Download
1 / 52
600 likes | 1.03k Views
Uporaba računala u nastavi. (e-učenje). Osnovna pitanja:. što je to e-učenje? zašto se treba primjenjivati? kako se realizira i koristi? prednosti i mane. 1. Što. je to e-učenje?.
E N D
Uporaba računala u nastavi (e-učenje) Ivan Novosel (25.5.2005.)
Osnovna pitanja: • što je to e-učenje? • zašto se treba primjenjivati? • kako se realizira i koristi? • prednosti i mane
Što... je to e-učenje? E-učenje(engl. e-learning) su nastavnisadržaji i aktivnosti učenja ostvarene uzpomoć elektroničke tehnologije.
Sastavnice e-učenja Nastavni sadržaji se izrađuju i distribuiraju pomoću računala i druge elektroničke opreme (npr. kamere za snimanje videa ili mobiteli za pristup podatcima). Učenje se odvija pomoću računalne opreme. Komuniciranje učenika i nastavnika može se ostvariti preko računalnih mreža. Učenici mogu rješavati probleme i tražiti informacije, dok nastavniku računala mogu poslužiti kao pomoć u nastavi.
Vrlo širok pojam koji pokriva razne aspekte korištenja i realizacije. Posljedica toga je nastanak raznih sinonima za e-učenje (nazivlje) i nerazumijevanje što to točno jest (često ga se brka sa nekom od verzija implementacije), što stvara probleme.Razina implementacije je fleksibilna. Pomoću e-učenja možemo iz korijena promijeniti nastavu ili ga koristiti kao djelomičnu potporu za već postojeći sustav, ovisno o našim željama. (o tome ću više reći kasnije). E-učenjenije zamjena za nastavnike, već alat za poboljšanje nastave.
Zašto... koristiti e-učenje? Nema jedinstvenog odgovora na ovo pitanje :-)... Prije 20-ak godina uočila se potreba za promjenama u obrazovnom sustavu. Paralelno tome događala se informatička revolucija. S vremenom se pokazalo da je e-učenje moguće rješenje novih ciljeva obrazovnog sustava ...
Društvene promijene Promjenama u društvu sa industrijskog na postindustrijsko društvo (bazirano na uslužnim djelatnostima) značajno su se promijenila znanja koja su jednoj osobi potrebna da bi mogla uspješno obavljati neki posao. Potrebe su se promijenile zbog promjena u funkcioniranju tržišta rada – novi poslovi traže veću stručnu spremu i konstantno doškolovanje. U takvim uvjetima ljudi često mijenjaju poslove, pa čak i profesije. Također povećala se i mobilnost radnika.
Nove potrebe i uvjeti • povećana količina informacija • korištenje tehnologije • suradnja i timski rad • dodatna obuka • demografija studenata se promijenila • selektivnost pri odabiru obrazovne ustanove • prisila vlasti • povećana potražnja za obrazovanjem
Potrebne vještine • razvijene komunikacijske vještine • sposobnost samostalnog učenja • društvenost • sposobnost rada u timu • prilagodljivost novim okolnostima • sposobnost promišljanja • pretraživanje i vrednovanje informacija
Promijene u obrazovanju Obrazovni sustav se trebao prilagoditi društvu. Danas je obrazovanje (djelomično) izmijenjeno u zemljama koje su imale najizraženiju potrebu za promjenom, dok se u mnogima sustav nije mijenjao (zato što se društvo nije toliko mijenjalo). Većina tih promjena odnosila se na organizaciju sustava (npr. režim studiranja), no sama nastava niti danas nije doživjela potrebne promjene. Za današnje potrebe naš pristup obrazovanju nije dovoljno efikasan, a često niti sam sadržaj nije primjeren potrebama.
Problemi nastave Unatoč tome što se u području obrazovanja očito otvaraju novi horizonti na svim nivoima školski sustav nije u stanju pružiti ono što društvu treba. Trenutno se ne iskorištavaju svi potencijali koje pružaju nova saznanja iz pedagogije i informacijskih tehnologija. Kod tradicionalnog načina podučavanja postoji nesrazmjer između toga kako se podučava i znanja koje su na radnom mjestu potrebna.
Predavanja Centralni dio klasičnog pristupa nastavi U većini ustanova se kao primaran način prenošenja znanja koriste predavanja. Iako predavanja mogu biti efikasan način za prenošenje znanja, ona to za većinu učenika nisu. Istraživanja su pokazala da ona ne mogu poslužiti kao izvor za stjecanje vještina poput kritičkog razmišljanja, rješavanja problema te nisu pogodna kao baza za cjeloživotno učenje.
Loše karakteristike • Dominacija predavanja • Naglašeno podučavanje • Manjak interakcije • Manjak iskustvenog učenja • Reprodukcija poznatih materijala • "Tvornički" pristup nastavi
Drugačiji pristup Moguće rješenje problema je promjena obrazovnog sustava, tako da učenik bude najvažniji.
Učitelj podučava, učenici slušaju Rad učenika kao pojedinca se cijeni Znanje je podijeljeno u predmete, koji se sagledavaju odvojeno Učitelji upućuju, motiviraju i pružaju informacije. Učenici su ti koji čine stvari. Rad u timu se više cijeni, zato što emulira rad u stvarnom životu. Predmeti integriraju znanja iz više područja, kako bi se razvili drugačiji pogledi na neka znanja i vještine. Usporedba karakteristika Klasično Moderno
Gradivo se bazira na činjenicama, koje su često odcjepljene od stanja u ostatku svijeta Učitelj se smatra primarnim izvorom informacija Tiskani materijali su primarni način interakcije učenika Gradivo se bazira na problemima, tj. njihovom rješavanju. Koristi se mnogo izvora znanja. Uz tiskane intenzivno se koriste i ostali mediji poput slika, videa i zvuka (govora). ...
... • Smatra se da je gradivo naučeno kada je učenik u stanju memorirati i prikazati gradivo • Škole su u većini pogleda odvojene od ostatka društva • Gradivo je naučeno kada je učenik u stanju riješiti neki problem, prezentirati informacije, komunicirati o idejama i naučio je kako učiti. • Učenje je svačija potreba i ostvaruje se kroz društvo.
I gdje je tu e-učenje? E-učenje nam može poslužiti za ostvarivanje ovih promjena, dapače jako teško bi ih ostvarili bez njega.Skoro sve ove promjene se mogu ostvariti bez njega, ali bi rješenja bila nespretna za korištenje i sustav bi bio neefikasan. Za realizaciju e-učenja na raspolaganju nam stoji niz tehnologija, što će biti pojašnjeno u nastavku ...
Kako... realizirati e-učenje? Postoji cijeli niz tehnologija koje su dostupne za izradu nastavnih sadržaja i izvođenje nastave pomoću računala. E-učenje se može koristiti na razne načine ovisno o tome koliko ga želimo integrirati u obrazovanje. Pojašnjenje slijedi :-)
Tehnologija Osim samih računala koja predstavljaju bazu za realizaciju, tu spadaju razni multimedijski sadržaji (zvuk, slika, video, interaktivne animacije .itd) koji se prenose preko opipljivih medija poput CD-a i DVD-a ili Internet servisa (primarno World Wide Web). Preko Internet servisa može se ostvariti i komunikacija koja je ključna za obrazovni proces i to preko WWW-a (realizacijom raznih foruma, chat servisa, itd.), e-pošte (engl. email), Useneta (news grupe), video-konferencija ... bilo koji oblik komunikacije preko Interneta može se iskoristiti za e-učenje.
Osnovna podjela E-učenje možemo klasificirati po tehnološkoj izvedbi. Razlikujemo učenje bazirano na Webu (engl. web based learning WBL ili training WBT) i učenje bazirano na računalu (engl. computer base learning CBL ili training CBT). Također postoji i kombinirana (engl. hybrid materials)izvedba u kojoj spajamo WBT i CBT. U većini slučajeva korištenja e-učenja koristi se upravo ovaj oblik.
Web Based Learning/ Training Pod WBT spada spadaju svi oblici e-učenja koji se isporučuju isključivo putem Interneta (znači preko World Wide Weba, e-maila, Useneta, video-konferencija i ostalih internet servisa). Danas se e-učenje često poistovjećuje sa WBT-om iako je to mnogo širi pojam. To se dogodilo zato što postoji tendencija da u budućnosti WBT bude najkorišteniji oblik e-učenja.
Computer Based Learning/ Training Za razliku od WBT-a koji se realizira globalno preko Interneta, kod CBT-a e-učenje se realizira lokalno, na osobnom računalu. Pod CBT spadaju materijali za e-učenje koji se nalaze na čvrstim medijima poput CD-a ili DVD-a, tj. svi sadržaji koji se nalaze lokalno na računalu. Čista CBT izvedba uopće ne koristi Internet, no može koristiti lokalne mreže (LAN).
Oblici sadržaja Znanje se može predstavljati u raznim oblicima: tutorijali (engl. tutorials - instrukcijski vodiči, osnovni oblik priručnika koji znanje predstavlja sistematski i po redu), simulacije (oponašaju stvarnost kako bi rekreirali situacije iz stvarnog života), sistemi za podršku (engl. Electronic performance support systems EPSS, korisnik prema potrebi traži neku informaciju od ovakvog sustava kada nešto ne zna o problemu na kojem trenutno radi), instrukcijske igre, testovi (sustavi za ocjenjivanje i pohranu rezultata sa kasnijim dodatnim upućivanjem u gradivo). Dakako ove metode se može kombinirati za bolji efekt.
Organizacija sadržaja Kod organizacije sadržaja za e-učenje često se koristi instrukcijski dizajn. Analizom specifičnog slučaja u kojem se treba prenijeti neko znanje moguće je nastavni materijal strukturirati tako da se on može naučiti efikasnije. Kod instrukcijskog dizajna koriste se metode koje omogućuju da učenik korištenjem takvih materijala može steći neka znanja, vještine ili stav. Takovim dizajniranjem sadržaja moguće je konstruirati objekte učenja (engl. learning objects LO) ...
Objekti učenja i SCORM Jedan LO je samostalna jedinica instrukcije koja se može upotrebljavati u raznim uvjetima, tj. prezentacija sadržaja nije ovisna o kontekstu u kojem se LO koristi. Kako bi takve jedinice mogle stvarno biti potpuno funkcionalne potrebno je standardizirati izgled LO-a, tj. način na koji ih se radi. Najrašireniji standard je SCORM (Shareable Content Object Reference Model) koji definira nekoliko atributa objekta učenja: ponovna upotrebljivost (engl. reusability), trajnost (engl. durability), dostupnost (engl. accessibility) i interoperabilnost (engl. interoperability).
Mediji Neovisno da li je znanje organizirano u objekte učenja ili ne za konstrukciju nastavnih sadržaja koriste se razne mediji kako bi se postigao određeni stupanj vizualne privlačnosti i funkcionalnosti. Nastavni materijal osim statičnog teksta i slike može sadržavati video i zvučne zapise. Ti sadržaji mogu se povezati u jednu interaktivnu cjelinu koja omogućava korisniku da nastavni sadržaj prilagodi sebi. Na računalu se mogu izvesti i programirani sadržaji (interaktivne animacije, simulacije itd.) Kada se stekne adekvatno znanje rada na računalu materijali se mogu jednostavno kreirati i prepravljati po potrebi.
Formati zapisa Kako bi se postigla potpuna funkcionalnost nastavnih materijala za njihovo distribuiranje koriste se određeni formati koji imaju prednosti u smislu e-učenja (lako prenosivi i podržavaju interaktivnost). Za distribuciju klasičnih sadržaja (knjiga), samo u elektroničkom obliku, najčešće se koristi Portable Document Format (PDF). Za izradu prezentacija se obično koristi PowerPoint. Za video i zvučne zapise obično se koriste neki rašireni formati sa kompresijom – za video se koristi MPEG, Divx ili Qicktime, dok se za zvučne zapise koriste MP3 ili OggVorbis.
... Ako se rade video prijenosi (videokonferencije ili tzv. streamnig) često se koristi i Real Video format. Za obične slike koriste se JPEG i PNG formati, a za jednostavnije animacije GIF. Kod izrade interaktivnih animacija često se koristi Macromedia Flash. Za povezivanje raznih sadržaja ili njihovo objavljivanje na WWW-u obično se koristi HTML, jednostavan programski jezik koji pomoću oznaka (engl. markups) pomaže u oblikovanju teksta i njegovom kombiniranju sa ostalim sadržajima. Uz njega se koriste i XML, Java, JavaScript, PHP i ASP za stvaranje dinamičkih stranica.
Komunikacija u nastavi Razvojem računalnih mreža računala su postala vrlo efikasna rješenja za isporuku nastavnih sadržaja, ali i za komunikaciju koja je jedan od najvažnijih aspekata e-učenja, zato jer se uz samo učenje iz materijala može prakticirati i zajednički rad, a moguće je i zatražiti pomoć profesora ili stručnjaka u bilo kojem trenutku. Internet pruža mnogo različitih servisa za komunikaciju, od kojih su neki bolji, a neki lošiji za e-učenje, ovisno o tome što nam treba.
Tehnološka izvedba Prva tehnologija koja je zaživjela na ovom području je e-pošta (engl. email). Organizacijom mailing lista (usluga koja omogućava jednostavno slanje e-mailova svim članovima liste) moguće je zamijeniti klasičnu oglasnu ploču i pospješiti komunikaciju u radu na nekom zajedničkom projektu. Usenet je usluga vrlo slična e-pošti, no poruke se u ovom sustavu stavljaju na grupe (tematski organizirana spremišta poruka) gdje su one stalno dostupne osobama koje prate određenu grupu.
... Za komunikacijutekstom u realnom vremenu koriste se razni chat kanali koji mogu biti ostvareni preko WWW-a ili kao zasebna internet usluga. Napredniji način komunikacije su videoprijenosiili videokonferencije - prijenos slike i zvuka u realnom vremenu. Može se koristiti zaprijenos nekog predavanja ili za komunikaciju. Uz ove oblike često se koriste i tzv. forumi - web stranice koje omogućuju raspravljanje, a napravljene su tako da se rasprave mogu jednostavno pregledavati i pretraživati u potrazi za informacijama.
Administracija e-učenja Kako bi se cijeli sustav obučavanja ostvario preko Interneta koriste se sustavi za poslovanje učenjem (engl. learning management systems LMS) i sustavi za poslovanje sadržajem učenja (engl. learnig content management systems LCMS). LMS omogućava potpuno administriranje procesa učenja i poučavanja. On objedinjuje sustav za pračenje učenika (upis, pračenje uspjeha, izvješća ...), te same tečajeve kojima se učenici koriste. LCMS je nadogradnja običnog LMS-a i omogućava efikasnije poslovanje sadržajima pomoću sustava za poslovanje sadržajem (engl. Content Management System CMS).
Inteligentni tutorski sistemi Kod tutorskog pristupa nastavi na vrlo malenu skupinu učenika (1-3) dolazi jedan učitelj, koji je njihov osobni mentor. Takav način edukacije pokazao se kao izrazito efikasan, no i potpuno neupotrebljiv na cijelom školskom sustavu zvog svoje skupoće i manjka nastavnog kadra. Kako bi se takav način podučavanja ostvario preko računala stvoreni su inteligentni tutorski sustavi (engl. Inteligent tutoring systems). Radi se o spacijalnim softwareskim sustavima koji spadaju u klasu ekspertnih sustava (umjetne inteligencije).
Karakteristike ITS-a Baza ITS-a je znanje iz nekog specične grane i znanje iz područja pedagogije kako bi mogao primjenjivati dobre metode podučavanja. ITS će se zahvaljujući tome lako prilagođavati korisniku. ITS može objedinjavati sva već prije navedena tehnološka rješenja za e-učenje i bolji izvor znanja nego ostali oblici e-učenja. Problem sa ITS-ima je da još uvijek nisu došli na razinu efikasnosti klasične tutorske nastave, no u budućnosti ćemo vidjeti bolje ITS-e. Zasad oni predstavljaju bolje rješenje zato jer jedan ITS može podučavati mnoštvo učenika, za što bi nam inače trebalo i velik broj učitelja.
Kako... koristiti e-učenje? S obzirom da je e-učenje prilično fleksibilno možemo ga koristiti na razne načine i u razne svrhe: 1. kao pomoć u predavaonici 2. kod realizacije distribuiranog učenja 3. kod realizacije učenja na daljinu
...kao pomoć u nastavi Ako se tehnologije koje služe za ostvarenje e-učenja koriste kao pomagala u nastavi svodi ih se na nivo ostalih audiovizualnih pomagala poput grafoskopa, dijaprojektora i sl. Dakle one služe za jasnije predstavljanje određenih sadržaja, dok se u isto vrijeme metodologija nastave ne mijenja. Ona pomažu klasičnim metodama, ali ih ne mijenjaju. Ako na informacijsku i komunikacijsku tehnologiju gledamo na takav način vrlo ju je jednostavno uvesti u učionicu, no takav pristup će ustvari dodatno opteretiti nastavnika i učenika.
Distribuirano učenje Temeljit pristup reorganizaciji obrazovnog sustava ostvaruje se putem distribuiranog učenja (engl. distributed learnig). Tehnologija se u ovakvom sustavu koristi kao nadopuna nistavi u predavaonici, s važnim elementima učenja potpomognutim računalima, a također učenici dio gradiva usvajaju na daljinu bez da uopće dolaze u obrazovnu ustanovu. Ovakav pristup obrazovanju sadržava sve dobre strane e-učenja, ali i klasične nastave - nastavnici se na predavanjima mogu usredotočiti na interakciju sa učenicima, skraćeno je vrijeme koje se obavezno mora provesti u školi, a učenici ne ovise o učitelji kao izvoru informacija.
Definicija: Distribuirano učenje je pristup obrazovanju koje je usmjereno na učenika, a povezuje različite tehnologije na način da omogućuju aktivnosti i interakciju u asinkronom i stvarnom vremenu. Pristup se temelji na povezivanju različitih primjerenih tehnologija s nastavom u predavaonici, otvorenim sustavim učunja i obrazovanjem na daljinu. Taj pristup omogućuje nastavnicima da zadovolje potrebe različitih grupa studenata, osiguravajući u isto vrijeme visoku kvalitetu i zadovoljavajući isplativost ulaganja.
Učenje na daljinu E-učenje se može ostvariti i kao čisto učenje na daljinu. U tom slučaju sama obrazovna ustanova ne mora fizički postojati, već sve svoje materijale drži na Internetu. Ovakav način učenja pogodan je za određene tipove ljudi, npr. odgovara zaposlenima, u slučaju da je učenik nije u stanju dolaziti u školu (fizički hendikep ili je škola udaljena do te mjere da je putovanje nepraktično).
Koje... su prednosti i manee-učenja? E-učenje ima mnoge prednosti u odnosu na klasični pristup edukaciji, no isto tako ima i određene mane koje se ne mogu zanemariti, pa se ne može očekivati da će da se računala potpuno zamjeniti ljudske nastavnike i ostale načine podučavanja.
Fleksibilnost Osnovna prednost e-učenja je fleksibilnost nastavnog sadržaja, ali i samog procesa učenja. Ono jedino pruža jedinstven način učenja koji je prilagođen trima tipovima ljudi, onih koji preferiraju auditivno, vizuelno ili kinestetičko učenje. Ako je dobro koncipirano e-učenje se može prilagoditi potrebama pojedinca i na takav način pružiti individualizirano učenje (to se ne može učiniti pomoću tiskanih medija, a predavačima će to biti jako teško ostvariti). Također učenik si može postaviti svoj tempo rada (ako su mu materijali uvijek dostupni) i može se usmjeriti na ono što mu je najvažnije (ovisno o predznanju može se zaobići pojedine djelove gradiva).
Pristupačnost Gradivo u elektroničkom obliku se mnogo jednostavnije pretražuje što omogućuje brže i efikasnije učenje. Neki puta gradivo nije primjereno da se podučava putem računala, ali takvi slučajevi su rijetki. Još jedna osobina specična za e-učenje je dostupnost ako je ono realizirano preko interneta, ono je dostupno svima u bilo koje vrijeme i skoro bilo gdje, za razliku od recimo predavanja koja moraju biti na točno određenom mjestu i vremenu i zahtjeva od učenika da bude prisutan. Zbog ovog svojstva e-učenje može se koristiti za efikasno učenje na daljinu.
Komunikacija E-učenje se može realizirati tako da postoji infrastruktura za intenzivno komunikaciranje te da postoji mogućnost za zajednički rad. Problem je što je još uvijek jako teško ostvariti tip interakcije kakav postoji u učioni, kada su svi fizički prisuti, a simulacije ne mogu zamijeniti stvarni fizički rad na realnom problemu. Smanjeni društveni kontak je također prilično velik problem.
Financiranje Financijske prednosti koje e-učenje pruža organizaciji koja ga primjenjuje su većinom dugoročne prirode. E-učenje je isplativije od klasičnog zato što se štedi radno vrijeme uposlenika, potrebno je manje prostora za održavanje nastave, učenici nisu primorani toliko putovati. Također uporaba tehnologije u nastavi čini ulaganje u obrazovanje isplativijim. Problemi nastaju na početku, kod uvođenja e-učenja kada je potrebno izdvojiti značajna sredstva za uvođenje potrebnih uređaja, izradu nastavnih materijala i dodatnu edukaciju nastavnika (a vjerojatno i upošljavanje novih kadrova).
