Ekonomska situacija i monetarna politika - gdje smo na kraju 2008? -

1. Ekonomska situacija i monetarna politika - gdje smo na kraju 2008? - Boris Vujčić HUKR, Osijek, rujan 2008.

2. Industrijska proizvodnja Indeks fizičkog obujma industrijske proizvodnje Izvori: DZS; HNB

3. Slabljenje potražnje za industrijskim proizvodima Razine, trend-ciklus vrijednosti Godišnja dinamika, postotne promjene Izvori: DZS; HNB Izvori: DZS; HNB

4. Građevinarstvo Indeks fizičkog obujma građevinskih radova Izvori: DZS; HNB

5. Građevinski “boom” u izgradnji nestambenih objekata (koliko dugo?) Razine, trend-ciklus vrijednosti Godišnja dinamika, postotne promjene Izvori: DZS; HNB Izvori: DZS; HNB

6. Trgovina na malo Promet u trgovini na malo Izvori: DZS; HNB

7. Potrošači: mogućnosti financiranja lošije, a pesimizam veći Razine, trend-ciklus vrijednosti Godišnja dinamika, postotne promjene Izvori: DZS; HNB Izvori: DZS; HNB

8. Nezaposlenost se i dalje smanjuje, a zaposlenost raste Administrativna i anketna stopa nezaposlenosti Zaposleni u pravnim osobama prema administrativnim izvorima i HZMO-u Izvor: DZS Izvori: DZS; HZMO

9. Fiskalni indikatori Saldo opće države Državni dug * Ukupni saldo bez kapitalnih prihoda (GFS 1986), od 1999. do 2001. prikazan je na gotovinskom načelu, a nakon toga na modificiranom obračunskom načelu. HAC, HC, HFP i DAB uključeni su od 2001. godine. ** Na gotovinskom načelu. Izvor: MF Napomena: Izdana državna jamstva uključuju domaći i inozemni dug ostalih sektora za koji jamči središnja država te ukupan dug HBOR-a. Izvor: HNB

10. Financiranje manjka opće države Napomena: Manjak je izražen na gotovinskom načelu. Izvor: MF

11. Saldo tekućeg računa i FDI Deficit tekućeg računa - usporedba (2007.) Deficit tekućeg računa i FDI Izvor: HNB Izvori: HNB; Eurostat;web stranice središnjih banaka

12. Jedinični troškovi rada • Od zadnjih 14 kvartala samo je u četiri kvartala rast plaća u industriji bio veći od rasta bruto dodane vrijednosti • Javna uprava je nakon 2000. prestala biti wage leader • U situaciji kvazi-fiksnog tečaja konkurentnost domaćeg gospodarstva u najvećoj mjeri ovisi o inflacijskom diferencijalu i kretanju jediničnih troškova rada

13. Proizvodnost rada Prosječne realne bruto plaće u javnoj upravi i industriji te bruto dodana vrijednost u industriji po zaposlenom Izvor: DZS

14. Zaustavljen rast inozemnog duga u BDP-u Udio inozemnog duga u BDP-u – usporedba (2007.) Otplate inozemnog duga uključuju otplate glavnice po osnovi obveznica, dugoročnih trgovinskih kredita i dugoročnih kredita, i ukupnu otplatu kamata, bez otplate kamata s osnove izravnih ulaganja. Izvori: HNB; Eurostat;web stranice središnjih banaka Izvor: HNB

15. Vanjska likvidnost Kratkoročni inozemni dug Međunarodne pričuve Izvor: HNB * Dug na kraju srpnja 2008. prema novom sustavu izvještavanja Izvor: HNB

16. Sektorska struktura otplate inozemnog duga * Ostvarena plaćanja do 31.7.2008. i projicirana plaćanja do kraja godine Izvor: HNB

17. Inflacija potrošačkih cijena u Hrvatskoj iCEE zemljama Inflacija potrošačkih cijena u CEE zemljama Inflacija u CEE zemljama (prosjek2000. –2007.) Izvori: DZS; Eurostat Izvori: DZS; web stranice središnjih banaka

18. Neugodno iznenađenje: nagli rast cijena sirovina na svjetskom tržištu 2000. = 100 • Recentno: pad cijena sirove nafte i cijena sirovina bez energije nakon što su početkom srpnja 2008. dosegle rekordne razine • Pad cijena sirovina na svjetskom tržištu odraz je usporavanja globalne potražnje i očekivanja povećanja ponude Izvor: HWWI

19. Rast inflacije potrošačkih cijena zbog povećanja cijena prehrane i energije Potrošačke cijene, izabrani proizvodi(godišnje stope promjene) • Rast cijena prehrambenih sirovina i cijena sirove nafte na svjetskom tržištu prelio se na rast cijena prehrane i energije • Veličina direktnog učinka povećanja određenih cijena na porast ukupne inflacije u određenoj zemlji ovisi o intenzitetu porasta tih cijena i ponderu proizvoda u košarici za izračun indeksa potrošačkih cijena Izvori: DZS; OECD

20. Inflatorni učinak od šokova na strani ponude ovisi u znatnoj mjeri o udjelu prehrane i energije u indeksima potrošačkih cijena Udio prehrane u košarici za izračun CPI-a (Hrvatska) i HICP-a Udio energije u košarici za izračun CPI-a (Hrvatska) i HICP-a Izvori: DZS; Eurostat Izvori: DZS; Eurostat

21. Stope rasta potrošačkih cijena prehrane veće su u Hrvatskoj i CEE zemljama nego u eurozoni • Moguća objašnjenja (ECB): • Niža razina konkurencije u maloprodajnom sektoru prehrane nego u eurozoni • Specifičnosti u pojedinoj zemlji (slaba žetva, snažan rast plaća u nekim zemljama) • Proizvodnja hrane je energetski intenzivnija nego u eurozoni • Institucionalni činitelji (utjecaj ograničenja ponude nametnutih poljoprivrednom politikom (Common Agricultural Policy) u nekim CEE zemljama • Mala fleksibilnost nominalnog tečaja u nekim zemljama, što limitira učinak aprecijacije domaće valute na cijene prehrane • Konvergencija razina cijena između CEE zemalja i eurozone

22. Nominalna konvergencija i tečaj • Cijene prehrane u Hrvatskoj dosegnule su u 2006. godini 87% razine cijena u EU-27, a cijene prehrane u, primjerice, Poljskoj i Bugarskoj samo 65%, odnosno 55% prosjeka • Relativno visoka razina cijena prehrane u Hrvatskoj povećava ponder prehrane u košarici za izračun CPI-a, što pojačava inflatorni pritisak porasta tih cijena • To bi, međutim, trebalo ublažiti učinak buduće “konvergencije cijena” na stopu inflacije *CPI za sve zemlje osim Slovenije, Estonije, Letonije, Rumunjske, Litve i Bugarske, za koje se koristi HICP. **Pozitivna vrijednost označava aprecijaciju domaće valute prema euru. Izvori: OECD; Eurostat

24. Inflacijska očekivanja Inflacijska očekivanja i godišnja stopa promjene cijena prehrambenih proizvoda u Hrvatskoj • Stabilizirati inflacijska očekivanja • Spriječiti mogući “second-round” učinak Izvor: HNB

25. Tečaj: “Leaning against the wind” Izvor: HNB

26. Tečaj: stabilnost i sezonalnost Kretanje tečaja (HRK/EUR, na kraju razdoblja) Izvor: HNB

27. Repo aukcije Izvor: HNB

28. Kreiranje kunske likvidnosti Izvor: HNB

29. …kao posljedica mjera HNB-a za usporavanje rasta kredita i inozemnog zaduživanja banaka Obvezni blagajnički zapisi HNB-a Granična obvezna pričuva (GOP) Nova odluka o adekvatnosti kapitala banaka Obvezni blagajnički zapisi HNB-a Izvor: HNB

30. Rast pasivnih i aktivnih kamatnih stopa Prosječne kamatne stope Izvor: HNB

31. Recentna kretanja inflacije potrošačkih cijena u Hrvatskoj • Od sredine trećeg tromjesečja 2007. godine u Hrvatskoj je zabilježeno znatno ubrzanje inflacije potrošačkih cijena • Inflatorni pritisci uglavnom su bili posljedica šokova na strani ponude • U nastavku godine i 2009. godini očekuje se usporavanje godišnje stope rasta inflacije Doprinos cijena prehrane godišnjoj stopi promjene ukupne inflacije potrošačkih cijena Projicirane vrijednosti indeksa potrošačkih cijena i doprinosa cijena prehrane za razdoblje od rujna do prosinca 2008. godine. Izvori: DZS; izračuni HNB-a

32. Hrvatska: godišnje stope rasta zaduživanja sektora poduzeća, prema izvorima Izvor: HNB

33. Godišnji prirast kredita privatnom sektoru,kao % BDP-a * procjena Izvori: HNB; IFS; web stranice središnjih banaka

34. Rast plasmana više nije financiran rastom inozemne pasive banaka… Izvor: HNB

35. …već dokapitalizacijom banaka… Izvor: HNB

36. Promjena valutne strukture bilanci Izvor: HNB Izvor: HNB

37. Valutna struktura kredita banaka – rast kune, stagnacija CHF Izvor: HNB

38. Mjesečni promet dionica i vrijednost indeksa Crobex na kraju mjeseca Izvor: Zagrebačka burza

39. Kretanje omjera cijena dionica i zarada po dionici za indekse odabranih burza Izvor: Bloomberg

40. Kretanje neto imovine otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom prema njihovoj vrsti Izvor: Hanfa

41. Kunski i devizni depoziti stanovništva Izvor: HNB