1 / 13

Šesto predavanje: Identitet, nacija, imaginacija i intervencija

Šesto predavanje: Identitet, nacija, imaginacija i intervencija. Gayatri Chakravorty Spivak (Nacionalizam i imaginacija, Zagreb, 2011.) Problem identiteta Nacionalizam i imaginacija Problem ekvivalencije u komparativnom proučavanju književnosti i kulture,

akiko
Download Presentation

Šesto predavanje: Identitet, nacija, imaginacija i intervencija

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Šesto predavanje: Identitet, nacija, imaginacija i intervencija GayatriChakravortySpivak (Nacionalizam i imaginacija, Zagreb, 2011.) Problem identiteta Nacionalizam i imaginacija Problem ekvivalencije u komparativnom proučavanju književnosti i kulture, Pitanje nacionalizma kao subalterni problem, Privatna i javna sfera, nacija kao ‘uzurpator’ javne sfere

  2. 2. Identitet i književnost • Interpretacijsko-hermenautički pristup • Identitet kao esencija i/ili konstrukcija (Jonathan Culler) • Problem javne i privatne sfere: • Europa: 20. stoljeće nacija u javnoj sferi, izgradnja imaginarnog koncepta i realne tvorbe (države). • Postkolonijalno okruženje nacija kao osnova oslobađanja • Posljedice: korupcija, staljinizam, strahovlada.

  3. 3. Nacija i koncept reproduktivne heteronormativnosti • Koncepcija nacije kao identiteta: reproduktivni koncept • Nacionalizam pregovara s onim najprivatnijim u subalternoj sferi kako bi kontrolirao javnu sferu. • Indija: usmena priča, kazivanje. • Koncept naracije kao sekvence i hetero-normativnosti kao ekvivalencije, ucijepljenosti u jezične koncepte i shemate identifikacije (vjerske, mitske, prijenosne iz diskursa u diskurs: mitskog u vjerski, vjerskog u politički)

  4. 4. Kreolnost • Kreolizacija na dvije razine: • odozgo kao nametanje koncepta (hegemonija) i kompromitiranje naših materinjih jezika (Kundera: Srednja Europa i mali jezici), • odozdo kao kompromitiranje vlastita identitetskog obrasca (radio: ovoga jutra, muški vokal). • Plima kreolizacije domorodačkih književnosti (SalmanRushdie: parohijalna književnost). • KREOLSKI JEZICI (KNJIŽEVNOSTI, KULTURE): Jezici i književnosti natrunjeni elementima europskog u svrhu sporazumijevanja (teza: imperijalizam je donio roman Indiji, Latinskoj Americi, Africi, Balkanu).

  5. 5. Ekvivalencija i kulturna memorija • Kulturna memorija: uvijek je vezana uz manipulaciju hegemonijskog diskursa. • Ekvivalencija: • Memorija kao ponavljanje obrasca, • Upisanost u jezik (i prije i poslije pojedinca) • Shematičnost, odnos prema drugom. • Ekvivalencija u odnosu na druge: pitanje komparatistike, komparativne književnosti.

  6. 6. Ekvivalencija i prevođenje • Istovjetnost, jednaka vrijednost. • ‘Gubitak’ jezika i kulturne vrijednosti (memorije) u prijevodu • Rushdie: ‘I ja sam čovjek prevođen. Nešto se u tom prijevodu gubi, a nešto se njime dobiva’. • Engleski kao globalni (imperijalni, postkolonijalni) jezik: • ‘Osvajanje engleskog’ zapravo je osveta kolonije (Rushdie) • Parohijalni jezik, onaj koji sprječava ekvivalenciju i pretvara je u zajednički projekt kulturne memorije.

  7. 7. Ekvivalencija i simulakrum • PRIJEVOD S KULTURE NA KULTURU nije samo jezični nego i etički fenomen. • Moderna komparatistika čita i komparativno-kulturalno (postkolonijalna) između nacija, identiteta i jezika. • Razlika: • Istovjetno predlošku, • Jednako vrijedno predlošku. • Ekvivalencija nikad neće biti uspostavljena: ostaje utvara ekvivalencije, privid, površni uvid u jezik, kulturu, diskurs – SIMULAKRUM.

  8. 8. Detranscedentalitacija nacije • SIMULAKRUM nije samo problem prevođenja s jezika na jezik nego i iz konteksta privatne u javnu sferu (unutar monojezične kulture). • Humanizam: sveden na tehničku znanost, povijest književnosti, pregled koncepata. • Osnažiti humanizam: zaustaviti trivijalizaciju humanistike. (Kraj humanistike: smrt kulture). • S nacionalizma skinuti veo transcendentalnog (esencijalnog) i javni nacionalizam vratiti iz sfere imaginarnog u prostor dekonstrukcije jezičnih igri (u tekstu i svijetu).

  9. 9. Humanističke znanosti i imaginacija • IMAGINACIJA: prostor savladavanje kojih omogućava etički stav, političku kompetenciju. • Spivak: • Jedan od mnogih zadataka humanističke znanosti jest održavati apstraktne i razumske građanske strukture države slobodnim od bremena kulturnog nacionalizma (kao instrumenta kontrole subalternih skupna ne – moći). (NPR: Skup HČSP u koordinaciji s mađarskim nacionalistima)

  10. 10. Imaginacija i istinitosne tvrdnje • Spivak: • Imaginacija uvježbavana u jezičnoj igri i igri jezika može raščlaniti ISTINITOSNE tvrdnje o nacionalnom identitetu. • Oslobađa se time kulturni nacionalizam koji prikrava djelovanje države – koji prikriva gubitak građanskih sloboda (Npr. suspendiranje građanskih sloboda u ime američke nacije, pitanje trostrukog prodavanja stanova u Hrvatskoj u ime poduzetnika nastalih iz ‘sto zaslužnih obitelji’, itd.

  11. 11. Komparativni studiji, komparativna književnost • Tradicionalna komparatistika: uočavanje sličnosti, listanje razlika. • Pitanje generičkih u genealoških utjecaja. • Proučavanje formalne razine: Indija, engleski kao latinski, kao ‘parohijski jezik’ (24 nova i preko 800 starosjedilačkih jezika). • Odnos preuzimanja obrazaca, utjecaja, zajedničke ‘duhovne klime’ i slijeda književno-stilskim formacijama – POSTKOLONIJALIZAM mijenja u odnos pokušaja uspostavljanja ekvivalencije.

  12. 12. Moralna i politička komponenta proučavanja • Književnost – imaginacija – određivanje ili istraživanje granica mogućeg. • Problemi javne i privatne sfere. • SUBALTERNI glasovi: uzdizanje privatne sfere na privid javnosti. • Etičko-politički kontekst uspostavljanja ekvivalencije u ‘prijevodu’ – bitna komponenta interpretacijskog procesa.

  13. 13. Poziv na okončavanje ugnjetavanja • Spivak: poziv političkom drugom da prizna ekvivalenciju i da se okonča ugnjetavanje. • Takva vrsta komparatistike pokušava izaći iz ograničenja prostora i vremena. • Ograničavanja kao ugnjetavanja: kolonijalno, rodno, nacionalno. • Geografija upisivanja tijela smrću. • Temelj je u ekvivalenciji koja je šira (a uskraćena u humanistici) na području kojim se bavimo.

More Related