BiH Trening iz statistike

1. BiHTrening iz statistike Osnova i upravljanje DEVELOPMENT OF MONITORING INSTRUMENTS FOR JUDICIAL AND LAW ENFORCEMENT INSTITUTIONS IN THE WESTERN BALKANS 2009-2011 Phase three – Training With funding from the European Union

2. Osnova kriminala • Kriminal postoji u svim zemljama • Mehanizmi za obračun sa kriminalom takođe postoje u svim zemljama • Postoje načini da se spriječi kriminal i procedure da se postupi sa onima koji su počinili krivično djelo • Dobro poznavanje obima kriminala i načina na koji se obračunava sa počiniocima je nephodan kako bi se upravljalo i rukovodilo sa institucijama iz oblasti pravosuđa

3. Postoje različiti tipovi kriminala • Lična krivična djela obuhvataju nasilje prema tijeu: ubistvo, ozbiljno ili blaže ranjavanje • Krađa obuhvata bespravno oduzimanje imovine od ljudi ili organizacija, bilo da je u pitanju krađa novca u kešu ili dionica ili druge imovine ili je u pitanju neka druga vrsta prevare • Druga nasilna krivična djela obuhvataju prekršaje pravila iz oblasti saobraćaja, licenciranja, trgovine • Djela kojima se krši moralni kod jedne zemlje su takođe krivična djela: npr.uzimanje opojnih sredstava, devijantno seksualno ponašanje ili ponašanje usmjereno protiv određenih vjera

4. Žrtve kriminala • Postoje različite vrste žrtava krivičnih djela • Domaćinstva i pojedinci: turisti • Kompanije, uključujući prodavnice i fabrike • Organi vlasti kao što su poreske uprave • Jedan način da se izbroje krivična djela jeste da se sprovede anketiranje žrtava. Ovo se zove victimisation survey, tj. istraživanje viktimizacije. • Ovakvo istraživanje viktimizacije se sprovodi jednostavno, • Najčešće ga sprovodi centralna statistička kancelarija ili specijalizovana agencija

5. Istraživanja i policijska statistika • Broj krivičnih djela će se mijenjati od agencije do agencije. • Centralna statistička kancelarija bi tako mogla da procijeni da je u toku prethodne godine počinjeno milion krivičnih djela prema žrtvama. • Mnogi od ovih neće biti prijavljeni policiji iz brojnih razloga. • Policija prikuplja podatke o djelima koja su im prijavljena. • Tako će ovi brojevi biti uvijek manji od brojeva koji se dobiju istraživanjem viktimizacije i mogu da budu oko 200,000svake godine.

6. Tužilačka i sudska statistika • Nisu sva krivična djela koja su prijavljena policiji procesuirana od strane tužilaštva • Od 200,000 djela policija će odlučiti da proslijedi možda 50,000 tužilaštvu • Od toga će tužilac odlučiti u nekima od njih da ne postoji dovoljno dokaza i procesuiraće dalje možda 25,000. Nadležnost tužilaštva da samostalno osudi varira od zemlje do zemlje. On će možda moći da sankcioniše oko 5,000 slučajeva. • Ostali, možda20,000, biće procesuirani ka sudovima. • Sud će donijeti presudu u možda pola njih: 10,000 slučajeva.

7. Statistika koja se prikupkja od strane agencija • Statistika opisuje procese u svakoj agenciji, pokazuje kako se oni međusobno odnose i kako se odnose resursi sa samim poslom • Policija, tužilaštvo, sudovi, kancelarija za pomilovanja, zatvori imaju ekstenzivje registre počinilaca prekršaja i krivičnih djela • Svaka agencija takođe ima registre o zaposlenima i resursima koji služe da se obavlja posao • Registri svake agencije takođe uključuju datume određenih akcija i dozvoljavaju da se kašnjenja obračunaju u svakom slučaju

8. Upravljanje statistikom • Da bi se povećala vrijednost statistike u oblasti kriminaliteta i pravosuđa i policije, postoji potreba za prikupljanjem, analizom i publikacijom podataka i ovo treba sprovoditi u koordiniranim akcijama. • Ukoliko se ovo učini, zajedničke klasifikacije, procedure prikupljanja i IT sistemi mogu biti korišteni. • Dobra praksa iz oblasti statistike može biti podijeljena s drugima • Poruke koje su kreirali statističari mogu biti razmijenjene među agencijama • Može postojati zajednički pristup analizi • Može postojati zajednički pristup publikaciji, koji će poboljšati korisnost statističkih podataka i njihovu diseminaciju ka publici.

9. Uloga centralne statističke kancelarije CSK • Centralna statistička kancelarija je mjesto gdje je koncentrisana sva statistička aktivnost jedne zemlje. • Zbog toga treba da ima centralnu ulogu u razvoju statistike u oblasti kriminaliteta i pravosuđa • CSK može pomoći u: • Facilitiranju diskusije oko zajedničkih problema • Razmjeni dobre prakse između različitih agencija • Razvoju kapaciteta agencija u oblasti statistike • Ukoliko CSK iz bilo kog razloga ne može preduzeti ovu ulogu onda bi druge agencije trebalo da preuzmu inicijativu • CSK bi takođe trebalo da predsjedava statističkim komitetom

10. Potreba za zakonom o statistici • Zakon o statistici daje CSK i srodnim agencijama pravo da prikupljaju podatke iz oblasti kriminala i pravosuđa: • Kroz istraživanja javnog mnjenja i istraživanja organizacija • Kroz kreiranje registara koji vode različite agencije • Kroz agencijski informacioni sistem • Mnoge zemlje već imaju takav zakon • Ukoliko on ne postoji parlament bi trebalo da ga donese u saradnji sa CSK. • Zakon bi obezbijedio da se neophodna i korisna statistika o kriminalu i pravosuđu prikuplja, analizira i publikuje.

11. Potreba za komitetom iz oblasti pravosuđa i statistike • Diskusije o zajedničkim statističkim problemima bi trebalo da se vode u komitetu ili sličnom forumu. • Svi relevantni subjekti iz oblasti bi trebalo da budu predstavljeni na ovom forumu • Komitet bi trebalo da ima neophodne resurse i da njime predsjedava neko na visokom nivou, toliko da njegove odluke budu uzete ozbiljno u razmatranje od strane rukovodećeg menadžmenta pravosudnih i drugih agencija • Njegova uloga bi trebalo da bude detaljno definisana, a progresom da upravlja viši rukovodeći kadar.

12. Sugestije za kontinuirano funkcionisanje ovakvog komiteta • Komitet bi trebalo da se sastaje bar tri puta godišnje • Obavezne tačke dnevnog reda bi trebalo da budu izvještaji svih agencija o: • Progresu i razvoju u prikupljanju statističkih podataka • Progresu prema konzistentnoj i jedinstvenoj klasifikaciji • Progresu o novim analizama i publikacijama • Operativnoj i političkoj upotrebi statistike • Razvoju infrastrukture uključujući napredovanje osoblja, nove članove tima, treninge, IT • Zapisnik i dokumenta sa sastanka bi trebalo da budu dostupna na web sajtu kako bi podsticala otvorenost

13. Sugestije za manje česte aktivnosti ovog komiteta • Sprovoditi istraživanje viših rukovodioca da bi se vidjelo koji bi podaci mogli biti korisni policiji a još nisu dostupni. • Publikovanje pravilnika različitih agencija kako bi se pokazale razlike i podsticala harmonizacija. • Poziv starijem rukovodiocu, ili sudiji, ili upravniku da se obrati statističkom komitetu i iznese svoje viđenje statistike. • Proučavanje prakse drugih zemalja. • Kooperacija sa drugim zemljama koje imaju slične probleme u regionu.

14. Potreba za zajedničkih klasifikacijama • Zajedničke klasifikacije su neiohodne ali svaka zemlja treba da odluči o tome koji prioritet će da im da. • Naredna pitanja bi trebalo da pomognu u procjeni prioriteta: • Koje probleme stvara nedostatak jedinstvene klasifikacije? • Šta bi se moglo popraviti ukoliko bi klasifikacije ostale iste? • Koliko bi koštalo da se pređe na nove zajedničke klasifikacije (trening, novi obrasci, novi programi)? • Koliko vremena je potrebno da se dođe do novih zajedničkih klasifikacija?

15. Konkretne klasifikacije koje su neophodne • Geografski podaci treba da budu konzistentni unutar regionalnih granica kako bi stopa kriminala mogla biti izračunata i upoređena sa drugih društvenim podacima • Tip djelatreba da bude konzistentna bez obzira na agencije (vidjeti sljedeći slajd) • Grupisanje po godinamatreba da bude konzistentno bez obzira na agencije • Dispozicije treba da budu zabilježene konzistentno bez obzira na agencije • Institucije pravosuđakao policija, sudovi, etc

16. Klasifikacija djela i pravila brojanja • Uobičajeno grupisanje djela vrši se prema sljedećim kriterijima: • Nasilni (ubistvo, pljačka, ranjavanje) • Teška krađa (domaćinstvo, posao) • Krađa (od osobe, domaćinstva, posao, vozilo, dionice, etc.) • Seksualna krivična djela (silovanje, napad, drugo) • prevara (Face to face, kompjuterska prevara) • Kriminalna šteta • Saobraćajni prekršaj (ozbiljni, manje ozbiljni, administrativni) • Djela protiv javnog reda i mira (pobuna, pijanstvo) • Drugo • Jednako važno kao i zajednička klasifikacija je da postoje konzistentna pravila brojanja, koja su centralizovana i modifikovana s vremena na vrijeme.

17. Potreba za promjena klasifikacija Klasifikacije treba da budu promijenjene ukoliko: • Novi zakoni treba da budu usvojeni na parlamentu: npr. da bi se kriminalizovala trgovina ljudima, piraterija, pranje vlasti, uzimaje droga. • Nove tehnologije mogu da promijene kriminal: npr. nova djela korištenjem mobilnih telefona ili kompjutera • Postoje promjene u društvenom ponašanju: veliki porast turizma i promjena obrazaca zapošljavanja koji mogu da uzrokuju da mnogi mladi ljudi migriraju u velike gradove. • UN predlaže da se prate nova djela • Statistički komitet bi trebalo da notira zakone i tehnologije koje se mijenjaju kako bi bile spremne da njihove klasifikacije odražavaju date promjene

18. Statistički trening – osnovne statističke potrebe • Osoblje statističkih odjeljenja treba da bude dovoljno obučeno za obavljanje svog posla • Treninzi su efikasnije organizovani ukoliko su koordinirani od CSK • Oni čiji je osnovni posao da prikupljaju podatke trebaju samo osnovni trening • Ovo uključuje trening za korišćenje pravila brojanja, popunjavanje obrazaca koji se redovno šalju, unošenje podataka u Excel u nekim situacijama ili uzorkovanje iz registara

19. Statistički trening: napredni nivo • Napredni trening je namjeren za one koji prikupljaju podatke iz razlikičitih geografskih sfera, kreiraju izvještaje o treninzima, tabele i komentare • Naprednija analiza će povremeno biti korisna i najbolje je da je obezbijedi CSK • Takva analiza podrazumijeva korelacije, predviđanja i integrisanje podataka iz različitih institucija • Treba voditi računa da je trening adekvatan poslu koji se obavlja i tehnologiji koja je zaista dostupna

20. Statistički trening: sprovođenje • Moguće su uštede ukoliko je trening koordiniran centralno i najbolje je da za to bude nadležna CSK • Najbolje je da se koriste lokalne kancelarije • Policija, sudstvo i zatvorska logistika za trening • Kolege koje mogu da ponude statistički trening • Regionalni centri podučavaju statistici šire • Uz pomoć CSK posebni kursevi mogu biti posvećeni određenim oblastima pravosudnog ili drugih sistema

21. Izgradnja IT kapaciteta • Neophodno je izgrađivati IT kapacitete. • Glavna greška je nastojanje da se izgrade previše sofisticirani sistemi. • Osnovna ideja treba da bude ‘Neka bude jednostavno’ • Za hardver, kompjuterski sistem koji je trenutno na raspolaganju je više nego dovoljan. Takođe, softverski sistem bi trebalo da bude dovoljan da se prikupljaju podaci i sprovode na centralni nivo. • Osobe koje su zadužene za prikupljanje podataka treba da imaju osnovno poznavanje softvera kao što su WORD, EXCEL i POWERPOINT. • Dobra statistika može da bude prikupljena bez kompleksnih informacionih sistema

22. Statički integritet Statistika treba da ima sljedeće osobine da bi zadovoljila kriterij statističkog integriteta: • Da se prikuplja adekvatno često – svakog mjeseca • Da bude upotrebljiva brzo inače joj vrijednost brzo opada • Da bude interno konzistenta i konzistentna sa prethodnim podacima (npr. podaci iz policije treba da budu konzistentni sa podacima iz zatvora) • Procedure prikupljanja podataka i njihove provjere treba da budu otvorene za javnost • Da podaci budu javni i dostupni medijima

23. Izbjegavanje miješanje u politiku • Statistika iz oblasti pravosuđa treba da budu oslobođeni miješanja u politiku, a to znači: • Statistika treba da bude dostupna svakome istovremeno da bi se izbjegla zloupotreba u političke svrhe ili prikrivanje podataka • Postoji potreba za kontaktima koje građani mogu pitati sve što ih interesuje • Policiji treba detaljniji izvještaj, ali po zahtjevu: npr. akademicika za istraživanje uz garanciju anonimnosti podataka • Ukoliko ovo nije slučaj, neophodno je da se radi na izgradnji statističke nezavisnosti

24. Importance of publicising statistics Osnovni principi za objavljivanje statistike su: • Imati u vidu korisnika podataka i šta je potrebno da se popravi kako bi bila upotrebljivija • Čitaoci treba da imaju povjerenje u objavljenu statistiku • Korisnici takođe treba da mogu lako razumljivi • Ovi principi ne treba da zavise od tehnologije ili autputa • Prema tome statističari treba da budu spremni da više puta ponove poruku kako bi svi shvatili poruku

25. Uključivanje drugih agencija Različite zemlje imaju različite agencije koje su uključene u obračun sa kriminalom, za sigurnost i upravljanje. Kada je ovo relevantno statistika proizvedena u ovim institucijama bi trebalo da se podvede pod zajednilki okvir rada komisije koji će koordinirati SCK. Na primjer, u Keniji sljedeće agencije su uzele učešće u raspravi o statici: • Antikorupcijska komisija • Imigracione vlasti • Odjeljenje za brigu o djeci • Izborna komisija • Grupa za razvoj pravnog sistema • Nacionalni istraživački tim za kriminal

26. Važnost korišćenja statistike za operativna dejstva i policiju • Statistika iz oblasti pravosuđa u mnogim zemljama nije dovoljno korišćena zbog toga što se njena vrijednost u operativne i policijske svrhe dovoljno ne razumije • Dok se ne nađe bitnija svrha za statistiku u policijskim operacijama vjerovatno je da će resursi za statistiku uvijek biti limitirani • Zbog toga, najvažniji cilj svih statističara, CSK i odbora za pravosuđe i sigurnost treba da bude povećanje upotrebne vrijednosti statistike, posebno od strane donosioca odluka

27. BiHTrening iz statistike Osnova i upravljanje DEVELOPMENT OF MONITORING INSTRUMENTS FOR JUDICIAL AND LAW ENFORCEMENT INSTITUTIONS IN THE WESTERN BALKANS 2009-2011 Phase three – Training With funding from the European Union