GLAZBA ROMANTIZMA 19.stoljeće

1. GLAZBA ROMANTIZMA19.stoljeće Građanstvo u romantizmu glavni je nosilac kulture. Javni društveni i kulturni događaj postaju koncerti i opere. Zato se osnivaju brojni orkestri i operna kazališta. Počinje epoha velikih opernih kazališta.

2. Skladatelji romantizma nalazili su nadahnuće u prirodi, vlastitom životu, povijesnim događajima, umjetničkim slikama i književnim djelima.

3. Umjetnici govore o svojim osjećajima, doživljaju prirode i shvaćanju svijeta. Na taj način se isticala osobnost pojedinog skladatelja tako da svaki skladatelj ima individualan i prepoznatljiv stil. Osjećaji o kojma govore njihova djela su bol, patnja i usamljenost. Umjetnici su se osjećali drugačijim od ostalih te se stvara Kult umjetnika. Svoju posebnost-individualnost isticali su i vanjskim obilježjima kao što je ponašanje, odjvanje i sl.

4. U prijašnjim stoljećima skladatelji su pisali za određenu publiku i određene prilike. U razdoblju romantizma skladatelj je imao dvije mogućnosti: pisanje zbog vlastitih osjećaja ili se prilagoditi publici. U prvoj mogućnosti skladatelj je svojom glazbom trebao pridobiti slušatelje, što je zahtjevalo hrabrost. U drugoj mogućnosti skladatelj piše glazbu koja služi zabavi široke publike (lagana, vesela).

5. Glazba je bila dio naobrazbe i simbol društvenog statusa. Kućno muziciranje bilo toliko popularno da je gotovo svaka kuća imala glasovir. Tako je 1872.godine u Berlinu proizvedeno 17.000 glasovira. Može se reći da je glasovir bio preteća gramofona i radija.

6. Glazbeni oblici • Zbog velike popularnosti salonskog muziciranja, nastali su novi glazbeni oblici kraćeg trajanja. • Novi glazbeni oblici: glasovirske minijature, solo pjesme i simfonijske pjesme. • Skladatelji i dalje skladaju simfonije, sonate,koncerte, komorna djela i opere, ali su im produžili trajanje. Prvi puta u 19.st virtuozi počinju izvoditi samostalne cjelovečernje koncerte, a publika je od njih stvarala zvijezde.

7. Klavirske minijature • Klavirske minijature su kratke skaldbe koje traju samo nekoliko minuta. One su opisivale ugođaj, promijenu raspoloženja i maštanja. Klavirske minijature izvodile su se na koncertima, u gradskim salonima ili pri kućnom muziciranju. Slušni primjer: R.Schumann • Konderszenen (Dječji prizori), op.15. Traumerei (Sanjarenje)

8. Solo pjesma • Solo pjesma je skladba za glas i glasovir. • Skladatelji melodiju oblikuju prema tekstu, stapaju poeziju i glazbu te na taj način u glazbu prenose smisao i ugođaj same pjesme. Glasovir opisuje i nadopunjava ugođaj. • Slušni primjer: • Vatroslav Lisinski, Ribar • - ovu popijevku Lisinski je skladao na stihove P.Preradovića

9. Simfonijska pjesma • Simfonijska pjesma (nije niti simfonija a ni pjesma) • ...jednostavačno programno orkestralno djelo. Književna djela, povijesni događaji i legende bili su inspiracija skadateljima pri skladanju simfonijske pjesme. Prihvaćali su ju skladatelji nacionalnih smjerova jer su njome mogli opisati povijesno-nacionalni sadržaj. Tako je češki skladatelj Bedrich Smetana napisao ciklus simfonijskih pjesama "Moja domovina" iz koje valja izdvojiti poznatu pjesmu Vltava. • Slušni primjer: • B.Smetana: Vltava

10. Glazbena društva • Osnivaju se glazbena društva u sklopu kojih se priređuju koncerti s amaterskim i profesionalnim glazbenicima, objavljuju glazbena djela i glazbeni časopisi, osnivaju glazbene škole i glazbene knjižnice. • Tako je glazbeno društvo u Zagrebu 1829.godine osnovalo glazbenu školu koja je nakon gotovo 100 godina prerasla u današnju Muzičku akademiju. U njoj su djelovali ugledni glazbenici među kojima i Vatroslav Lisinski i Ivan pl.Zajc.

11. Zabavna glazba • Zabavnoj glazbi 19.st. pripadale su salonska glasovirska glazba, opereta i plesna glazba (valcer i can-can). • U Parizu, u drugoj polovici 19.st., osobito je bio popularan Can-can.To je ples u dvodobnoj ili četverodobnoj mjeri, brzog tempa i veselog karaktera. • Slušni primjer: • J.Offenbach: Can-can (SŠ3)

12. Opereta • Opereta (tal.mala opera) je nova vrsta opere, a pojavila se u polovicom 19.st. Sastojala se od niza glazbenih i plesnih točaka koji su bili povezani govorenim dijalozima, a skladatelji su često dodavali suvremene šlagere i društvene plesove. U razdoblju romantizma opereta je zabavljala široklu publiku. Najznačajniji skladatelji opereta bili su Jacques Offenbach u Parizu i Johann Strauss mlađi u Beču.

13. Valcer • Najpopularniji ples 19.st. bio je valcer, društveni ples u trodobnoj mjeri s naglašenom prvom dobom. • Najznačajniji skladatelji bečkog valcera bio je Johann Strauss I. –otac valcera. • Njegov sin Johann Strauss II. napisao je 400 valcera koji su postali sinonimom bečkog stila, veselja i elegancije. Dobio je nadimak kralj valcera. Najpoznatiji valcer je Na lijepom plavom Dunavu. (SŠ3) • Slušni primjer:

14. Koncertni valceri • Skladatelji romantizma skladali su koncertne valcere namijenjene slušanju, a ne plesu. Nabrojimo neke: Schubert, Chopin, Brahms, ali i za orkestar Weber, Čajkovski i mnogi drugi. • Slušni primjer: • F.Chopin, Valcer op.18 br.3, u As-duru • Veliki briljantni valcer

15. Nacionalni stil • Skladatelji su tražili nadahnuće u folklornim napjevima, ritmovima, plesovima, a teme su uzimali iz narodnih priča, povijesnih događaja i legendi. Tako je nastao glazbeni nacionalni stil. Skupine umjetnika koji u svijum djelima ističu nacionalna obilježja zovu se nacionalne škole. Predstavnici Ruske nacionalne škole (Ruska petorica): M.Balakirev, C.Cui, N.Rimski Korsakov, A.Borodin i M.P.Musorgski. Češku nacionalnu školu predstavljaju: B.Smetana i A.Dvorak, poljsku: F.Chopin, a hrvatsku V.Lisinski i I.Zajc.

16. Budnice • Nastaju brojne rodoljubne budnice pune snažnih osjećaja među kojima su najpopularnije: Još Horvatska ni propala Ferde Livadića i Prosto zrakom ptica leti Vatroslava Lisinskog TONSKO SLIKANJE • Glazbom se mogu sugerirati određeni zvukovi kao što su pjev ptica, grmljavina, zvonjavu zvona, bitku itd. Oponašanje glazbom stvarnih zvukova iz prirode i života naziva se tonsko sliaknje.

17. Skladatelji iz narodne glazbe preuzimaju narodne ljestvice i pentatoniku, karakteristične ritmove i melodijske motive, složene mjere i metričke promjene unutar skaldbe. • Kako bi skladatelji mogli upotrijebiti narodne napjeve trebalo ih je sakupiti i upoznati. • Stanko Vraz sakupio je više od 300 narodnih pjesama, a Franjo Ksaver Kuhač više od 1600 narodnih napjeva.

18. Apsolutna i Programna glazba • Glazba koja ne opisuje izvanglazbeni sadržaj već podrazumijeva da glazba govori dovoljno sama za sebe naziva se apsolutna glazba. U apsolutnu glazbu ubrajaju se: fuga, suita, koncert, simfonija. • Glazba koja pokušava opisati izvanglazbene sadržaje naziva se programna glazba. Programnost je prisutna u glasovirskim minijaturama, te u orkestralnim oblicima kao što su simfonijska pjesma, programnoj simfoniji i suiti.

19. Orkestar • Orkestar je i dalje podijeljen na 4 orkestralne skupine: gudače, drvene i limene puhače i udaraljke. • Orkestar broji do 100 glazbenika. • gudački instrumenti – usavršila se njihova tehnika sviranja • drveni puhači - uvode novi instrumenti: pikolo-flauta, engleski rog, basklarinet i kontrafagort • limeni puhači - uvode se novi instrumenti: tuba i saksofon. • udaraljke- osim timpana u orkestar ulazi veći broj raznolikih udaraljki: celesta, ksilofon, gong, zvona, činele i dr. • Zbog veličine orkestra, glazbenici ne mogu čuti potpun zvuk orkestra pa je potreban dirigent. Dirigent usklađuje njihovo sviranje, osmišljava interpretaciju djela i stvara cjelokupnu zvučnu sliku.

20. Jačina osjećaja • Jačina osjećaja ostvaruje se: • - alteriranim tonovima (tonovi koji ne pripadaju određenom duru ili molu), • - modulacijom (promjena tonaliteta), • - uvode se kratke notne vrijednosti te ritam postaje nemiran. • uvode se nepravilne mjere, preuzete iz narodnog stvaralaštva, kao što su: 5/4, 7/4 itd. • tijekom skldbe dolazi do promjene tempa te nastaju pojmovi accelerando(tal.ubrzavati), ritardando(tal.usporavati) i dr. • naglašeni glazbeni kontrasti postižu se i širenjem granica dinamike – fff i ppp

21. Operna reforma • Wagner ostvaruje opernu reformu: glazbene brojeve spaja u jedinstvene prizore; uvodi leitmotiv (ostvaruje vezu između glazbe i drame upotrebom leitmotiva – kratka glazbena ideja koja je povezana sa likom, idejom ili osjećajem u drami); simfonizira operni orkestar (u orkestre uvodi leitmotive kao teme u simfonijama). • - operni realizam – skaladatelji odabiru priče iz svakodnevnog života, o običnim ljudimaiz različitih društvenih slojeva. • - operni verizam – u operama se govori o ljubavi, nevjeri, ljubomori, mržnji i osveti. Raspleti su uvijek tragični.

22. Važni skladatelji • Franz Schubert, Robert Schumann, Frederic Chopin, Franz List, • Giuseppe Verdi, Johannes Brahms, • Richard Wagner, Bedrich Smetana, • Modest Petrović Musorgski, • Felix Mendelssohn, Petar Iljič Čajkovski, • Vincenzo Bellini, Ferdi Livadić, • Vatroslav Lisinski, Ivan pl. Zajc, • Claude Debussy, Maurice Ravel

23. Impresionizam • - U posljednjim desetljećima 19.st. pojavljuje se umjetnički stil Impresionizam.Prvo se je javio u slikarstvu a zatim se proširio na poeziju i glazbu. • - slikarstvo: slikali su vedre prizore iz života, gužve pariških ulica, ljepotu prirode (mirna jezera, veliki valovi, površina rijeke). Važni slikari: Claude Monet, Pierre Auguste Renoir, Edgar Degas.

24. Impresionizam u glazbi • - glazbenici su naglašavali promijenjivost tonskih boja i glazbenog ugođaja. Pišu najčešće programnu glazbu. Impresionisti su skladali male forme: minijature i solo pjesme, a izbjegavaju velike glazbene forme: koncert, simfonija, sonata. Proširuju granice dura i mola. • Claude Debussy, najznačajniji je predstavnik glazbenog impresionizma. Kako bi proširio tonalitet Debussy koristi: srednjovijekovne ljestvice, cjelotonsku ljestvicu, pentatonsku ljestvicu i paralelno nizanje akorda. • Slušni primjer: C.Debussy, Odrazi u vodi (SŠ3) (Reflets dans l'eau)