1 / 9

Odnos nauke i drugih oblika duhovnih tvorevina

Odnos nauke i drugih oblika duhovnih tvorevina. O d nosi. Nauka i religija Nauka i ideologija Nauka i zdravorazumsko saznanje Nauka i filozofija Nauka i umetnost Nauka i dru štvena pravila. Nauka i religija.

alima
Download Presentation

Odnos nauke i drugih oblika duhovnih tvorevina

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Odnos nauke i drugih oblika duhovnih tvorevina

  2. Odnosi • Nauka i religija • Nauka i ideologija • Nauka i zdravorazumsko saznanje • Nauka i filozofija • Nauka i umetnost • Nauka i društvena pravila

  3. Nauka i religija Ranije suprotstavljene kao suštinski različite i isključive a danas sve više kao komplementarne. Religija je više pogled na svet a saznanje samo jedan njen element. Osnovna vrednost u religiji je sveto a u nauci istina. Istina je u religiji večna a u nauci promenljiva. Nauka je kritičnija. Zajednička im je samo sistematičnost (ali je i ona u religiji samo deduktivnodogmatska).

  4. Nauka i ideologija • je zainteresovan i zato iskrivljen pogled na svet (iskrivljena svest ili iskrivljena istina). • Izražava poseban a ne opšti interes (pars pro toto). A istina je celina. • Pokušava da nauku pretvori u svoju “sluškinju”. • Zajednička im je sistematičnost ali je ona u ideologiji dogmatska i ne trpi sumnju.

  5. Nauka i zdravorazumsko saznanje • je svakodnevno, laičko saznanje. • Zajednički im je samo princip objektivnosti (iskustvene zasnovanosti). • U zdravorazumskom saznanju se operiše predstavama a ne pojmovima. • Ostaje na pojavnom, ne dospeva do suštine. • Operiše stereotipijama (nepotpunim indukcijama) i predrasudama (iracionalnim dedukcijama).

  6. Nauka i filozofija • i nauka su racionalni, a religija i ideologija iracionalni oblici svesti. • Ona je opštija, celovitija i kritičnija i zato manje instrumentalizovana nego nauka. • Po Hegelu, filozofija je svoje vreme mišlju obuhvaćeno. • Proučava celokupnu objektivnu stvarnost (priroda, društvo, čovek).

  7. još o filozofiji • Filozofija sadrži i metafizičke i spekulativne iskaze koji se mogu racionalno obrazlagati ali ne i iskustveno zasnovati a najopštiji od njih ni dokazati. • Osnovne filozofske discipline: ontologija (o biću), gnoseologija (o saznanju), aksiologija (o vrednostima), logika (o mišljenju), estetika ( o lepom), etika (o moralu), pa filozofija prava, politike, religije, nauke...

  8. Nauka i umetnost • Umetnost je vid društvenog stvaralaštva a ne društvenih otkrića. • Osnovna vrednost u umetnosti jelepo kao estetski doživljaj (a lepo je sklad). • Ali umetnost sadrži i saznajne elemente koji mogu biti subjektivniji ali i univerzalniji. • Umetničko saznanje je čulnije, emotivnije, intuitivnije.

  9. Nauka i društvena pravila • U nauci se izriču indikativni a u društvenim pravilima normativni iskazi (vidi str. 8/2). • Dobro uočiti sličnosti i razlike između zakona u naučnom i pravnom smislu reči (str. 52/3).

More Related