1 / 16

ZAŠTITA PRIRODE I OKOLIŠA

ZAŠTITA PRIRODE I OKOLIŠA. Prof.dr.sc. Stjepan Krčmar Odjel za biologiju, Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku. Organizirani razvoj zaštite prirode i okoliša dijeli se na tri razdoblja :

bevis
Download Presentation

ZAŠTITA PRIRODE I OKOLIŠA

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. ZAŠTITA PRIRODE I OKOLIŠA Prof.dr.sc. Stjepan Krčmar Odjel za biologiju, Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku

  2. Organizirani razvoj zaštite prirode i okoliša dijeli se na tri razdoblja: a) zaštićuju se dijelovi sveukupne prirode iznimne ljepote i vrijednosti, te se zakonskim odredbama zaštićuju ugrožene i rijetke vrste b) u zaštitu se uvode pravni propisi i zakoni, zaštita uvodi znanstveni pristup, a zaštićuju se veća područja te se osnivaju i stavljaju pod nadzor i upravljanje nacionalni parkovi c) zaštita poprima obilježjaopće akcije i pokretas brojnim građanskim inicijativama, formirane su brojne ekološke (zelene), ekologističke udruge (Greenpeace), pa i političke“zelene” stranke Počeci zaštite okoliša datiraju iz srednjeg vijeka, 1273. godine u Londonu donesena je Odredba o ograničenju emisije i štetnog utjecaja dima i pepela

  3. 1499. godine u Poljskoj je donijet Zakon o zaštiti losa (Alces alces) i divljeg konja (Equus caballus), a 1597. godine zaštićuje se tur (Bos primigenius) Slika 163. Divlji konj Slika 162. Los

  4. 1769. godine Marija Terezija donosi tzv. Šumski red o potrajnom gospodarenju šumama 5. lipnja 1854. pismo indijanskog poglavice Seattlea upućeno američkom predsjedniku o odnosu čovjeka prema prirodi, taj dan Ujedinjeni narodiproglasili su Danom zaštite okoliša 1872. godine proglašen je Prvi nacionalni park u svijetu Yellostoneu SAD-u Slika 164. Pismo poglavice Seattlea Slika 165. N.P. Yellowstone

  5. 1948. godine osnovana je Međunarodna unija za zaštitu prirode – svjetska konzervatorska unija (IUCN – International Union for Conservation of Nature) 1972. godine održana je u Stockholmu Konferencija o ljudskom okolišu pod geslom“Samo jedna Zemlja” 1991. godine osnovan je Fond za globalni okoliš (GEF), koji ima četiri područja prioritetnog djelovanja: a) zaštita biološke raznolikosti b) smanjenje emisije stakleničkih plinova c) zaštita međunarodnih voda d) zaštita ozonskog omotača

  6. 1992. godine održana je u Rio de Jaineru Konferencija Ujedinjenih naroda o okolišu i razvoju na konferenciji u Rio de Jaineru donesen je globalni operativni plan Agenda 21 o tzv. održivom razvoju 1997. godine Konferencija o promjeni klime u Kyoto-u, glavna tema bila je smanjenje emisije stakleničkih plinova zbog globalnog porasta temperature 2007. godine na nekoliko europskih sastanaka (Madrid, Berlin, Bruxelles) dogovorena je strategija smanjenja opterećenja atmosfere stakleničkim plinovima, konačni cilj je smanjiti do 2020. godine emisiju stakleničkih plinova za 20% u odnosu na 1990. godinu

  7. Temeljni dokumenti za zaštitu prirode u Europi su: a) Sveeuropska strategija zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti EBLDS), 1995. b) Konvencija o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa, Bern 1979. c) Konvencija o europskim krajobrazima, Firenca 2000. Slika 166. Ispuštanje CO2 Slika 167. Emisija stakleničkih plinova

  8. Deset pravila za zaštitu prirode i okoliša: 1) smanjiti potrošnju fosilnih goriva 2) spriječiti uništavanje tropskih šuma 3) smanjiti emisiju stakleničkih plinova 4) smanjiti primjenu i otpuštanje otrovnih tvari 5) racionalizirati potrošnju pitke vode 6) koristiti obnovljive izvore energije 7) ugraditi sustave za pročišćavanje industrijski onečišćenog zraka i otpadnih voda 8) upotrebljavati otpad kao sekundarne sirovine 9) zaštitom obuhvatiti cijelu biosferu, a ne samo pojedine vrste 10) ni na koji način ne doprinositi onečišćenju, trovanju i degradiranju prirode i okoliša

  9. Crveni popisi i crvene knjige Crveni popisi i knjigeukazuju na smanjenje biološke raznolikosti, a služe da bi se prepoznale ugrožene svojte, odnosno stupanj i uzroci njihove ugroženostite da bi se odredile prioritetne mjere za njihovu zaštitu i očuvanje Crveni popisi su indikator globalnog statusa biološke raznolikosti, ukazuju na smanjenje biološke raznolikosti. Ciljevi su: a) globalni popis rizika od nestajanja za određene vrste b) globalni kontekst za prioritete zaštite na lokalnom nivou c) ukazati na probleme u zaštiti Crveni popis sadrži: znanstveno ime vrste ili podvrste, narodno i englesko, kategoriju ugroženosti i kriterije.

  10. Slika 168. Crveni popisi

  11. IUCN – Međunarodna unija za zaštitu prirode je vodeća svjetska organizacija za procjenu ugroženosti i očuvanje živog svijeta, broji 80zemalja članica, 112 državnih agencija te preko 800 nevladinih udruga Bitan dio IUCN-a je Jedinica za crvene popise (IUCN Red List Unit) koja koordinira izradu te objavljuje crvene popise na globalnoj razini, standarde za izradu crvenih knjiga, te pravila i kriterije za procjenu ugroženosti divljih svojti također propisuje IUCN IUCN- vodi svjetsku bazu ugroženih organizama, te izdaje crvene popise i knjige na globalnoj razini

  12. Ugrožene vrste životinja u svijetu prema IUCN-u Crveni popis ugroženih svojti svrstava životinje u osam kategorija s obzirom na opasnost s kojom su suočene, te im određuje status ugroženosti: 1) izumrle vrste (EW) 2) regionalno izumrle (RE) 3) kritično ugrožene (CR) 4) ugrožene (EN) 5) rizične (VU) 6) niskorizične (NT) 7) najmanje zabrinjavajuće (LC) 8) nedovoljno poznato (DD) Crveni popis sadrži više od 5400 vrsta životinja kojima u bliskoj budućnosti prijeti izumiranje i više od 6000 vrsta biljaka

  13. Slika 169. Sjeverni medvjed (Ursus maritimus) Slika 170. Arapski oriks (Oryx leucoryx)

  14. Crvena knjiga Crvena knjiga služi kao neka vrsta stručne podloge koja pomaže u zakonskoj zaštiti ugrožene svojte. Tako se najugroženije vrste Zakonomo zaštiti prirode proglašavajustrogo zaštićenima, dok su one ostale zaštićene Crvena knjiga sadrži sve podatke o ugroženim vrstama, ona je osnovni alat u zaštiti prirode, rezultat je znanstvenih istraživanja, ukazuje na status ugroženosti vrste, analizira uzroke ugroženosti i iznosi mjere zaštite Crvena knjiga sadrži: ime vrste (znanstveno i narodno), opis vrste, kategorije ugroženosti i kriterije, biologiju vrste,uzroke ugroženosti, sliku vrste, kartu rasprostranjenosti, stanište i mjere zaštite

  15. Slika 171. Crvene knjige

  16. Literatura: • Springer O. P. i Springer D. 2008. Otrovani modrozeleni planet. Biblioteka Geographia Croatica, Zagreb, Knjiga 31, 293pp. • http://images.google.hr/(24.11.2012). • http://dzzzp.hr (19.6.2013) • http://www.data.iucn.org (19.6.2013)

More Related