radova nekolicine autora koji su okupljeni zajedničkim stvarnim naslovom (primjerice u antologijama, čitankama, hrestomatijama, zbornicima i slično). • klasična anonimna djela (epovi, vjerska djela) • djela narodne književnosti.

16. Ako je ispred prve riječi naslova određen ili neodređen član, on se izostavlja • Kada je prva riječ broj, formula ili simbol, oni se upisuju slovima (rabeći pomagala za uvrštavanje)

17. KORPORATIVNA ODREDNICA • KORPORATIVNO TIJELO JE ZAJEDNICA FIZIČKIH OSOBA I/ILI ORGANIZACIJA KOJA IMA ODREĐEN NAZIV • Korporativno tijelo je autor nekog djela kad se po karakteru toga djela jasno može zaključiti da je ono plod zajedničkoga stvaralačkog i/ili organizacijskog djelovanja korporativnog tijela, a nije duhovno vlasništvo osoba koje su odgovorne za neposrednu izradbu djela.

18. Korporativno tijelo se uzima kao autor • izvještaja o svom radu • plana i programa svoga rada, nastavnog programa, reda predavanja • pravilnika, poslovnika, statuta i sličnih normativnih akata kojima to tijelo uređuje svoje djelovanje • kataloga svoga fonda, kataloga i cjenika svojih proizvoda, uputa za upotrebu i rukovanje • popisa svoga osoblja ili svojih članova • priredba koja ima određen naziv je korporativno tijelo i uzima se kao autor svojih izdanja (kataloga, vodiča, programa, zaključaka, zbornika)

19. Ako korporativno tijelo ima stalno sjedište, u odrednici se uz naziv toga tijela dodaje i sjedište u okrugloj zagradi: • VARTEKS(Varaždin) • NACIONALNA I SVEUČILIŠNA KNJIŽNICA (Zagreb) • DRUŠTVO novinara Hrvatske (Zagreb). Podružnica Split • HRVATSKO bibliotekarsko društvo. Skupština (27 ; 1989 ; Dubrovnik)

20. Član koji može stajati na početku naziva korporativnog tijela, ne ulazi u jedinstvenu odrednicu: • TheBritishmuseum(naziv)  • BRITISH museum (London) • (jedinstvena odrednica)

21. Broj na početku naziva korporativnog tijela ispisuje se u svojemu slovnom obliku: • 3. maj (Rijeka)  (naziv)                                                      • TREĆI maj (Rijeka)- jedinstvena odrednica • Kongresi, savjetovanja, seminari i slični skupovi dobit će za jedinstvenu odrednicu svoj službeni naziv, a za svaku publikaciju dodaje se u okruglim zagradama, odvojeno točkom-zarezom i razmakom, redni broj, godina i mjesto održavanja.

22. Jedinstvena odrednica za korporativnog autora izvorni je oblik njegova naziva, na jeziku na kojemu je nastao i uobičajeno se koristi. Redalica je prva riječ takvoga naziva i ispisuje se velikim slovima. Imenu korporativnog tijela nije potrebno dodavati naziv njegova sjedišta ako je on sadržan u nazivu • RIJEČKA banka • ili ako je iz naziva jasno koje područje tijelo obuhvaća • HRVATSKA akademija znanosti i umjetnosti

23. FORMALNA ODREDNICA • upotrebljava se jedino za službene publikacije. U skupinu službenih publikacija ubrajamo: • ustav, statut, proračun, nacrte, prednacrte, prijevode tih spisa, njihove izmjene, dopune, obrazloženja, svu dokumentaciju koja im pripada, a i zbirke takvih spisa; • zakone, kada je posrijedi samo tekst zakona, bez opširnih objašnjenja, te zbirke zakona; • odluke i naredbe koje donose nižestupanjska tijela (općinsko, gradsko).

24. Formalna odrednica oblikuje se od zemljopisnog naziva jedinice na koju se službena publikacija odnosi, a iza točke slijedi pododrednica koja opisuje vrstu spisa. • HRVATSKA. Ustav • HRVATSKA. Zakoni

25. Autori (osobe i korporativna tijela) često se pojavljuju pod različitim imenima i nazivima ili s različitim oblicima imena i naziva • kada se autor javlja pod pseudonimom • Zvonimir Majdak (pravo ime) • Suzana Rog (pseudonim) • Jedinstvena odrednica: MAJDAK, Zvonimir • Mijo Mirković (pravo ime) • Mate Balota (pseudonim) • MIRKOVIĆ, Mijo (za djela iz ekonomije) • BALOTA, Mate (za literarna djela)

26. Za novovjeka europska imena, koja se sastoje od imena i prezimena, redalica je uvijek prezime (premapravopisnim pravilima oblik je u inverziji, a to pokazujezarez koji slijedi iza prezimena) • August ŠenoaŠENOA, August • Cata Dujšin RibarDUJŠIN-Ribar, Cata • Aleksandar Sergejevič Puškin • PUŠKIN, Aleksandar Sergeevič

27. Imena koja se ispisuju starim pravopisom, zadržavaju taj oblik i u jedinstvenoj odrednici • Ksaver Šandor Gjalski GJALSKI, Ksaver ŠandorGjuro Szabo SZABO, Gjuro • U dvojnim prezimenima redalica je uglavnom prvo prezime. Zarez se u odrednici uvijek stavlja iza drugoga ispisanog prezimena: • GARCIA Lorca, Federico KAČIĆ Miošić, Andrija JELAČIĆ Bužimski, Dubravko

28. Srednjovjeki europski autori dobit će za redalicu krsno ime: • DANTE, Alighieri JURAJ Dalmatinac • ali ako je srednjovjekovni autor poznatiji po prezimenu, tada prezime postaje redalica: • PETRARCA, Francesco

29. Imena vladara su redalice, uz dodatak rednoga broja, a dodaje im se i nadimak, vladarski naslov, pridjev zemlje u kojoj su vladali (vladaju): • MARIJA Terezija, austrijska caricaELIZABETA II., engleska kraljica • Ako je vladar poznatiji po prezimenu, tada je prezime redalica: • HABSBURG, Otto von

30. U kataložnom se opisu koriste ovi interpunkcijski znakovi ili simboli: dvotočka(:) - stavlja se ispred podnaslova u prvoj skupini; ispred naziva nakladnika i tiskare u četvrtoj skupini; kosa crta(/) - stavlja se ispred podataka o odgovornosti u prvoj skupini;

31. točka-zarez(;) -  razdvaja naslove više djela istoga autora i različite podatke o autorstvu u prvoj skupini; razdvaja mjesta izdanja (ako ih ima više) u četvrtoj skupini; • stavlja se ispred podataka o dimenzijama u petoj  te ispred podataka o numeraciji nakladničke cjeline u šestoj skupini;

32. zarez (,) - razdvaja istovrsne autore u prvoj skupini; stavlja se ispred podataka o godini izdanja u četvrtoj skupini • okrugla zagrada( ) - u okruglu zagradu stavljaju se podaci o tiskanju u četvrtoj skupini i podaci o nakladničkoj cjelini u šestoj skupini;

33. znak jednakosti (=) - stavlja se ispred svakoga usporednog naslova u prvoj skupini.

34. GLAVNI stvarni naslov = Usporedni naslov : podnaslov / Podatak o odgovornosti ; Drugi i sljedeći podatak o odgovornosti. -  Podatak o izdanju. -  Mjesto izdanja : Nakladnik, godina izdanja (Mjesto tiskanja : Naziv tiskare) . -  Broj stranica : ilustracije ; visina hrpta. -(Naziv nakladničke cjeline ; numeracija nakladničke cjeline)

35. 821.112.2(436)-3 • 821.111-3 • MUSIL, Robert • Tri žene / Robert Musil ; prevela Božena Begović. Jabuka / John Galsworthy ; preveo Tin Ujević. - Zagreb : Naprijed, 1986. - 169 str. ; 21 cm. - (Biblioteka Amor : odabrani ljubavni romani) • Prijevod djela: Drei Frauen ; The Works • 1. GALSWORTHY, John

36. U katalogizaciji se koriste ove kratice:et al.= et alii (i ostali) upotrebljava se kad se izostavljaju podaci o autoru; s.l.= sine loco (bez mjesta), kada je nepoznato mjesto izdanja; s.n.= sine nomine (bez imena), ako je nepoznat nakladnik; s.a. = sine anno (bez godine), ako je nepoznata godina izdanjaetc.= et cetera (itd.) ako ima više nakladnika koji se ne navode ili više mjesta izdanja; izd. (izdanje), uvijek se piše kratica; ilustr. (ilustrirano), kratica za ilustracije; str. kratica za stranice; cm, kratica za centimetre

37. STVARNI NASLOVI I PODACI • O ODGOVORNOSTI • Glavnistvarni naslov publikacije prvi je element opisa i onda kad mu na naslovnoj stranici prethodi podatak o autorstvu ili nadnaslov • Više stvarnih naslova na različitim jezicima i pismima → prvi stvarni naslov je glavni stvarni naslov • Kraćenje stvarnog naslova → (...)

38. Kad se glavni stvarni naslov preuzima s mjesta koje nije na naslovnoj stranici, navodi se u uglatoj zagradi; u napomeni se kaže odakle je stvarni naslov preuzet • Kad nema stvarnog naslova, već ga zamjenjuje autorovo ime, ono postaje glavni stvarni naslov

39. USPOREDNI STVARNI NASLOV • Najavljuje ga simbol ( = ) • Veliko slovo početne riječi • Redoslijed s predloška • Izvorni stvarni naslov naveden uz glavni stvarni naslov bilježi se kao usporedni stvarni naslov

40. PODACI O ODGOVORNOSTI najavljuju ih simboli: ( /) i ( ; ) - redoslijed preuzimanja s naslovne stranice ili zamjene za nju - podaci koji se ne preuzimaju s naslovne strane navode se logičkim redom u uglatoj zagradi - prenose se u cijelosti

41. radovi istoga autora, npr. • Magellan ; Fouché / Stefan Zweig ;preveo s njemačkog Vladislav Šarić. - • radovi različitih autora, npr. • Bez trećega / Milan Begović. Tri sestre / Anton P. Čehov ; preveo M. Bogdanović. -

42. PODNASLOV- najavljuje ga simbol ( : ) • Navodi se samo podnaslov s naslovne stranice, ostali se podnaslovi navode u napomeni • Podnaslov se preuzima doslovno • Ako je previše dugačak, može se kratiti (...) • Nadnaslov se preuzima kao podnaslov • Podaci o povodu preuzimaju se kao podnaslov

43. Podaci u kojima se javljaju brojevi pisani znamenkama ili slovima, redovito se bilježe kao podnaslov, npr. • Povijesna čitanka : za drugi razred gimnazije • Zbornik u proslavu petstogodišnjice rođenja Marka Marulića : 1450-1950.

44. Kad se na predlošku javlja više podnaslova, oni se preuzimaju u opis redoslijedom s predloška, npr. • The Capital of Canada : how it should be governed? : a special study of the National Capital

45. MJESTO IZDANJA • na predlošku: In Berlin, u opisu: Berlin • [Zagreb?] • Ljubljana ; Zagreb • Zagreb ; Osijek ; Dubrovnik, ali London [etc.] • [s. l.]

46. NAKLADNIK • Popratne riječi se ne navode, npr. Mladost (a ne: Izdavačko poduzeće Mladost) • podređeno tijelo, npr. Filozofski fakultet, Odsjek za informacijske znanosti • npr. J. Merhaut, ali: Rijeka : “Otokar Keršovani” • vlastita naklada, npr. Varaždin : vlast. nakl. • nakladnik se ne može utvrditi, npr. [s.n.]

47. GODINA IZDANJA • npr. , [prije 1918] • npr. , [1920?] • npr. , [195-] ili [195-?] • Mjesto tiskanja i tiskar navode se kad: • nije poznato mjesto izdavanja • nije poznat nakladnik; knjiga izlazi u vlastitoj nakladi • u katalogizaciji publikacija zavičajne zbirke

48. MATERIJALNI OPIS • IX, 65, 18 str., [8] listova s graf. prikazima • 302 str. : ilustr. u bojama • 302 str. : ilustr. (pretežno u bojama) • 302 str. : zemljop. crteži ; 23 cm

49. NAKLADNIČKA CJELINA • Podaci o nakladničkoj cjelini stavljaju se u okrugle zagrade. Ako unutar veće cjeline postoje podskupine (podzbirke): kolo, razred, odsjek, serija i slično, taj se podatak navodi iza naslova nakladničke cjeline i od njega se odvaja točkom. Broj koji publikacija dobiva u numeriranoj nakladničkoj cjelini, ispisuje se uvijek arapskom znamenkom, a prethodi mu točka-zarez. (Pet stoljeća hrvatske književnosti ; kolo 7, sv. 12)

50. vježbe