1 / 52

MENAD MENT U GRADITELJSTVU

Sadr?aj kolegija:. Opce postavke menad?menta.Uloga i znacaj menad?menta u poslovanju poduzeca u graditeljstvuFunkcije menad?menta: - planiranje - organiziranje - upravljanje ljudskim resursima - vodenje - kontroling - upravljanje znanjem.Formiranje poslovne politike poduze

daria
Download Presentation

MENAD MENT U GRADITELJSTVU

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


    1. MENADMENT U GRADITELJSTVU Dr.sc. Draen Bokovic dipl. ing. grad., MBA

    2. Sadraj kolegija: Opce postavke menadmenta. Uloga i znacaj menadmenta u poslovanju poduzeca u graditeljstvu Funkcije menadmenta: - planiranje - organiziranje - upravljanje ljudskim resursima - vodenje - kontroling - upravljanje znanjem. Formiranje poslovne politike poduzeca. Utjecajni faktori. Pojam vrste i ciljevi poduzeca. Rezultati procesa reprodukcije gradevinskih poduzeca. Osnove trinog poslovanja.

    3. Literatura: Katavic, M.:Osnove ekonomike za graditelje, Hrvatska sveucilina naknada, Zagreb, 2009. Buble, M.:Osnove menadmenta, Sinergija nakladnitvo, Zagreb, 2006. Zekic, Z.: Menadment poduzetnicka tehnologija, Ekonomski fakultet, Rijeka , 2007. Dujanic, M.: Osnove menadmenta, Ekonomski fakultet, Rijeka, 2007. Dujanic, M.: Menadmenta, Ekonomski fakultet, Rijeka, 2007. Sikavica, P., Bahtijarevic-iber F.:Menadment teorija menadmenta i veliko empirijsko istraivanje u Hrvatskoj, Masmedia, Zagreb, 2004. Weihrich, H., Koontz, H.:Menedment, Mate, Zagreb, 1993. Drucker, P.:Najvanije o menadmentu, M.E.P.Consult, Zagreb 2005. Stacey, R.D.:Strateki menedment i organizacijska dinamika, Mate, Zagreb, 1997.

    4. Sadraj predavanja Opce postavke menadmenta u graditeljstvu : 1. Uvod 2. Sadrajno znacenje pojma menadment 3. Menadment kao znanstvena disciplina 3.1 Primjer - kauzalna analiza 4. Procesni aspekt menadment-a. Definicija menadment-a 5. Menadment kao vjetina 6. Menadment kao funkcija/profesija

    5. Svrha izucavanja menadmenta u graditeljstvu Menaderi i projektni menaderi u graditeljstvu intuitivno savladavaju mnogobrojne organizacijske i projektne zahtjeve. Ta sposobnost donoenja odluka u uvjetima neizvjesnosti, ogranicenog vremena i vrlo cesto, nedostatka informacija cini menadere u graditeljstvu visoko-vrijednom populacijom. Medutim, njima najcece nedostaje formalno poznavanje menaderskih metoda u sklopu menaderskog posla kojeg obnaaju i saznanja iz komplementarnih znanstvenih podrucja (ekonomija, pravo, informatika, humanisticke nauke, ...). Ucimo menadment zato to intuitivna individualna saznanja bazirana na osobnoj praksi vie nisu dostatna!

    6. Razlika pojmova graditeljstvo i gradevinarstvo Graditeljstvo (engl. construction industry), jest gospodarska djelatnost vezana za planiranje, projektiranje, gradnju, odravanje te proizvodnju gradevnih proizvoda. U podrucju graditeljstva su mnoge struke od kojih su najvie zastupljene gradevinska i arhitektonska, a potom strojarska, elektrotehnicka, geodetska i druge. Matematicki gledano radi se o partitivnom skupu P(G). Gradevinarstvo (engl.civil engineering), je dio graditeljstva u kojem temeljno obiljeje daje gradevinska struka. Menadment se dakle (ispravno) aplicira na graditeljstvo. Simovic,V.; ost.: leksikon gradevinarstva, Masmedia, Zagreb, 2002.

    7. Problemi oko znacenja pojma menadment (Management) to je znacenje rijeci management? Rijec je engleska i kroatizirana je kao menadment. Korijen rijeci je latinski (manus, us. f.) - ruka i sam prijevod upucivao bi nas na pojam rukovodenje. Rijec management cesto se prevodi i kao upravljanje i ako se radi o pojmu koji ima znatno ire znacenje. Upravljanje je kompleksna funkcija menadmenta ciju osnovu cini odlucivanje. Rukovodenje je pak izvrna aktivnost upravljanja. Istovremeno postoji niz rijeci engleskog govornog podrucja koje se znacenjem preklapaju s rijeci management: direction, organisation, administration, leader-ship; Ocito postoji problem semanticke naravi, ali postoji i problem sadrajne naravi. Tako se npr. pojam administration cesto koristi kao sinonim za management, posebno kod javnih ili neprofitnih ustanova (npr. pojam dravna administracija ne znaci zbir cinovnika, vec dravni menadment). Istovremeno pojam administration odnosi se na rad sa stvarima i ima cesto mehanicisticko obiljeje, dok se menadment uvijek odnosi na rad s ljudima. Posebno je interesantno pitanje razgranicenja pojma menadment i organizacija. Pri tome treba imati na umu da ni pojam organizacije nije jednoznacan pa se obicno iskazuje kroz cetiri kategorije: univerzalnu, institucionalnu, strukturnu i funkcijsku kategoriju (Hofman, 1980).

    8. Odnos pojmova organizacija i management (Hofman,1980.) Menaderski sustav protee se po cijeloj organizaciji i povezuje organizaciju s njenom okolinom, razvija ciljeve i planove, oblikuje strukture i utvrduje procese. Primarna uloga menadmenta je integriranje. (Stacey, 2005)

    9. Menadment, organizacija, projektni menadment Iz razmatranja odnosa menadmenta i organizacije treba izvuci bitan zakljucak: bez obzira kako shvacali i tumacili pojam organizacije, menadment ne moe postojati bez organizacije, stoga su teorija organizacije i teorija menadmenta isprepletene i povezane. Podsjetimo se znacenja pojma Projekt. ISO 8402 kae da su projekti zbir koordiniranih aktivnosti s jasnim pocetkom i zavretkom, te svrhom dosizanja odredenih ciljeva u uvjetima ogranicenja vremena, trokova i raspoloivih resursa. Treba istaknuti da se cesto potencira razlika Projektnog menadmenta i menadmenta, medutim ti su pojmovi snano povezani.

    10. Sadrajno sagledavanje pojma menadment Menadment kao znanstvena disciplina Menadment kao proces Menadment kao vjetina Menadment kao funkcija u poduzecu / profesija

    11. Znanstveni pristup menadmentu Znanstveni se pristup menadmentu temelji na radu F.W.Taylora i povijesnom doprinosu veceg broja znanstvenika. Svaka znanost ima svoju struku, metode, pojmove, hipoteze, zakone i teorije. Danas su brojne teorije menadmenta, a najceca je klasifikacija na klasicne, neoklasicne i moderne teorije menadmenta. Predmet istraivanja znanosti o menadmentu je konkretna praksa organizacijskih procesa i pojavnosti. Cilj znanosti o menadmentu je otkriti zakonitosti koje vladaju unutar organizacijskih procesa i koristiti ih u svrhu unaprjedenja organizacijskih sustava. U drutvenom smislu, menadment postaje presudna komponenta drutveno-ekonomskog razvoja. Treba reci da je menadment proizaao iz misli i doktrine zapadnog liberalnog kapitalizma, dok ga komunizam i socijalizam nisu razvijali ni kao nauku, ni kao praksu, cak to vie menadment je bio proskribiran kao tehnokratska urota.

    12. Menadment kao znanstvena disciplina povijesni znanstveni doprinos Frederic W.Taylor osnivac znanstvenog managementa (1903) Henry L. Gant (1901) graficko opisivanje planova Frank i Lilian Gilbreath (1900) ergonomija i industrijska psihologija Henry Fayol (1916) osnivac moderne teorije operacijskog management-a Max Weber (1946) teorija birokracije Vilfredo Pareto (1910) socioloki pristup i managementu Elton Mayo i F.J.Roethlisberger (1933) industrijska psihologija Chester Barnard (1938) teorija sustava Chris Argiris, Harold Koontz, Rensis Likert, Douglas Mc Gregor, Abraham H. Maslow, Lyman W. Porter, Ernest Dale Peter F. Drucker (1974) opce teme iz upravljanja W. Edwards Deming (1965) upravljanje kvalitetom Laurence Peter (1969) analiza kompetencije Wiliam Ouchi (1981) japanska manager-ska praksa Thomas Peters, Robert Waterman (1982) vrsnost kompanija Henry Mintzberg (1994) uloga manager-a McKinsey 7-S analiza management-a

    13. Management kao znanstvena disciplina pregled metoda Kvantitativni modeli pozitivisticki pristup Kvalitativni modeli interpretativni pristup Deterministicki i stohasticki modeli Slabo strukturirani problemi Operacijski istraivanja

    14. Menadment kao znanstvena disciplina interakcija s ostalim znanostima

    15. Komponenta informatickih znanosti Kontrola i pracenje tijeka informacija zasnovana na informacijskim tehnologijama nuan je element menadmenta. Nastojanje je stvoriti takve poslovne modele koji pravodobno, brzo i trokovno ucinkovito upravljaju tijekom informacija u multidimenzionalnom modelu pune elektronicke povezanosti. To se zbiva zato jer je puno bre, lake i jeftinije pratiti informacijske tokove, nego tokove fizickih proizvoda (npr. dokumenata). Zato se danas organizacijska struktura gradi oko informacijskih tokova i na osnovi funkcioniranja informacijske tehnologije. Snaenje informacijske logistike u procesu komunikacije, ne doprinosi samo podizanju efikasnosti organizacijskih procesa, vec se zahvaljujuci efikasnim komunikacijskim kanalima sudionici povezuju tako da se stvara fenomen grupnog odlucivanja i grupne inteligencije, to postaje presudno za daljnje unaprjedenje i oblikovanje organizacijskih procesa i ire za reinenjering procesa kao snanog i cjelovitog rekonfiguriranja usmjerenog odozgo. MIS/ DSS IT - pristup baziran na opcim tehnologijama integracije, komunikacije i automatizacije omogucava razrjeenje problema koji proizlaze iz nejedinstvenosti i fragmentiranosti kao sveprisutnog blokatora menaderskih procesa.

    16. Menadment kao znanstvena disciplina primjer kauzalne analize Kauzalna analiza fokusira se na odnos uzroka i posljedice (ucinka). Pri tome trebaju biti zadovoljene tri temeljne postavke: prva, da je moguce utvrditi povezanost (u statistici korelaciju, regresiju) izmedu uzroka i posljedice, druga, da uzrok osim smisleno i vremenski prethodi posljedici, te treca, da mehanizam povezivanja uzroka i posljedice mora biti istraen i razjanjen. Realni su kauzalni sustavi u pravilu vrlo kompleksni, jer predstavljaju dijelove vecih i povezanih, sloenih cjelina, koje takoder uticu na mehanizme povezivanja. Istovremeno uzroci samo hipoteticno djeluju odvojeno, u naravi uzroci su povezani u hijerarhijske uzrocno-posljedicne nizove ili druge kombinacije sa sloenim vremenskim komponentama, pa vremenski odmak uzroka od posljedice moe biti i toliko mali, da oteava razumijevanje. To opcenito dovodi do oteanog razlikovanja kauzalnih od ostalih relacija. Daljnja analiza pokazuje da uzrok i posljedica nisu jedini elementi kauzalnog sustava. Sustav prema Card-u ima pokretace unaprjedenja, kontrole i upravljanja. Istovremeno, preventivno djeluje prema uzroku, korektivno prema problemu i ublaavajuce prema posljedici ili simptomu (Symptom). Odnos navedenih elemenata vizualiziran je i prikazan na slici desno:

    17. Menadment kao znanstvena disciplina Cause-effect diagram - (Ishikawa) Izneseni koncept kauzalnog sustava primijenjen na analizu upravljanja ugovornom dokumentacijom, moe se prikazati Ishikawa Cause-Effect Chart-om, koji pojednostavljeno prkazuje sloenu uzrocno-posljedicnu strukturu u grafickom prikazu i orijentiran ja na kljucni, primarni simptom (posljedicu) uzrokovan uzrocima sloene i neprepoznatljive strukture

    18. Procesni aspekt menadmenta Procesni aspekt menadmenta kljucan je za definiranje menadmenta u graditeljstvu. Prikladan je i zato to je proces opcenito prihvacen i fundamentalni koncept. Svijest o potrebi upravljanja i unaprjedenja, upucuje nas na procesni pristup i analizu. Promatramo li proces kao sistematsku seriju aktivnosti usmjerenu ka ostvarivanju postignuca, dolazimo do zakljucka da uspjean proces cini dosizanje postignuca. Pretpostavka uspjenog procesa s aspekta korisnika procesa, jest zadovoljene korisnikovih potreba, to odreduje efektivnost procesa, zadovoljenje uvjeta korisnika pod kojim se dosie ostvarenje potreba, to odreduje efikasnost procesa i konacno zadovoljstvo onih koji sudjeluju u procesu i koji takoder kreiraju razinu uspjenosti procesa. Pretpostavka unapredenja procesa jest razumijevanje njegove strukture, kako unutranje, tako i strukture i mehanizma djelovanja okruenja procesa. Unutranju strukturu procesa cine dvije vrste: akcija, koja se djelatno odvija uvijek po odredenom redoslijedu, pa zato i govorimo o sistematskom odvijanju, i mjesto odluke koje nema karakter djelatnog odvijanja akcije, vec predstavlja skretnicu kojom se regulira koja ce se aktivnost odvijati. Procesi se u naravi rijetko nalaze prociceni, vec djeluju u sloenijim strukturama hijerarhijski organiziranih potprocesa.

    19. Menadment definicija pojma Kreitner, R.: Management, Fourth Edition, Houghton Mifflin Company, Boston, 1989., str. 10. Definicija Kreitner-a, 2005. cini se najsveobuhvatnijom i najprikladnijom za tumacenje pojma menadment u graditeljstvu: menadment je proces rada s drugima i pomocu drugih na ostvarenju organizacijskih ciljeva u promjenjivoj okolini uz efektivnu i efikasnu uporabu ogranicenih resurs

    20. Rad s drugim i pomocu drugih rezultat je kolektivne akcije koju vodi menadment. Pri tome menadment mora osigurati odgovarajucu logistiku i kadrovsku potporu. Taj vaan zadatak ujedno je i funkcija menadmenta koja se zove razvoj kadrova (Drucker), kadroviranje (Staffing). Upravljanje ljudskim resursima (Human Resource Management) predstavlja uoblicenu i sustavnu menadersku formu razvoja kadrova. Djelovanje u uvjetima ogranicenih resursa preduvjet je postojanja menadmenta. Objektivno kad resursi ne bi bili ograniceni, ne bi postojala ni potreba za menadmentom. Trokovna i vremenska komponenta, kao i komponenta materijalnih i ljudskih resursa optimiziraju se u odnosu na output. Za ravnoteu efektivnosti (djelotvornosti) i efikasnosti (ucinkovitosti) odgovoran je menadment. On utvrduje parametre efektivnosti i efikasnosti pri cemu se efikasnost odreduje kao odnos inputa (uloeno) i outputa (ostvareno). Kako se visoka efikasnost moe postici pri niskom i visokom inputu i output, potrebno je definirati efektivnost kao mjeru outputa. Sve zajedno cini kompleksan zadatak optimizacije poslovanja. Efektivnost treba povezivati sa stratekim djelovanjem koje upucuje na osmiljavanje programa i zadataka koje treba raditi (raditi prave stvari!), dok se efikasnost povezuje s operativnim zadacima (raditi stvari na pravi nacin).

    21. Ostvarivanje ciljeva poduzeca Ostvarivanje ciljeva poduzeca odreduje svrhu menadmenta. Kad ne bi bilo ciljeva, menadment bi bio besciljni proces. Ciljevi poduzeca mogu se opisati na razlicite nacine: npr. opca teorija sustava definirat ce ciljeve iroko i univerzalno kao kontinuitet funkcioniranja sistema, povecanje efikasnosti sistema i kontinuitet povecanja efikasnosti. Kako se to postie? Upravljanjem menadmentom! Na nioj razini ciljevi se mogu definirati kao profitne ili neke druge kategorije. (Na primjer cilj poslovanja javnih poduzeca koja vode javne radove jest izmedu ostalog i: ... uspostava takvih trinih odnosa u kojima ce se osigurati izbalansirana i gospodarski opravdana cijena nabave roba, radova i usluga u sektoru gradevinarstva, koja ce omoguciti njegov daljnji gospodarski razvitak). Razrjeavanje konflikata medu ciljevima odnosi se na: -pitanje povecanja kvalitete ili smanjivanja trokova proizvodnje, -intenzivno ulaganje u razvoj novih proizvoda ili povecanja profita u kratkom roku, -odluku o izboru profitnih ili neprofitnih ciljeva, -rast ili stabilnost, -razvoj s velikim ili malim rizikom, -povecanje asortimana proizvoda ili smanjenje prodajne cijene;

    22. Pojmovno odredenje okoline u menadmentu Buble, M.: Osnove menadmenta, Sinergija nakladnitvo, Zagreb, 2006., str. 29

    23. Upravljanje granicom Uloga menadera je upravljanje granicom, odnosno reguliranje granice na nacin da se zatiti sustav i omoguci njegovo prilagodavanje promjenama. Kroz granicu sustava se prima energija okruenja, potrebne informacije i vri se utjecaj na okruenje. Taj utjecaj na okruenje ide toliko daleko da svaka organizacija tei oblikovanju okruenja. Prilagodenost okolini odreduje stabilnu ravnoteu, a to donosi uspjeh, prema klasicnoj paradigmi menadmenta. Suvremena paradigma menadmenta tumaci koncept nestabilnost kao preduvjet uspjeha. U uvjetima neodrivosti komparativnih prednosti, osnovni menaderski zahtjev odnosi se na interakciju s okruenjem. Istovremeno uvjeti poslovanja gradevinskog trita izrazito su raznoliki, to ga cini vrlo osjetljivim na brojne tehnickotehnoloke, ekonomske, socioloke i pravno-politicke faktore utjecaja.

    24. Menadment kao vjetina Konceptualne vjetine Vjetine rada s ljudima Tehnicke vjetine Vjetine oblikovanja

    25. Menadment kao funkcija/profesija Zasnovanost na znanstvenoj doktrini Eticki kodeks Uvjetovan pristup obnaanju profesije

    26. Menadment i poslovna etika zato ucimo poslovnu etiku? Poslovna etika nije posebna vrsta etike, ona je sastavni dio opcih etickih principa. Poslovna etika sastavni je dio poslovanja, pa je zato i izucavamo u predmetu Menadment u graditeljstvu. Poslovno etika ne moe se poistovjetiti s opisivanjem (poslovnih) pravila The name of the game! Prema menaderima se iskazuje drutveno nepovjerenje. Optuuje ih se za ostvarivanje iskljucivo vlastitih interesa!

    27. Menadment i poslovna etika osnovni pojmovi Etika je nauka o moralu. (Etika je ukupnost proucavanja zasnovanosti morala). Moral je skup (formalnih i neformalnih) pravila koja upravljaju ljudskim djelovanjem. Menaderska (poslovna) etika je skup opceprihvacenih standarda upravljackog ponaanja. Na njoj se temelji drutveno odgovorno ponaanje tvrtki.

    28. Poveznice s nacionalnom praksom Gospodarska komora usvojila je 2005. godine Kodeks o eticnom poslovanju kojeg je do danas prihvatilo oko 400 tvrtki u Hrvatskoj! Kodeks strukovne etike hrvatskih arhitekata i inenjera u graditeljstvu ( N.n 40/99) Hrvatski odbor za poslovnu etiku kae: Ako tvrtka nije eticna, ne moe biti ni odgovorna, stoga je eticnost nuan preduvjet za izgradnju drutveno odgovorne poslovne sredine

    29. Odnos etike i zakonitosti Eticno i nelegalno ponaanje Eticno i legalno ponaanje Neeticno i nelegalno ponaanje Neeticno i legalno ponaanje

    30. Hijerarhija drutvene odgovornosti Socijalna odgovornost solidarnost ^ Eticka odgovornost moralnost ^ Zakonska odgovornost zakonitost ^ Ekonomska odgovornost- profitabilnost

    31. Poslovne filozofije Socijalni darvinizam Makijavelizam Eticki relativizam Cisti legalizam Moralni legalizam Socijalna odgovornost Socijalna obvezatnost Pragmatizam

    32. Stockholder-ski model Klasican ekonomski model koji tumaci ulogu poduzeca u ostvarivanju profita. Menaderi ispunjavaju svoju ulogu tako da tite interes vlasnika (dionicara isl.)

    33. Stakeholder-ski model Socioekonomski model Poduzece ima ciljeve u sferi ire drutvene zajednice Poduzece je drutveno odgovorno Stakeholder-ska analiza: analiza interesnih grupacija o kojima ovisi opstanak poduzeca Proizvodnja/kvaliteta ivota Eksploatacija resursa/ocuvanje resursa Trino ponaanje/drutvena kontrola trinih odluka Ekonomski povrat resursa/ekonomski i drutveni povrat resursa su uravnoteeni Individualni interesi/zajednicki interesi Mala uloga drave/aktivna uloga drave

    34. to oblikuje poslovnu etiku Na poslovnu etiku menadera uticu: - individualne karakteristike (osobni sustav vrijednosti), - strukturalne varijable (formalna pravila i propisi, ponaanje nadredenih, motivacijski sustavi) - organizacijska kultura

    35. Nema dobrog nacina da se ucini loa stvar !

    36. Uloga i znacaj menadmenta u poslovanju gradevinskih poduzeca Menadment i nacionalno graditeljstvo Pregled nacionalnog graditeljskog trita

    37. Menadment i nacionalno graditeljstvo Hrvatsko je trite u sektoru gradevinarstva u odnosu na trita ostalih europskih zemalja malo trite (udjel hrvatskog gradevinarstva u BDP-u iznosi izmedu 6 i 8% i 4 - 5% je manji od prosjeka EU), pa ono nema znacaj zbog visokih udjela u bruto domacem proizvodu, vec zbog cinjenice da investicije u fiksni kapital i dalje daju najveci poticaj rastu BDP -a i posljedica su ulaganja drave u razvoj cestovne infrastrukture. Istovremeno, zapoljavanje u gradevinarstvu predstavlja znacajan faktor socijalnog mira, a investicijska izgradnja povezana je s ostvarivanjem drutveno-ekonomskih i politickih ciljeva. Karakterizira ga i stanje gradevinske operative, s niskom razinom organizacijske kulture i obucenosti prvenstveno menaderskih struktura, uspostavama vlasnicko-menaderskih struktura koje su fokusirane na kratkorocne financijske ciljeve, prisutnost strategija niskih trokova kao konkurentske prednosti umjesto diversifikacije, skromno vertikalno i horizontalno povezivanjima unutar sektora, organski rast kao iskljuciva razvojna strategija itd.

    38. Menadment i nacionalno graditeljstvo Trina demokracija izloena je raznim oblicima netrinog ponaanja, od kojih se posebno izdvaja upliv politickog voluntarizma u javnim investicijskim projektima i jo uvijek nedovoljno izgraden sustav javne nabave Prisutnost globalizacijskih procesa i strane ugovorne prakse (FIDIC). Nepostojanje nacionalne autonomne regulative. Udio javne nabave cini do 15% bruto domaceg proizvoda, to znaci da je potranja drave na tritu (bila)velika, to bitno oblikuje trite i utice na odredivanje trinih cijena. Stoga je razumljivo da je gradevinsko trite vrlo osjetljivo na politicku i ekonomskom dinamiku i nestabilnost.

    41. Uloga i znacaj menadmenta u poslovanju poduzeca u graditeljstvu (faktori utjecaja na poslovanje gradevinskih poduzeca) Kvalitativni pokazatelji generickih svojstava Jedinstvenost proizvodnje Nestacionarna proizvodnja Privremena organizacija Logistika

    42. Genericka svojstva gradevinskog proizvodnog sustava Opcepoznata razlikovna kategorija kojom se gradenje odvaja od ostalih privrednih djelatnosti uobicajeno se artikulira kroz ekonomsko zapaanje o staticnosti proizvoda i dinamicnost proizvodnih snaga (radna snaga, uvjeti rada i sredstva za rad). Pri tome se, gradevinarstvo karakterizira kao projektni tip industrije. Projektni tip industrije nije iskljucivo odlika gradevinske industrije!

    43. Gradevinska proizvodna situacija Kvalitativni pokazatelji generickih svojstava Jedinstvenost produkcije Nestacionarna proizvodnja Privremena organizacija Logistika

    44. Kvalitativni pokazatelji generickih svojstava Niz autora analizira kvalitativne pokazatelje generickih svojstava gradevinske produkcije (produkciju cini proizvodno oblikovanje-inenjersko projektiranje i gradenje proizvodnja). Isticu se slijedeci aspekti: dugo vrijeme produkcije, visoki inicijalni trokovi, dugotrajnost koritenja proizvoda, veliki socijalni znacaj gradenja i otvorenost socio-ekonomskog sustava, kompleksnost i imobilnost, znacaj gradiline proizvodnje, gradenje kao produkcija prototipova, inkontrolabilnost procesa gradenja, postojanje neformalnog upravljackog sustava i organizacije, niska razina standardizacije, visoka razina manuelno-zanatske produkcije,

    45. podjela autoriteta izmedu kupca, projektanta, izvodaca, podizvodaca i stakeholder-a iz okruenja projekta, odvajanje uloga projektiranja i proizvodnog oblikovanja od proizvodnje (gradenja), pokretljivost mjesta rada pojedinih radnih skupina, diskontinuitet proizvodnje (demand oriented), nema cvrste proizvodne teorije u graditeljstvu, specificna trina struktura (prevladavaju male tvrtke), inovacijski potencijal nalazi se izvan graditeljstva, dugotrajnost koritenja proizvoda izaziva konzervativizam prema novim tehnologijama, projektizirana organizacija oteava ocuvanje stecenog znanja. Navedeni se pokazatelji mogu grupirati u tri ira uzrocna podrucja: jedinstvenost proizvodnje, nestacionarna proizvodnja i privremena organizacija.

    46. Jedinstvenost produkcije Tri razloga uvjetuju jedinstvenost produkcije: razliciti zahtjevi i prioriteti kupca, opetovana razlicitost lokacija i uvjeta u kojima se gradi, razlicitost projektnih rjeenja. Upravo razlicitost projektnih rjeenje potencira prototipnu produkciju. Istaknuta je vanost projektiranja kao integralnog djela produkcijskog procesa i neuralgicne tocke u kojoj se obzirom na reakciju kupca stvara neizvjesnost. Treba uociti da se sva nabrojena svojstva dominantno generiraju u domeni kupca. Na strani dobavljaca postoji veci kontinuitet repetitivnih komponenti, vjetina i tehnologija koje rabi, pa svojstvo jedinstvenosti produkcije najcece ne poprima ekstremnu razinu.

    47. Nestacionarna proizvodnja Pojam nestacionarne proizvodnje vezan je uz cinjenicu da se gradenje odvija na gradilitima, pa proizvodne snage nuno moraju biti prostorno pokretne (za razliku od stacionarne industrijske proizvodnje gdje je pokretan samo tok materijala za produkciju). To se svojstvo ponavlja i na svakom pojedinom gradilitu na razini pojedinih radnih procesa, gdje se radne grupe premjetaju na pojedina mjesta rada, to nuno dovodi do izvrenja u diskontinuitetu i promjenjivim okolnostima, posljedica cega je djelovanje u suboptimalnim okolnostima. Gradilini uvjeti stvaraju niz specificnih rizika koji proizlaze iz izloenosti procesa rada vremenskim uvjetima, djelovanju lokalnih uvjeta (radna snaga i materijal), te uvjetima i okolnostima lokacije koji trae specificna tehnicka rjeenja. Nedvojbeno je da ovakve okolnosti znatno povecavaju nesigurnost i rizike u odnosu na stacionarnu industrijsku proizvodnju i uslonjavaju preraspodjelu rizika unutar ugovornog odnosa (kupac dobavljac- projektant).

    48. Logisticki koncept menadmenta Logisticki koncept menadmenta je funkcija prostorno vremenske transformacije dobara mjerodavan u gradevinarstvu. To potvrduje cinjenica da u strukturi cijene kotanja gradevinskog proizvoda logisticki izravni i neizravni trokovi sudjeluju sa 60%. Istovremeno stjecanje konkurentske prednost u sferi proizvodnje zbog sve izjednacenije tehnoloke osnove biva sve manje prisutno.

    49. Nestacionarna produkcija i logistika Treba uociti i da je gradilite ne samo nuan input vec i resurs podloan sloenom transakcijskom procesu u kojem se pod (ugovorno) uvjetovanim okolnostima viestruko mijenjaju titulari rizika (kupac dobavljac kupac). Cjelokupan se proces odvija na irem prostornom horizontu od gradilinog gdje djeluje interna logistika (site logistic) i vremenskom horizontu, koji je bitno dui od neposrednog procesa gradenja. I tokovi materijala i tokovi informacija vremenski i prostorno znatno proiruju polje djelovanja projekta (external supply logistics). (prikaz na slijedecem slide-u) Nestacionarna produkcija bitno je kompleksnija od stacionarne i predstavlja najznacajniji generator varijabilnosti. U ovoj se kategoriji moe istaci i aspekt povezanosti kupca i lokacije. Lokacija za kupca u pravilu ima veliki, cesto i odlucujuci znacaj i u mnogome utice na oblikovanje projekta. Odnos kupca i lokacije ima i emotivnu konotaciju, to doprinosi varijabilnost u oblikovanju zahtjeva kupca.

    50. Nestacionarna produkcija i logistika

    51. Privremena organizacija Privremena organizacija neovisno o naglaenoj projektiziranosti nije odlika iskljucivo gradevinske industrije, vec je opceprihvacena organizacijska forma mnogih industrija. Privremena organizacija, medutim, u gradevinskoj industriji rezultat je ekonomskih zahtjeva i trinih okolnosti. Ona predstavlja organizacijski odgovor na rizike nastale zbog generalnih nestabilnosti u obimu posla, sezonskih nestabilnosti, prostorno-trinih nestabilnosti i konacno produkcijskih nestabilnosti vezanih uz gradilinu nestacionarnu produkciju. Privremena je organizacija jedinstvena u mjeri jedinstvenosti pojedinog projekta. Ta okolnost pretpostavlja participaciju odabranih podizvoditelja koji posjeduju znanja o specificnim tehnologijama, ili podizvoditelja koji zadovoljavaju ekonomske zahtjeve projekta najcece koritenjem lokalne radne snage.

    52. Privremena organizacija i komunikacijske specificnosti Cinjenica je da se interakcija mnogobrojnih sudionika projekta odvija u okolnostima komunikacije osoba koje nemaju iskustvo prethodnih kontakata i vjerojatno posjeduju vlastite komunikacijske navike i/ili procedure, to generira specificne rizike koji trebaju biti akceptirani u ugovornom odnosu. Njime se utvrduju komunikacijske razine, informacijski i komunikacijski kanali, konzistentnost u komunikaciji, komunikacijska kultura, obicaji i ponaanja. Nastojanje na komunikacijskoj kulturi iznimno je bitno: opredijeljenost prema eksplicitnim diskusijama, spremnost prema dijeljenju informacija i iskazivanju namjera i planova, i stalno nastojanje i briga o unapredenju odnosa temeljne su premise produktivnih odnosa medu ugovornim stranama. Formaliziranje komunikacijskih procesa znacajno prevenira stvaranje neformalnih struktura i rutina, kojima je privremena organizacija znatno izloenija od stalnih organizacijskih formi.

More Related