410 likes | 774 Views
SOCIJALNA STRATIFIKACIJA. Du š ko Sekuli ć. Opa ž anje od kojeg polazimo: 1) U svim dru š tvima postoji nejednakost. Sistem socijale stratifikacije distribuira ljude prema odre đ enoj hijerahiji 2) Forme i opseg nejednakosti se jako razlikuju od dru š tva do dru š tva
E N D
SOCIJALNA STRATIFIKACIJA Duško Sekulić
Opažanje od kojeg polazimo: 1) U svim društvima postoji nejednakost. Sistem socijale stratifikacije distribuira ljude prema određenoj hijerahiji 2) Forme i opseg nejednakosti se jako razlikuju od društva do društva Socijalna stratifikacija je univerzalni ali varijabilni fenomen
% spašenih sa Titanica % I razred preko 60% II razred 36% III razred 24% % spašenih žena i djece I razred 96% II razred 89% III razred 42%
3) Da li socijalna stratifikacija postoji jer su jedni talentiraniji a drugi manje talentirani (to je obično objašnjenje onih koji su “gore”). Na primjer zašto je preživio veći postotak putnika Titanika prvog razreda a mnogo manji onih nižih razreda. Jesu li putnici prvog razreda bili bolji plivači, pametniji, spretniji? Ili im je sistem (kabine u gornjem dijelu broda) omogučio da prvi budu spašeni sa broda? Socijalna stratifikacija je karakteristika društva a ne refleksija individualnih razlika. Socijalna stratifikacija perzistira po generacijama.
U društvu uvijek postoje vjerovanja o opravdanosti ili neopravdanosti postoječeg sistema stratifikacije. • Na primjer ljudi su bogati jer su inovativni, marljivi i slično. Ili ljudi su bogati jer su pljačkali i koristili se nezakonitim sredstvima. Osnovna ideološka objašnjenja: Konzervativno – nejednakost je nužna i opravdana. Konzekventno nejednakost je vječna i svaki pokušaj njenog uklanjanja je demagogija ili prozvodi samo nove oblike nejednakosti. Radikalno- to je samo opravdanje postoječih privilegija. Nejednakost se može i treba ukinuti.
Objašnjenja uzroka nejednakosti Karl Marx Analitički dio: • Osnova stratifikacije je vlašnistvo nad sredstvima za proizvodnju. Vlasnici sredstava za proizvodnju(zemlje, kapitala) dominiraju nad onima koji nemaju nikakvo vlasništvo. • Kada podređeni postanu svjesni svoga položaja –dakle kada od opravdanja postojeće nejednakosti shvate njenu nepravednost i eksploatatorsku narav – onda dolazi do konflikta (klasne borbe)
Ideološki dio: Nejednakost nije nužna nego je nametnuta. Ona može nestati i ljudi mogu postati jednaki i ravnopravni. Uvjet da se to ostvari dokidanje privatnog vlasništva (to je srž socijalizma-komunizma) To se ostvaruje u socijalistickoj revoluciji kada radnička klasa dokida dominaciju buržuazije, socijalizira privatno vlasništvo i uspostavlja društvo jednakih. Trijumf konzervatvne ideologije Još jednom se potvrdilo da je nejednakost neuništiva. Umjesto jednakosti uspostaljena je dominacija partijske birokracije.
Max Weber Weber prihvaća Marxov analitički dio (ne ideološki) o ekonomiji i klasama. Ali ga proširuje- nije važno samo vlašnistvo nego i položaj na tržištu – klasna borba izmedju zajmodavaca i zajmoprimaca. • Ekonomsko shvaćanje nejednakosti je suviše usko. • Socijalna stratifikacija je multidimenzionalni fenomen. Prestiž (status) koji puta ne mora biti odraz vlasništva (prorok koji je siromašan a ima ugled i moć). Isto tako prestiž može biti faktor koji doprinosi stjecanju vlasništva ili moći (kada pjevač koji ima ugled postane političar ili kada športaš reklamira proizvode i postaje bogat)
Moć nije samo odraz vlasništva nego može biti nezavisna od vlasništva kao što može služiti kao instrument za stjecanje vlasništva. (primjer Hrvatske: bogatstva su stečena zbog političke moći a ne zbog posjedovanja vlasništva). Prema tome Weber zaključuje socijalna stratifikacija sastoji se od tri nezavisne ali medjusobno isprepletene dimenzije: Ekonomske dimenzije, statusne dimenzije i političke (dimenzije moći).
Funkcionalistička teorija stratifikacije (Davis- Moore) Univerzalnost stratifikacije proizlazi iz pozitivnih učinaka što ih stratifikacija proizvodi za funkcioniranje društva. Društvo se sastoji od hiljade poslova obavljanje kojih ima različitu važnost za funkcioniranje društva. Jednostavne poslove može obavljati svatko, za njih je potrebno malo pripreme, oni koji ih obavljaju lako su zamjenljivi. Za složene poslove treba talent, dugotrajno obrazovanje, konzekventno osobe koje ih obavljaju teško mogu biti zamijenjene.
Dakle što je veća funkcionalna važnost neke pozicije u društvu to je veća plaća koju ta pozicija donosi. Davis i Moore kažu: svako društvo može biti egalitarno pod pretpostavkom: -A) da dozvoli da svatko obavlja svaki posao i da svi budu jednaki plaćeni bez obzira koji posao obavljaju -B) da oni koji obavljaju loše svoj posao budu plaćeni isto kao i oni koji ga obavljaju dobro. Problem je onda motivacije: kako dobiti ono najbolje od ljudi i sljedstveno kakva je ukupna društvena produktivnost ?
Kritika (Melvin Tumin) Kako znamo da je neko zanimanje vrednije od nekog drugog- ne možemo reći da su važni poslovi oni koji donose visoku plaću jer je to cirkularno rezoniranje (važni poslovi=oni koji donose visoku plaću,a kako znamo da su važni=jer donose visoku plaću). Odgovor: 1) godine školovanja(imamo tendenciju da se traži sve duže školovanje, sve više papira za obavljaje zanimanja) . Fenomen zatvaranja, monopolizacije struke. 2) Da li zaista viša plaća znači veču važnost za društvo? (Nogometaš-liječnik) 3)Da li socijalna stratifikacija može spriječiti talent da se razvje (talentirano siromašno dijete)
4) Da li socijalna stratifikacija može provocirati konflikte zbog nezadovojstva koje izaziva ? Prema tome stratifikacija je rezultat nekoliko faktora: -1) tržišta radne snage ali i mogućnosti monopolizacije položaja na tržištu; -2) potrebne kvalifikacije (koliko su osobe zamjenljive); -3) moći (političke , vojne funkcije) -4) mogućnosti prenošenja “prednosti” (kapitala, utjecaja, znanja, kulture) s generaciju na generaciju. -5) pravnih normi koje spriječavaju ili omogućavaju zauzimanje raznih društvenih položaja.
SOCIJALNA MOBILNOST I DRUŠTVENA OTVORENOST Socijalna mobilnost je promjena socijalnog položaja prema “gore” ili prema “dolje”. Ta mobilnost može biti intra- ili intergeneracijska. Društva se razlikuju s obzirom na stupanj otvorenosti tj s obzirom na to koliko je uopće moguće promijeniti socijalni položaj i koliko ljudi stvarno mijenjaju socijalni položaj. Mobilnost u društvu ovisi o: -1) pravilima koja ljudima omogučavaju (ili spriječavaju) promjenu socijalnog položaja. -2) strukturalnim-ekonomskim i tehnološkim promjenama.
Tipovi društva s obzirom na stupanj zatvorenosti i otvorenosti; • Kastinski sistem koji je karakteriziran totalnom zatvorenošću. Promjena socijalnog položaja je tako regulirana pravilima da je nemoguće promijeniti vlastiti položaj • Feudalni-staleški sistem je takodjer zatvoren ali postoje dijelovi društva(gradovi) ili pravila po kojima se može promijeniti položaj (kmet može postati slobodnjak ili ne-plemić može postati plemić). • Klasni sistem je otvoreni sistem. Nema pravila koja spriječavaju promjenu socijalnog položaja. Naravno postoji nejednakost uvjetovana ekonomskim faktorima.
Strukturalna mobilnost i fluidnost (otvorenost). -Strukturalna mobilnost ovisi o promjenama profesionalne strukture (ekonomsko-tehnološki razvoj). -Fluidnost (otvorenost) promjena na gore zato jer se neki pomiču na dolje.(Kada ne bi bilo tehnološkog razvoja a položaj –u statičnoj strukturi- bi zavisio isključivo o individualnim sposobnostima)
1990 2010 Pozicije visokog (25) Pozicije visokog statusa 25 statusa 50 (25) Pozicije niskog (50) Pozicije niskog statusa 75 statusa 50
1990 2010 Pozicije visokog (10) Pozicije visokog statusa 25 statusa 25 (15) (15) Pozicije niskog (60) Pozicije niskog statusa 75 statusa 75
Historijski razvoj stratifikacije ljudskih društava: Lovačka i sakupljačka društva. Jednostavna tehnologija daje nisku produktivnost. Ako je netko više produktivan (ulovi više) onda dijeli sa drugima . Postoji samo jednostavna podjela rada po spolu i starosti. Rezultat: nema permanentne, strukturirane nejednakosti. Agrarna društva: Povečanje produktivnosti omogućava stvaranje viška. Koncentracija moći: mala elita kontrolira sav višak. Obicno je moć elite sankcionirana vjerovanjem u svetost te moći – moć je apsolutna.
Industrijska društva. Industrijalizacija preokreće trend prema relativnoj jednakosti. Naglasak na meritokraciji erodira moć tradicionalnih elita. Industrijska masovna proizvodnja podiže standard tradicionalno najsiromašnijih doljnjih slojeva. Industrijski rad zahtjeva pismenost, te se nivo obrazovanja povečava. Kao posljedica obrazovanije populacije vrše pritisak na veću jednakost, veći utjecaj na političko odlučivanje. Posljedica: država bagostanja, veća jednakost, jednakost žena.
Stratifikacija u industrijskim drustvima Lipset, Bendix (1959) Social Mobility in Industrial Society. Prva studija komparabilne mobilnosti- oni računaju proporciju sinova čije je zanimanje višeg statusa nego zanimanje oca. Glavni nalaz u svim industrijskim društvima imamo veliku mobilnost. U svim društvima proporcije onih mobilnih su vrlo slične. % sinova koji su mobilni prema gore Švicarska 45% Francuska 40% Japan 35% USA 33% Švedska 32% Z.NjemaČka 30%
Blau, Duncan (1967) pokazuju da je SAD karakterizirana većom količinom “mobilnosti na veliku udaljenost” 1 od 10 sinova manuelnih radnika završava kao manager ili stručnjak (SAD) U Italiji 1 od 300 U Danskoj 1 od 100 U Francuskoj 1 od 67
Socijalna mobilnost – Hrvatska 2010 Zanimanje oca Zanimanje ispitanika Polj. Radnik Službenik Stručnj. Ruk. Poljoprivrednici 50.0% 16.7% 0% 0% 0% Stručnjaci 7.1% 33.7% 12.2% 11.2% 6.1% Ukupno očevi 14.3% 41.9% 8.0% 2.9%
International Social Survey program 1992 Pitanje: Razlike u dohocima u mojoj zemlji su prevelike (% onih koji se apsolutno slažu ) Bugarska 80 Austrija 34 Italija 53 Novi Zeland 29 Rusija 52 SAD 27 Slovenija 48 Kanada 25 Madjarska 44 Švedska 24 Njemačka 40 Norveška 22 Poljska 39 Australija 17 Velka Britanija 35 Filipini 9 Česka 35
Treba smanjiti razlike u plaćama kako bi svi imali podjednako Hrvatska Europa Potpuno se slaže 49.3% 20.9% Donekle se slaže 24.2 14.0 Ne slaže se (trebalo bi možda povećati razlike) 7.8 11.6 Treba povečavati razlike 17.9 22.9 Nema odgovora 0.9 30.8 Prilagodjeno prema J.Baloban i suradnici: U potrazi za identitetom.Golden marketing, Tehnička knjiga. Zagreb. 2005
Za uspjeh u životu koliko je važno • Biti iz bogate obitelji • Imati političke veze • Marljivi rad (International Social Survey 1987) a b c Italija 40 55 57 Madjarska 34 30 61 Austrija 30 43 65 Z.Njemačka 25 23 60 Velika Britanija 22 7 84 Australija 18 15 83 Švicarska 15 25 65 SAD 14 9 89 Nizozemska 11 7 67
Zašto u našoj državi postoje ljudi koji žive u oskudici ? Hrvatska Europa Zbog toga što nemaju sreće 8.2 14.7 Zbog lijenosti i nedostatka volje 11.6 23.2 Zbog nepravde u našem društvu 68.8 33.8 To je neizbježan dio suvremenog napretka 11.2 21.5 Nijedno od ovih 0.9 3.4 Nema odgovora 1.1 3.4 N 1003 41125 Pogreška uzorka 4.04 0.63 J.Baloban i suradnici: U potrazi za identitetom. Zagreb. 2005.
Blau, Duncan (1967) Model statusnog postignuća, Zasnovano na intervjuima na uzorku od 20.700 američkih muškaraca 20-64 godine starosti, Osnovni nalaz očekivan:što dolazite iz obitelji višeg statusa to su vaše šanse da postignete visoki status bolje. Osnovni mehanizam postizanja statusa je obrazovanje. Drugim riječima: obitelji boljeg položaja osiguravaju bolje(više) obrazovanje svojim sinovima a bolje obrazovanje je neposredni faktor dobivanja boljeg posla. Kada se kontrolira obrazovanje onda veza obitelj-status sina gotovo posve nestaje. Drugim riječima veza obitelj-status sina nije prvenstveno koz favoritizam onih “viših” i “diskriminaciju” onih “nižih” nego prvenstveno kroz obrazovanje koje oni “viši” dobivaju
Biblartz.T.J, A.E.Raftery, A.Bucur (1997). Family Structure and Social Mobilty. Social Forces.75:1319-1341. Pokazuju da djeca odrasla u intaktnom braku imaju bolji uspjeh nego djeca odrasla sa jednim roditeljem. (Istraživanja pokazuju bolji uspjeh djece u životu kada se kontrolira za dohodak koja dolaze iz intaktnog braka naspram jednoroditeljskog domaćinstva). Djeca odrasla sa majkom imaju bolji uspjeh u životu nego djeca odrasla samo sa ocem (kontrolirano za dohodak)
Postindustrijsko globalizirano društvo -Ponovno povečanje nejednakosti (da li privremeno ili stalno?) Razlozi: Ubrzani razvoj tehnologije smanjuje potrebu za nekvalificiranim radom u visokorazvijenim zemljama. Globalizacija stvara svjetsko tržiste rada na kojem je nekvalificirani rad (u razvijenim zemljama) izložen intenzivnijoj konkurenciji nego kvalificirani.
Herrnstein & Muray: The Bell Curve(1994). Osnovne postavke: • Postoji faktor “generalne inteligencije” – izmedju posjedovanja generalne inteligencije i uspjeha u poslu postoji korelacija. • Inteligencija je pretezno nasljedna (najmanje 50% varijacije u ljudskoj inteligenciji je nasljedno a ostatak je rezultat faktora okoline) • “Inteligencija” – kognitivne sposobnosti postaju sve važnije a fizička snaga sve manje važna u modernoj ekonomiji. • Društvo postaje sve “otvorenije” i naslijeđeni položaji sve manje utječu na dobivanje mjesta na sveučilištima. Inteligencija postaje sve važnija.
Kuznetsova krivulja Visoka Intenztet socijalne Stratifikacije Niska Lovacko-sakupljacka Agrarna Industrijska Post-industrijska
5) Na vrhu društva počinje se formirati “kogntivna elita” koja nije samo bolje obrazovana nego i inteligentnija od ostatka društva. 6) Ti ljudi na vrhu se međusobno druže, žene i reproduciraju, što uzevši u obzir postavku o nasljeđivanju inteligencije, produžuje “kognitivnu elitu” u narednu generaciju. Znači postepeno dolazi do socijalno-”prirodnog” zatvaranja socijalne stratifikacije. 7) Isti proces dešava se na “dnu” socijalne ljestvice pa postepeno dolazi do polarizacije socijalne strukture na kognitivnu elitu i doljnje slojeve gdje osnovu razdjelnice čini inteligencija koja “uzrokuje” socijalni položaj. 8) Socijalni problemi su koncentrirani na “dnu” i oni se ne mogu ispraviti socijalnom politikom.
Kritika Oni prenaglašavaju nasljednost. Većina modernih istraživača smatra da je nasljednost 25-40%. Testovi inteligencije ne mjere (ili ne mjere samo) kognitivnu sposobnost nego i naučenu sposobnost. Svagdje nalazimo da privilegirani, oni na vrhu socijalne ljestvice postizu bolje rezultate na testu inteligencije. Svagdje nalazimo da se paralelno sa promjenom socijanog polozaja mijenja rezultat na testu inteligencije socijalne grupe. Što je uzrok a što posljedica u odnosu položaj-inteligencija?
Empirijska provjera Murray - Hernstein teze • C.R.Tittle i T.Rotolo: IQ and Stratification. An Experimental Evaluation of Herrnstein and Murrays Social Change Argument. • Social Forces. Vol.79. No.1. 2000. str.1-28. • Kada se uzmu podatci za čitave SAD onda se nalazi korelacija inteligencija-visina dohotka. • Ako je MH, hipoteza točna onda u najrazvijenijim državama možemo očekivati najvišu korelaciju inteligencija-osobni dohodak. (Massachussets .212, Arkansas .311). • Ako u model uvedemo ekstenzivnost upotrebe testiranja (koje nije korelirana sa nivoom razvoja) onda se pokazuje da korelacija inteligencija (tj. rezultata na testu) i dohodak nestaje a ostaje korelacija ekstenzivnost upotrebe testa u državi i korelacija inteligencija –dohodak.
Dakle razlog zašto nalazimo korelaciju inteligencija (rezultat na testu)-visina dohotka leži da postoje države u kojima se testovi dosta upotrebljavaju i one u kojima se manje upotrebljavaju. • Upotreba testa nije povezana sa ekonomskim nivoom države (tj. nemamo tendenciju da razvijenije države upotrebljavaju više testove od manje razvijenih)
Interpretacija R.Collins: The Credential Society. A Historical Sociology of Education and Stratification. Academic Press. New York. 1979. U suvremeno društvu imamo mnogo više sposobnih ljudi nego pozicija sa visoki dohotkom i prestižem. U takvoj situaciji “praktično” je koristiti testove inteligencije kao selekcijski mehanizam bez obzira na to koliko oni reflektiraju “prave” sposobnosti. Zašto a) Testovi su jeftiniji nego procjena prave sposobnosti. b) Pretpostavka je da su testovi “objektivni” pa se odstranjuje prigovor pristranosti.
Collins: upotreba testova (u SAD) raste. Razlog: podiže se nivo općeg obrazovanja, obrazovanje postaje karakteristika ukupne populacije i ono ne može biti selekcioni mehanizam pa to postaju testovi. • Testovi omogućavaju prenošenje socijalnog statusa onih koji su privilegirani jer je uspjeh u testu koreliran sa iskustvom ispunjavanja testova, a to iskustvo je korelirano sa formalnim obrazovanjem i kulturnim kapitalom porodice,
Waren J.B, R.M.Hauser, J.T.Sheridan 2002. Occupational Stratification across the Life Course: Evidence from the Wisconsin Longitudinal Study. American Sociological Review 67:432-455. Longitudinalna studija koja počinje 1957 sa slučajnim uzorkom 10.317 0soba (muških i ženskih) koji su te godine završili srednju školu sa periodičnim intervjuiranjima do odlaska u penziju. Postignuće u zvanju je pod utjecajem obrazovanja i kognitivnih sposobnosti (inteligencije). Tokom života utjecaj obrazovanja opada (najjači je u ranoj dobi i odlučuje o dobivanju prvog posla).Utjecaj kognitivnih sposobnosti perzistira utječući na promocije i u kasnim životnim dobima.