Upravljanje okolišem ZAŠTITA OKOLIŠA

1. Upravljanje okolišemZAŠTITA OKOLIŠA

2. Zaštitom okoliša osigurava se • cjelovito očuvanje kakvoće okoliša, • očuvanje prirodnih zajednica, • racionalno korištenje prirodnih izvora i energije na najpovoljniji način za okoliš kao osnovni uvjet zdravog održivog razvoja

3. Terminom zaštita okoliša naziva se strukovno područje kojemu je zadaća očuvanje zdravog životnog okruženja; • Zaštita okoliša određuje granice raznih vrsta opterećenja, predlaže zakonske propise, uvodi preventivne i reparativne tehničke mjere za održanje potrebne kakvoće zraka, voda, tla i prehrambenih proizvoda i utvrđuje pravila u odnosu na abiotičke i biotičke čimbenike životne sredine

4. Zaštita okoliša obuhvaća mjere za: • smanjivanje buke, • kontrolu pitke vode, • poticaje za smanjivanje štetnih ispušnih plinova iz industrijskih postrojenja i prometa, • kontrolu kakvoće prehrambenih proizvoda, • zabranu proizvodnje spojeva koji razgrađuju ozonsku ovojnicu ili nepovratno kontaminiraju postojeće ekosustave

5. Prijedlozi za provedbu osmišljenog prostornog uređenja, nadzor nad zbrinjavanjem otpada, poticaj za primjenu štedljivih tehnologija, upotreba obnovljivih izvora energije, provedba potrebnih mjera za ostvarenje trajno održivog razvitka su oblici zaštite okoliša

6. Osnovni ciljevi zaštite okolišau ostvarivanju uvjeta za održivi razvoj (ravnoteža između čovjeka i prirode) su: • 1. Trajno očuvanje izvornosti, biološke raznolikosti, prirodnih zajednica i očuvanje ekološke stabilnosti. • 2. Očuvanje kakvoće žive i nežive prirode i racionalno korištenje prirode i njenih dobara. • 3. Očuvanje i obnavljanje kulturnih i estetskih vrijednosti krajolika. • 4. Unapređenje stanja okoliša i osiguranje boljih uvjeta život

7. Ovi ciljevi postižu se: • Predviđanjem, praćenjem, sprječavanjem, ograničavanjem i uklanjanjem nepovoljnih utjecaja na okoliš • Zaštitom i uređenjem izuzetno vrijednih dijelova okoliša • Sprječavanjem rizika i opasnosti po okoliš • Poticanjem korištenja obnovljenih prirodnih izvora i energije • Poticanjem upotrebe proizvoda i korištenja proizvodnih postupaka najpovoljnijih za okoliš

8. Ujednačenim odnosom zaštite okoliša i gospodarskog razvoja • Sanacijom oštećenih dijelova okoliša • Razvijanjem svijesti o potrebi zaštite okoliša u odgojnom i obrazovnom procesu • Donošenjem propisa o zaštiti okoliša • Obavještavanjem javnosti o stanju okoliša i njenim sudjelovanjem u zaštiti okoliša • Povezivanjem sustava i institucija zaštite okoliša RH s međunarodnim institucijama • Sprječavanjem zahvata koji ugrožavaju okoliš

9. Okoliš je prirodno okruženje; zrak, voda, tlo i more, klima, biljni i životinjski svijet u ukupnosti uzajamnog djelovanja i kulturna baština kao dio okruženja kojeg je stvorio čovjek. • Kakvoća okoliša je stanje okoliša izraženo fizikalnim, kemijskim estetskim i drugim pokazateljima. • Ekološka stabilnost je sposobnost okoliša da prihvati promjene prouzročene vanjskim utjecajem i da zadrži svoja prirodna svojstva

10. Biološka raznolikost je sveukupnost živih organizama, koja obuhvaća raznolikost unutar vrsta, međuvrstama i ekosustavima na određenom području. • Zahvat u okolišu je svako trajno ili privremeno djelovanje čovjeka koje može narušiti ekološku stabilnost ili biološku raznolikost ili na drugi način može nepovoljno utjecati na okoliš

11. Emisija je ispuštanje ili istjecanje tvari u tekućem, plinovitom ili krutom stanju ili ispuštanje energije (buka, vibracije, radijacija toplina) i mikrobiološkog onečišćenja iz određenog izvora u okoliš. • Imisija je koncentracija tvari na određenom mjestu i u određenom vremenu u okolišu

12. Onečišćenje okoliša je promjena stanja okoliša koja je posljedica štetnog djelovanja ili izostanka potrebnog djelovanja, ispuštanja, unošenja ili odlaganja štetnih tvari, ispuštanja energije i utjecaja drugih zahvata i pojava nepovoljnih po okoliš. • Onečišćivač je svaka pravna ili fizička osoba čije djelovanje posredno ili neposredno uzrokuje onečišćavanje okoliša

13. Štetna tvar je tvar čija su svojstva opasna za ljudsko zdravlje i okoliš s dokazanim akutnim i kroničnim toksičnim učincima, vrlo nadražujuća, kancerogena, mutagena, nagrizujuća, zapaljiva i eksplozivna tvar ili tvar koja u određenoj količini ili koncentraciji ima takva svojstva.

14. Rizik po okoliš je vjerojatnost da će neki zahvat posredno ili neposredno prouzročiti štetu okolišu ugroziti život i zdravlje ljudi • Opasnost po okoliš je prekomjerni rizik koji zbog visokog stupnja vjerojatnosti nastanka događaja ili opsega moguće štete na okoliš zahtjeva provođenje određenih mjera. • Šteta u okolišu je oštećenje ili gubitak prirodne funkcije sastavnih dijelova okoliša ili unutarnjim poremećajem odnosa i prirodnog tijeka nastalog zbog ljudskog djelovanja

15. Ekološka nesreća je izvanredni događaj ili vrsta događaja prouzročena djelovanjem ili utjecajima koji nisu pod nadzorom i imaju za posljedicu ugrožavanje života ili zdravlja ljudi i u većem obimu nanose štetu okolišu.

16. Ugroženi okoliš je stanje nastalo onečišćavanjem većih razmjera okoliša na određenom području za koji se propisuju posebne mjere radi uspostavljanja prijašnjeg stanja ili novog stanja određenog dijela okoliša, oporavka prirodne zajednice ili obnove prirodnih izvora radi poboljšanja kakvoće življenja

17. Praćenje stanja okoliša (Monitoring) je sustavno mjerenje emisija, imisija, praćenje prirodnih i drugih pojava, praćenje kakvoće okoliša i promjena stanja u okolišu. • Katastar onečišćavanja okoliša je skup podataka o izvorima, vrsti, količini, načinu i mjestu unošenja, ispuštanja ili odlaganja štetnih tvari u okoliš

18. Ambalaža su svi proizvodi bez obzira na prirodu materijala od kojeg su izrađeni ili su korišteni za sadržavanje, čuvanje, rukovanje, isporuku i predstavljanje robe, od sirovina do gotovih proizvoda, od proizvođača do korisnika ili potrošaća. • Otpadna guma je guma osobnih automobila, autobusa, teretnih automobila, radnih strojeva, radnih vozila i traktora, zrakoplova i drugih letjelica koje posjednik radi oštećenja, istrošenosti, isteka roka trajanja ili drugih uzroka ne može ili ne želi upotrebljavati te ih zbog toga odbacuje.

19. Dugoročni ciljevi u zaštiti okoliša su: • sačuvati i unaprijediti kakvoću, voda, mora, zraka i tla • održati postojeću biološku raznolikost • sačuvati prirodne zalihe, a osobito integritet i značajke područja posebnih prirodnih vrijednosti (more, obala, otoci)

20. Kratkoročni ciljevi su: • Nametnuti striktnu i učinkovitu provedbu svih postojećih propisa zaštite okoliša i žurnu izmjenu svih onih koji su stručno manjkavi • Integrirati zaštitu okoliša u sve sektore koji djeluju na okoliš ili žive od okoliša, na način da je zaštita okoliša sastavni dio svih planova i programa

21. Ostvariti sve pretpostavke za uključivanje u proces europskih integracija u području zaštite okoliša • Dograditi postojeći sustav zaštite okoliša tako da bude sposoban obavljati sve funkcije koje će promjena propisa zahtijevati. • Motrenje, analiza i procjena stanja okoliša i izvještavanje o stanju • Potpora “čistim tehnologijama” i promjeni usmjerenoj na korištenje obnovljivih izvora energije i smanjenju potrošnje energije

22. Zadaća i ciljevi politike zaštite okoliša • Zadaća je politike zaštite okoliša i zaštite prirode očuvati sve za ljudski život potrebne sastavnice žive i nežive prirode, zabraniti ili smanjiti štetne utjecaje na okoliš, osigurati trajno gospodarenje općim prirodnim dobrima, zaštititi vrijedne krajobrazne prostore od štetnih ljudskih djelatnosti, očuvati pojedine ekosustave, kao i ugrožene biljne i životinjske vrste.

23. Nedvojbeni i dosljedno primjenjivani propisi Učinkovita upravna, znanstvena i strukovna struktura Osmišljena strategija prostornog uređenja Izgradnja i održavanje tehničkih uređaja za smanjivanje štetnih utjecaja Neprekidna kontrola kakvoće pojedinih sastavnica okoliša u prostoru i vremenu Dosljedna primjena postojećih normi i učinkovita provedba propisa Poticaji za trajno održivi gospodarski razvoj Poticaji za korištenje obnovljivih energija i obnovljivih solarnih sirovina Obavješćivanje javnosti o promjenama kakvoće okoliša Mogućnost prosvjeda stanovništva i nevladinih udruga, te sredstvima javnog priopćavanja nesmetan pristup svim postojećim informacijama. Za provedbu takve politike potrebni su:

24. Upravljanje okolišemZAŠTITA ZRAKA

25. Zakonom o zaštiti zraka određuju se mjere, način organiziranja i provođenja zaštite i poboljšanja kakvoće zraka, kao djela okoliša. • Zaštitom i poboljšanjem kakvoće zraka ne smiju se ugroziti ostali dijelovi okoliša.

26. U cilju zaštite i poboljšanja kakvoće zraka potrebno je: • Utvrđivanje i ostvarivanje mjera u području zaštite i poboljšanja kakvoće zraka kako bi se izbjegle, spriječile ili smanjile štetne posljedice po ljudsko zdravlje, kakvoću življenja i okoliš u cjelini, • Očuvanje kakvoće zraka ako je zrak čist ili neznatno onečišćen, te njezino poboljšavanje u slučajevima onečišćenosti • Sprječavanje i smanjivanje onečišćivanja koja utječu na oštećivanje ozonskog sloja i promjenu klime • Uspostava, održavanje i unapređivanje cjelovitog sustava upravljanja kakvoćom zraka na teritoriju Države • Procjenjivanje i pribavljanje odgovarajućih podataka o kakvoći zraka na temelju standardiziranih metoda i mjerila i osiguravanje njihove dostupnosti javnosti • Izvršenje obveza preuzetih međunarodnim ugovorima i sporazumima kojih je Država stranka te sudjelovanje u međunarodnoj suradnji u području zaštite i poboljšanja kakvoće zraka

27. Kakvoća zraka je svojstvo zraka kojim se iskazuje značajnost u njemu postojećih razina onečišćenosti. • Onečišćen zrak je zrak čija je kakvoća takva da može narušiti kakvoću življenja, zdravlje i dobrobit ljudi i/ili štetno utjecati na bilo koju sastavnicu okoliša.

28. Najbolja raspoloživa tehnika je najučinkovitiji i najnapredniji razvojni stupanj djelatnosti i s njome povezanih načina proizvodnje, uz gospodarski i tehnički održive uvjete, uzimajući u obzir i troškove i prednosti, koji u pravilu može biti primjerena osnova za određivanje graničnih vrijednosti emisija, s ciljem sprječavanja i smanjivanja emisija u zrak.

29. IZVORI ONEČIŠĆIVANJA ZRAKA SU STACIONARNI I POKRETNI IZVORI • Stacionarni izvori su: • Točkasti: kod kojih se onečišćujuće tvari ispuštaju u zrak kroz za to oblikovane ispuste (postrojenja, tehnološki procesi, industrijski pogoni, uređaji i građevine i sl), • Difuzni: kod kojih se onečišćujuće tvari unose u zrak bez određena ispusta odnosno dimnjaka (uređaji, površine i druga mjesta). • Pokretni izvori su prijevozna sredstva koja ispuštaju onečišćujuće tvari u zrak: • motorna vozila, lokomotive plovni objekti, zrakoplovi

30. Izvori onečišćenja zraka moraju biti izgrađeni odnosno proizvedeni, opremljeni, rabljeni i održavani tako da ne ispuštaju u zrak onečišćujuće tvari iznad graničnih vrijednosti emisije odnosno da ne ispuštaju ili unose u zrak onečišćujuće tvari u količinama koje mogu ugroziti zdravlje ljudi, kakvoću življenja i okoliš.

31. Mjerenjem razina onečišćenosti zraka u okolici stacionarnih izvora koji mogu utjecati na kakvoću zraka, • Mjerenjem fizikalnih stanja atmosfere, odnosno meteoroloških uvjeta na lokacijama gdje se mjeri kakvoća zraka, • Mjerenjem i opažanjem promjena koje ukazuju na učinak onečišćenosti zraka (posredni pokazatelji kakvoće zraka): na tlu, biljkama, građevinama itd.

32. Prema razinama onečišćenosti, obzirom na propisane granične vrijednosti i tolerantne vrijednost, utvrđuju se slijedeće kategorije kakvoće zraka: • Prva kategorija kakvoće zraka – čist ili neznatno onečišćen zrak: nisu prekoračene granične vrijednosti (GV) niti za jednu onečišćujuću tvar, • Druga kategorija kakvoće zraka – umjereno onečišćen zrak: prekoračene su granične vrijednosti (GV) za jednu ili više onečišćujućih tvari, a nisu prekoračene tolerantne vrijednosti (TV) niti za jednu onečiščujuću tvar,

33. Treća kategorija kakvoće zraka – prekomjerno onečišćen zrak: prekoračene su tolerantne vrijednosti (TV) za jednu ili više onečišćujućih tvari.

34. UČINCI ATMOSFERSKIH ONEČIŠĆENJA • Učinci atmosferskih onečišćenja su različiti a mogu se sagledati kroz nekoliko komponenti: • Redukcija vidljivosti • Djelovanje na materijale • Djelovanje na biljke • Djelovanje na životinje • Djelovanje na zdravlje ljudi

35. Redukcija vidljivosti • smetnje u zračnom prometu • smetnje u cestovnom prometu • gubitci u turizmu

36. Djelovanje na materijale • direktno mehaničko i kemijsko djelovanje na građevinske materijale • oštećenje građevinskih konstrukcija zbog češćeg čišćenja • korozija metala • efekti na gumu i kožu • efekti na sintetske materijale • efekti na boje • direktni i indirektni efekti na tekstilni materijal

37. Djelovanje na biljke • popuštanje strukture • kloroza (bolest bljedoće) • nekroza (sušenje pojedinih djelova) • usporavanje rasta • redukcija ploda

38. Djelovanje na životinje • smrt • akutne i kronične bolesti • usporavanje rasta • smanjivanje produkata (mlijeko, jaja)

39. Djelovanje na zdravlje ljudi • akutna bolest, smrt • kronična bolest, skraćenje života • promjena fizioloških funkcija (respiratorne funkcije, transport kisika u krv) • psihofiziološke reakcije • nadražaj osjetnih organa • poremećaj komfora (povraćanje zbog smrada, gubitak apetita) • poremećaj sna

41. Upravljanje okolišemEROZIJA ZEMLJIŠTA

42. Erozija zemljišta je gubitak plodnog gornjeg sloja zemlje bogatog humusom na kojem raste vegetacija. • Erozija po svom djelovanju može biti izazvana vodom ili vjetrom.

43. Erozija vodom je mnogo češća i izaziva teže posljedice. • Tako vodene erozije u SAD.u odnese svake godine do 3 milijarde tona zemlje. • Rijeka Po nanosi velike količine plodnog zemljišta u Jadransko more. • Njena delta se produžuje svake godine za 70 metara.

44. Znatne štete na nizinskim terenim nastaju od erozije vjetrom. • Tako je 30-tak godina ovog stoljeća vjetar odnio veliku količinu plodnog tla na sjeverozapadnu SAD-a. • Poljoprivrednici su u Kansasu raskrčili sve šume da bi dobili što više prostora za uzgoj žitarica

45. Erozije vodom je oduvijek bilo u manjoj mjeri dok ljudi nisu počeli mijenjati ekosustave prema svojim potrebama. • Vodene erozije se mogu smanjiti na razumnu mjeru reguliranjem velikih riječnih slivova i pošumljavanjem sitnih obronaka.

46. Za tlo znači veliku opasnost čije su posljedice jednake djelovanju erozije – gubitak plodnosti. • U želji da se poveća proizvodnost tla dodaju se iz godine u godinu obradivim površinama velike količine mineralnih gnojiva. • Nakon nekoliko uspješnih žetvi proizvodnja počinje opadati.

47. U sušnim periodima, osobito ako nema natapanja zemlje, posijane kulture počinju donositi sve manje uroda. • Iz zemlje se isparava voda i u njoj je sve veći postotak soli. • Rezultat takve agrarne politike za desetak godina jest ogoljelo tlo prezasićeno solju i nesposobno za proizvodnju hrane. • Da bi tlo opet postalo produktivno, potrebno je izvršiti desalinaizaciju koja je relativno dug i skup proces.

48. Upravljanje okolišemZAŠTITA PRIRODE

49. Priroda je sveukupna biološka i krajobrazna raznolikost • Priroda predstavlja temeljnu vrijednost i jedan od najznačajnijih resursa Republike Hrvatske te uživa zaštitu • Prirodne vrijednosti utvrđene Zakonom od interesa su za Republiku Hrvatsku i imaju njezinu osobitu zaštitu. • Na pitanja zaštite prirode koja nisu uređena Zakonom primjenjuju se odredbe posebnih propisa. • Republika Hrvatska u cilju zaštite prirode provodi i međunarodne ugovore iz područja zaštite prirode kojih je stranka.

50. Tri faze zaštite prirode • Prva faza zaštite • Štite se pojedine vrste od izumiranja, odnosno njihove populacije, zaštičene odredbama posebnih zakona, zabranom lova i branja ugroženih vrsta. To nije dovoljno jer zadiranjem u osnovna svojstva staništa, biotopa i ekosustava ugrožava se život u njima te je uzaludno štititi populaciju ako nastaju bitne promjene ekoloških svojstava cijelog staništa.