1 / 68

DOMSKI ODGOJ I SUVREMENA STREMLJENJA KURIKULUMA

DOMSKI ODGOJ I SUVREMENA STREMLJENJA KURIKULUMA. Domski odgoj . Kurikulum. Cilj domskog odgoja Područja temeljnog programa Funkcije života i rada u domu. Kurikulum ( svrha , iskoraci , kome je namijenjen)

albany
Download Presentation

DOMSKI ODGOJ I SUVREMENA STREMLJENJA KURIKULUMA

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. DOMSKI ODGOJ I SUVREMENA STREMLJENJA KURIKULUMA

  2. Domski odgoj Kurikulum • Cilj domskog odgoja • Područja temeljnog programa • Funkcije života i rada u domu • Kurikulum (svrha, iskoraci, kome je namijenjen) • Sastavnice kurikuluma (vrijednosti, ciljevi, načela, metode, sadržaji, vrjednovanje)

  3. CILJ DOMSKOG ODGOJA Podrška cjelovitom razvoju učenika i njegovo uspješnije savladavanje cjeloživotnog osobnog programa razvoja i obrazovanja u uvjetima procesa svakodnevnog kvalitetnog življenja zajednice učenika i odraslih, kako bi se osposobio za suočavanje s ometajućim čimbenicima i uspješnije ih prevladavao.

  4. PODRUČJA KOJA SU OBUHVAĆENA DOMSKIM PROGRAMOM ČUVANJE I UNAPREĐENJE ZDRAVLJA • U sadržajima čuvanja i unapređivanja zdravlja koje najčešće provodi zdravstveni djelatnik uz suradnju s odgajateljem, cilj rada je unapređivanje kvalitete zdravlja i razvijanje higijenskih navika kod učenika. • U programu se predviđaju i različite teme koje će pridonijeti zdravstvenom obrazovanju učenika.

  5. SOCIO-EMOCIONALNO PODRUČJE • U sadržajima socio-emocionalnog područja koje provode odgajatelji i stručni suradnici, cilj je stvoriti uvjete za razvoj učenika kroz socijalne odnose i komunikaciju. • Socijalizacija učenika ostvaruje se kroz razvijanje i njegovanje odnosa unutar doma

  6. KOGNITIVNO PODRUČJE • U sadržajima kognitivnog područja koje provode odgajatelji, glavni je cilj rada osiguravanje uvjeta za postizanje obrazovnih rezultata, tj. organiziranje pomoći u učenju, vrjednovanje i praćenje učenikova postignuća. • Odgajatelj pomaže učeniku svojim savjetom i znanjem, sustavno radeći na motivaciji, razvijanju interesa i usmjeravanju učenikove aktivnosti za nove spoznaje i njihovu primjenu.

  7. KREATIVNOST I POSEBNE POTREBE (OBOGAĆIVANJE ŽIVOTA) • U sadržajima kreativnosti učenici se upućuju na organizirano korištenje slobodnog vremena. To su razne sportske i kulturne organizirane aktivnosti koje vode odgajatelji. • Slobodno vrijeme učenika je isključivo na raspolaganju za osobne potrebe učenika. Izvan je bilo kakvih domskih obveza, ali podliježe domskim pravilima i vođenju odgajatelja.

  8. FUNKCIJE ŽIVOTA I RADA U DOMU1.    Socijalna funkcija Bit doma leži u njegovoj društvenoj funkciji koja se manifestira u njegovoj interakciji  u društvenoj sredini i obratno. Domovi su mjesta konkretnog primjenjivanja funkcije odgoja i obrazovanja za rad i korištenje slobodnog vremena. Zbog načina života i rada u njima to su jedina mjesta stalnog društveno organiziranog djelovanja na mlade, mjesta kolektivnog života i odgoja. Dom učenika je značajan medij socijalne komunikacije, mjesto snalaženja i samopotvrđivanja, primanja i davanja.

  9. 2.    Psihološka funkcija • Psihološke karakteristike baziraju se na zadovoljavanju određenih potreba. Čovjek je biće koje ima sposobnosti, težnje i potrebe. Čovjekove potrebe (socijalne, biološke, primarne, sekundarne…) razvijaju se u određenim društvenim okvirima u uvjetima koji su specifični za svaki dom. • Opće psihološke pretpostavke proizlaze iz stava o položaju čovjeka u društvu, a samim time i učenika u domu. • Psihološka karakteristika domskog života učenika temelji se na stvaranju povoljne domske klime u kojoj mogu sudjelovati i zadovoljavati svoje potrebe i razvijati svoju osobnost. Mladi u domu ispunjavaju potrebe za sigurnosti, povjerenjem, ljubavi, zadovoljstvom.

  10. 3.    Pedagoška funkcija • Pedagoške karakteristike domskog života temelje se na ostvarivanju ciljeva i zadataka odgoja i obrazovanja. • Rad u domovima počiva na poštivanju osobnosti učenika, slobodnom izražavanju, suradnji i pravovremenoj informiranosti. • Pedagoški je rad prožet planiranim akcijama, konkretnim radom, razgovorima, upućivanjima, pomaganju, strpljenju, motiviranosti i odgovornosti.

  11. Što je nacionalni okvirni kurikulum? • Nacionalni okvirni kurikulum za predškolski odgoj i opće obvezno obrazovanje u osnovnoj i srednjoj školi donosi smjernice i načine unapređivanja odgoja i obrazovanja u hrvatskome društvenom kontekstu radi osiguravanja što kvalitetnijeg sustava školstva. • Okvirno određuje predškolski odgoj, opći odgoj i obrazovanje koji se ostvaruju u osnovnoj školi te opći odgoj i obrazovanje koji se ostvaruju u srednjoj školi.

  12. Što je nacionalni okvirni kurikulum? Nacionalni okvirni kurikulum temeljni je dokument koji na nacionaloj razini donosi: • vrijednosti, • opće ciljeve, • načela odgoja i obrazovanja, • koncepciju, metode učenja i poučavanja, • određuje odgojno-obrazovna postignuća na određenim stupnjevima učenikova razvoja, odnosno postignuća za određene odgojno-obrazovne cikluse i odgojno-obrazovna područja, • utvrđuje načine i kriterije vrjednovanja i ocjenjivanja.

  13. Što je nacionalni okvirni kurikulum? • Nacionalni okvirni kurikulum razvojni je dokument, otvoren za promjene i poboljšanja ovisno o potrebama i razvojnim težnjama na području odgoja i obrazovanja, a promjene će se temeljiti na rezultatima istraživanja i rezultatima vrjednovanja. • Nacionalni okvirni kurikulum temelj je za izradbu svih ostalih kurikulumskih dokumenata, pa je tako i osnova za izradbu školskog/domskog kurikuluma.

  14. Valja razlikovati nacionalni od školskog/domskog kurikuluma NACIONALNI KURIKULUM jest projekcija i izraz zajedničkoga gledišta kakvu djecu hoćemo ŠKOLSKI/DOMSKIKURIKULUM jest ostvarenje projekcije kroz sve odgojno-obrazovne aspekte (organizaciju, sadržaje, metode, načela, itd.) Zato se nacionalni kurikulum donosi najčešće u obliku okvira, a nositelji odgojno-obrazovne djelatnosti razrađuju načela, ciljeve, sadržaje (područja) i njihov opseg te kriterije vrjednovanja i napredovanja u obrazovanju određene u okviru nacionalnog kurikuluma.

  15. Iskoraci NOK-a Iskoraci Nacionalnoga okvirnog kurikuluma razvidni su u primjeni kurikulumskog pristupa koji se temelji: • na kompetencijama učenika, a ne više na sadržaju, • na holističkom pristupu u izboru i organizaciji odgojno-obrazovnih sadržaja • koji unosi transparentniji rad u ostvarivanju odgojno-obrazovnih vrijednosti i ciljeva, • osnažuje i unapređuje odgojnu dimenziju • pretpostavka je vrjednovanju i samovrjednovanju odgojno-obrazovnoga i školskog rada.

  16. Što je svrha nacionalnog okvirnog kurikuluma (NOK)? NOK daje smjernice te osmišljava i osigurava mogućnosti da odgojno-obrazovne ustanove: • Što učinkovitije odgovore nacionalnim zahtjevima odgoja i obrazovanja, a to su: • pomagati i unaprjeđivati intelektualni, tjelesni, psihički, kulturni, moralni, duhovni razvoj djece/učenika, • pripremati učenike za mogućnosti, odgovornosti i zahtjeve življenja odraslog čovjeka

  17. NOK daje smjernice te osmišljava i osigurava mogućnosti da odgojno-obrazovne ustanove: • Odgovore pojedinačnim potrebama učenja i razvoja svakog djeteta/učenika, što znači usmjerenost poučavanja na učenika i prilagođavanje načina poučavanja, odgajanja i obrazovanja djetetu /učeniku • Razvijaju prepoznatljive osobitosti s obzirom na mjesna i regionalna obilježja, što će dovesti do stvaranja vlastitog identiteta škole/doma (školski/domski kurikulum) i racionalnog razvoja strukovnog obrazovanja prema ispitanim i stvarnim potrebama lokalnog i regionalnog okruženja, te nacionalnim potrebama.

  18. PREDNOSTI NACIONALNOG OKVIRNOG KURIKULUMA • zamjenjuje prenošenje znanja razvojem kompetencija • standardiziran je na nacionalnoj razini, pa omogućuje mjerenje odgojno-obrazovnih postignuća na nacionalnoj razini • omogućuje vrjednovanje stvarno postignutih rezultata • odgojno-obrazovnu politiku usmjerava na stalno unaprjeđivanje i poboljšanje sustava

  19. PREDNOSTI NACIONALNOG OKVIRNOG KURIKULUMA • razvoj nacionalnog kurikuluma orijentiranog na kompetencije učenika je najsuvremeniji pristup odgoju i obrazovanju • sukladan je s promjenama na visokoškolskoj razini • sukladan je europskim sustavima odgoja i obrazovanja uvažavanjem osam temeljnih kompetencija

  20. TEMELJNE SASTAVNICE NACIONALNOGA OKVIRNOG KURIKULUMA • Vrijednosti • ciljevi • načela • metode i načini rada • odgojno-obrazovna područja • ocjenjivanje i vrjednovanje • odražavaju društveno-kulturne težnje (“Kakvu djecu želimo?”) • označavaju ishode odgoja i obrazovanja odgovarajući na pitanje što svaki učenik treba i može naučiti, koje vještine, sposobnosti i stavove treba i može razviti (kompetencije) • smjernice odgojno-obrazovne djelatnosti • temeljni sadržaji • učeničkih postignuća i škole/doma

  21. ZNANJE • RH se opredijelila za društvo znanja • znanje je temeljna proizvodna snaga u društvu • znanje je uvjet razvoja i napretka • znanje kao vrijednost, obrazovanje kao djelatnost i učenje kao proces postali su temeljni pokretač razvoja hrvatskog društva

  22. SOLIDARNOST • solidarnost kao dominantna odgojno-obrazovna vrijednost pretpostavlja sustavno osposobljavanje djece i mladih da budu osjetljivi za druge, za obitelj, za slabe, siromašne i obespravljene, za svoju okolinu i za životno okružje koje obilježava pluralizam kultura, rasa, nacija, religija, svjetonazora, jezika itd. • solidarnost je vrijednost koja je tradicionalno dio hrvatskoga nacionalnog kulturnog identiteta

  23. IDENTITET • u današnjemu globalizacijskom svijetu ljudi trebaju postati „građanima svijeta“, a pritom ne izgubiti svoje korijene, svoju kulturnu, društvenu, moralnu i duhovnu baštinu • odgoj i obrazovanje trebaju kod učenika pridonositi razvoju smisla za vlastiti identitet povezan sa smislom za poštivanje različitosti

  24. ODGOVORNOST • odgoj i obrazovanje promiču odgovornost prema općem dobru, prirodi, radu, životu, ljudskom dostojanstvu • odgoj i obrazovanje za odgovorno djelovanje i odgovorno ponašanje pretpostavlja smisleni odnos između osobne slobode i osobne odgovornosti • odgoj i obrazovanje promiče odgoj za odgovornost učenika prema samome sebi, prema drugima i prema svemu što ga okružuje

  25. TEMELJNE SASTAVNICE NACIONALNOGA OKVIRNOG KURIKULUMA • Vrijednosti • ciljevi • načela • metode i načini rada • odgojno-obrazovna područja • ocjenjivanje i vrjednovanje • odražavaju društveno-kulturne težnje (“Kakvu djecu želimo?”) • označavaju ishode odgoja i obrazovanja odgovarajući na pitanje što svaki učenik treba i može naučiti, koje vještine, sposobnosti i stavove treba i može razviti (kompetencije) • smjernice odgojno-obrazovne djelatnosti • temeljni sadržaji • učeničkih postignuća i škole/doma 28

  26. CILJEVI ODGOJA I OBRAZOVANJA • osigurati sustavan način poučavanja učenika, poticati i unaprjeđivati njihov intelektualni, tjelesni, estetski, društveni, moralni i duhovni razvoj u skladu s njihovim sposobnostima i sklonostima • razvijati učenicima svijest o očuvanju materijalne i duhovne povijesno-kulturne baštine Republike Hrvatske i nacionalnog identiteta

  27. CILJEVI ODGOJA I OBRAZOVANJA • odgajati i obrazovati učenike u skladu s općim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima, ljudskim pravima i pravima djece, osposobiti ih za poštivanje različitosti i toleranciju, te za aktivno i odgovorno sudjelovanju u demokratskom razvoju društva • osigurati učenicima stjecanje temeljnih (općeobrazovnih) i stručnih kompetencija, osposobiti ih za život i rad u promjenjivom društveno-kulturnom kontekstu prema zahtjevima tržišnog gospodarstva • osposobiti učenike za cjeloživotno učenje

  28. TEMELJNE SASTAVNICE NACIONALNOGA OKVIRNOG KURIKULUMA • Vrijednosti • ciljevi • načela • metode i načini rada • odgojno-obrazovna područja • ocjenjivanje i vrjednovanje • odražavaju društveno-kulturne težnje (“Kakvu djecu želimo?”) • označavaju ishode odgoja i obrazovanja odgovarajući na pitanje što svaki učenik treba i može naučiti, koje vještine, sposobnosti i stavove treba i može razviti (kompetencije) • smjernice odgojno-obrazovne djelatnosti • temeljni sadržaji • učeničkih postignuća i škole/doma 31

  29. 12 NAČELA ODGOJA I OBRAZOVANJA • visoka kvaliteta odgoja i obrazovanje za sve • jednakost obrazovnih šansi za sve • obveznost općeg obrazovanja • okomita i vodoravna prohodnost • uključenost svih učenika u odgojno-obrazovni sustav • znanstvena utemeljenost • poštivanje ljudskih prava te prava djece • kompetentnost i profesionalna etika • demokratičnost • autonomija škole • pedagoški i školski pluralizam • europska dimenzija obrazovanja

  30. TEMELJNE SASTAVNICE NACIONALNOGA OKVIRNOG KURIKULUMA • Vrijednosti • ciljevi • načela • metode i načini rada • odgojno-obrazovna područja • ocjenjivanje i vrjednovanje • odražavaju društveno-kulturne težnje (“Kakvu djecu želimo?”) • označavaju ishode odgoja i obrazovanja odgovarajući na pitanje što svaki učenik treba i može naučiti, koje vještine, sposobnosti i stavove treba i može razviti (kompetencije) • smjernice odgojno-obrazovne djelatnosti • temeljni sadržaji • učeničkih postignuća i škole/doma 33

  31. USMJERENOST ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA NA UČENIKA • uporaba izvora znanja i nastavnih sredstava koji potiču sudjelovanje, promatranje, samostalno istraživanje, otkrivanje, zaključivanje, znatiželju te učenje kako učiti • stvaranje ugodnoga razrednoga i školskog ozračja koje će održavati interes i motivaciju učenika za učenje te će učeniku pružiti osjećaj sigurnosti i međusobnog poštivanja • identificiranje i praćenje darovitih učenika i učenika s teškoćama • pružanje pomoći učenicima s teškoćama i senzibiliziranje ostalih učenika za njihove potrebe, pomoć i suradnju

  32. TEMELJNE SASTAVNICE NACIONALNOGA OKVIRNOG KURIKULUMA • Vrijednosti • ciljevi • načela • metode i načini rada • odgojno-obrazovna područja • ocjenjivanje i vrjednovanje • odražavaju društveno-kulturne težnje (“Kakvu djecu želimo?”) • označavaju ishode odgoja i obrazovanja odgovarajući na pitanje što svaki učenik treba i može naučiti, koje vještine, sposobnosti i stavove treba i može razviti (kompetencije) • smjernice odgojno-obrazovne djelatnosti • temeljni sadržaji • učeničkih postignuća i škole/doma 35

  33. MEĐUPREDMETNE TEME Osim povezivanja predmeta unutar pojedinih odgojno-obrazovnih područja, operacionalizacija međupredmetnih tema također je jedan od načina kojim se pridonosi međusobnom povezivanju odgojno-obrazovnih područja i predmeta u povezanu i skladnu cjelinu znanja, vještina i stavova. Njima se razvijaju različite opće kompetencije učenika za čiji razvoj nije odgovoran određeni predmet, nego sva odgojno-obrazovna područja, odnosno svi predmeti.

  34. MEĐUPREDMETNE TEME Međupredmetne su teme odgojno i obrazovno važne jer omogućuju učenicima da određene pojave sagledavaju s različitih stajališta te da uvide i istražuju veze između nastavnih predmeta, tj. sadržaja koji uče u različitim predmetima i područjima. Škole ih mogu ostvariti na više načina. Učinkovitost razvoja međupredmetnih kompetencija učenika veća je kada se međupredmetne teme osim inkorporiranja u pojedine predmete, ostvaruju i kroz zajedničke projekte ili module. Nacionalni okvirni kurikulum predviđa da se u osnovnim i srednjim školama realiziraju sljedeće međupredmetne teme ili moduli:

  35. MEĐUPREDMETNE TEME

  36. PODUZETNIŠTVO - Osnovni cilj razvoja poduzetničke kompetencije kod učenika je: • razvoj odlika osobnosti • razvoj znanja, vještina i stavova potrebnih za planiranje i organizaciju aktivnosti, • organizacija vremena, • rješavanje problema, • pozitivan odnos prema promjenama, • komunikacijske sposobnosti, • istraživanje i inicijativnost, • odgovornost prema sebi i drugima, • smisao za rizik, preuzimanje novih uloga, • stjecanje ekonomske pismenosti ili znanja i vještina potrebnih za pokretanje i razvoj posla.

  37. MEĐUPREDMETNE TEME 40

  38. UČITI KAKO UČITI • Osnovni cilj je osposobiti učenike da znaju učinkovito organizirati i upravljati vlastitim učenjem te razviti pozitivan stav prema učenju. Kompetencija učiti kako učiti uključuje sljedeće elemente: • osposobljenost za organiziranje i kontroliranje procesa usvajanja, obrade, vrjednovanja i prihvaćanja novog znanja, vještina i stavova te njihove primjene u različitim situacijama • ona također uključuje znanje o strategijama i metodama učenja, osposobljenost učenika za preuzimanje odgovornosti za vlastito učenje te donošenje odluka o vlastitom obrazovnom razvoju

  39. MEĐUPREDMETNE TEME 42

  40. OSOBNI I SOCIJALNI RAZVOJ-socio-emocionalni razvoj • Kao međupredmetna tema pridonosi razvoju stavova, vještina i sposobnosti za što je moguće smislenije i bogatije oblikovanje života. • Zadaća je škole/doma pomoći svakom učeniku razviti njegove talente i ostvariti njegov stvaralački potencijal, te razviti odgovornost za vlastiti život i postignuće osobnih ciljeva. • Odgoj i obrazovanje za osobni i socijalni razvoj treba promicati znanje o drugome, izgrađivati vještine upravljanja međukulturalnim situacijama i izgrađivati zrele stavove o drugima i sebi. • Riječ je o odgoju i obrazovanju koji pridonosi boljem upoznavanju sebe i drugih, otkrivanju sličnosti i razlika, sagledavanju predrasuda, koji daje pravo na različitost i pridonosi ostvarivanju jednakih mogućnosti te priprema sve učenike za zajednički život u demokratskom društvu.

  41. MEĐUPREDMETNE TEME 44

  42. INFORMACIJSKO-KOMUNIKACIJSKA TEHNOLOGIJA • Informacijska i komunikacijska kultura služi za učenje, razumijevanje, odabir, vrjednovanje, upotrebu, prijenos i stvaranje informacija. • Bitan je čimbenik socijalizacije, društvenih kontakata, pomaže ostvarivanju osobnih i zajedničkih interesa, međusobnog razumijevanja, prihvaćanja i poštivanja. • Zadaća je škole pružiti odgoj i obrazovanje za selektivnu uporabu informacija koje dolaze iz elektroničkih medija, za pronalaženje traženih informacija imajući u vidu zaštitu osobe i njezina zdravlja. • Važan dio informacijske i komunikacijske kulture je svjesna uporaba materinskog jezika te uporaba stranog jezika koja omogućuje razmjenu informacija između različitih kultura.

  43. MEĐUPREDMETNE TEME 46

  44. ZDRAVLJE, SIGURNOST I ZAŠTITA OKOLIŠA • Odnosi se na brigu o očuvanju vlastitog zdravlja i zdravlja drugoga; sigurnost u životnom okruženju, prometu; sigurno korištenje sredstava, materijala, aparata i sl.; brigu o prirodi i očuvanju prirodnih izvora. • Zdravstveni odgoj i obrazovanje, koji uključuje područja tjelesnoga, emocionalnoga, mentalnoga, socijalnoga, osobnoga i duhovnog zdravlja, treba razvijati pozitivne navike, stavove i vladanja koja pridonose zdravom cjelovitom razvoju učenika.

  45. MEĐUPREDMETNE TEME 48

  46. ODGOJ I OBRAZOVANJE ZA GRAĐANSTVO Među značajnije elemente spadaju: • razvoj svijesti učenika o važnosti razvoja demokratskih institucija i procesa u vlastitom društvu, Europi i na globalnoj razini; • razvoj pozitivnog stava i interesa učenika za konstruktivno i učinkovito sudjelovanje u životu škole i neposredne zajednice u kojoj živi; • razvoj pozitivnog stava i interesa učenika za konstruktivno i učinkovito sudjelovanje u društvenom životu kao odraslog građanina; • razvoj svijesti učenika o jednakopravnosti spolova u društvu, snošljivosti prema drugim narodima, kulturama i religijama, • različitosti mišljenja, osposobljavanje za mirno i konstruktivno rješavanje sukoba, • kritičko prosuđivanje društvenih zbivanja, korištenje i procjenu različitih izvora informiranja pri donošenju odluka i angažmanu.

  47. NOVI NASTAVNI PREDMETI Razvoj kurikulumom planiranih učeničkih kompetencija pretpostavlja uvođenje novih nastavnih predmeta. Novi predmeti uvodit će se u kurikulum ovisno o stupnju razvoja učenika i u okviru Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi propisane maksimalne dnevne i tjedne satnice nastave.

More Related