1 / 24

ASTRONOMIJA STARIH NARODA

ASTRONOMIJA STARIH NARODA. Dr.sc Hrvoje Gračanin. Egipatska i babilonska civilizacija. nastale u dolinama velikih rijeka: Egipat – Nil, Babilon – Eufrat i Tigris (Mezopotamija)

drew
Download Presentation

ASTRONOMIJA STARIH NARODA

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. ASTRONOMIJA STARIH NARODA Dr.sc Hrvoje Gračanin

  2. Egipatska i babilonska civilizacija • nastale u dolinama velikih rijeka: Egipat – Nil, Babilon – Eufrat i Tigris (Mezopotamija) • prirodni okoliš utjecao na svjetonazor starih Egipćana i Babilonaca – promišljanje svijeta koje je svoja polazišta nalazilo u motrenju sklada prirodnih pojava i njihovoj slikovitoj povezanosti sa stvaralačkim božanskim silama

  3. Indijska i kineska civilizacija • Indija – u dolinama rijeka Ind i Rava nastaju u 4. tisućljeću pr. Kr. prve neolitičke kulture (Dravidi); početkom 2. tisućljeća pr. Kr. – prodor indoeuropskih Arijaca koji pokoravaju Dravide; sanskrt; Vede – književni i obredni tekstovi Arijaca; hinduizam • Kina – u dolinama rijeka Hongho i Jangce (prve kulture još u paleolitiku) – prve države potkraj 3. tisućljeća pr. Kr.

  4. Postanak svijeta • EGIPĆANI: svemir je bio potpuno ispunjen prvobitnim oceanom zvanim Nun sličnim kozmičkom jajetu, iz kojega se izdigao praiskonski brežuljak • BABILONCI: vodeni kaos utjelovljen u dvije nepokretne sile – slanu vodu Tiamat i podzemnu slatku vodu Apsu koje su se međusobno miješale; iz njih su se rodili bogovi koji su odgovorni za stvaranje; bog Marduk je u sukobu bogova mlađega i starijega naraštaja stvorio cijeli svemir iz Tiamatina tijela, razrezavši ga poput osušene ribe

  5. Postanak svijeta - Indijci Razni mitovi: • tvorac načinio svemir od drva, kao što tesar gradi kuću; • Dijaus (obogovljeno nebo) kišom oplođuje božicu Zemlje Prtivi; • svemir stvoren iz dijelova tijela jedinstvenog kozmičkog čovjeka Puruse, raskomadana u prvotnom žrtvovanju; • Glad u praznini koja je stvorila svijet kao svoju hranu; • stvoritelj začeo sama sebe u činu samospoznaje, samoozbiljenja ili izrastao u biće veliko kao muškarac i žena, te se potom razdvojio u njih • Postojanje ili Brahman s pomoću nebesa, Zemlje, atmosfere i tri godišnja doba (ljeto, doba kiše, doba žetve) stvorilo cijeli svemir • svemir stvorili bogovi (Indra, Varuna, Višnu, Pradžapati)

  6. Postanak svijeta - Kinezi • svijet nastao iz kaosa koji je imao oblik kokošjeg jajeta – iz njega rođen div Pangu; od teških dijelova jajeta nastala zemlja (jin), od lakih i čistih nebo (jang); udaljavanje neba i zemlje, a Pangu koji raste ispunjava razmak; nakon njegove smrti, od dijelova tijela, nastali različiti prirodni elementi • tri kozmološke škole: • Hsijan je – Sunce i nebeska tijela, stvorena od zgusnute pare, slobodno lebde u praznom prostoru • Hun t’ian – svijet je kokošje jaje na dugačkoj okomitoj osi; nebo sa zvijezdama u unutrašnjosti gornjeg dijela ljuske, ispunjeno parom; Zemlja pluta na praoceanu u dnu ljuske • Gai t’ian – nebo okrenuta zdjelica koja se iznad Zemlje obrće oko vlastite osi (zvijezda Sjevernjača); nebo i Zemlja dvije su usporedne kupole; Zemlja ravna ploha ili krnja četverostrana piramida okružena sa četiri mora; nebo (jang) je okruglo i kreće se u krug, a Zemlja (jin) je četvrtasta i miruje

  7. Nebeska tijela kao božanstva • EGIPĆANI: SUNCE najvažnije egipatsko božanstvo: kao sunčani kolut Aten, Sunce koje se diže Kefri, Sunce u zenitu Ra, Sunce koje zalazi Atum, mlado Sunce na obzorju Ra-Harahte; MJESEC je brat Sunca i sin neba Nut; ZVIJEZDE su djeca božice neba koja ih je kao krmača ujutro rađala, a obnoć proždirala; i PLANETI su bogovi (posada noćnog čamca boga Raa) • BABILONCI: MJESEC je bog Nana ili Sin, otac Sunca i pet planeta; SUNCE je bog Ut ili Šamaš; ZVIJEZDE i PLANETI su također bogovi

  8. Nebeska tijela kao božanstva • INDIJCI: SUNCE Surija ili Ravi; MJESEC Čondra ili Soma; ZVIJEZDE i PLANETI su također bogovi • KINEZI: SUNCE (“Gospodar istoka”, Dong jun i “Najsjajniji”, Taijang) ) i MJESEC (Jueki, božica Heng E) nastali od prvotne pare juanki, s time da je Sunce postalo od vatrenog kija, a Mjesec od hladnoga kija; isprva bilo 9 sunaca i 12 mjeseca; ZVIJEZDE i PLANETI nastali od tvari preostale od stvaranja Sunca i Mjeseca

  9. Grčke kozmološke spoznaje – jonska škola • Anaksimandar iz Mileta (611-546), prvi razvio kozmološki sustav, svijet nastao iz neosjetilne tvari apeiron, “ono bezgranično”, koja je prethodila razdiobi u suprotne značajke, poput vruće-hladno, mokro-suho, i predstavljala primitivno jedinstvo svih pojava) • Anaksimen iz Mileta (585-526), aer (magla, para, zrak) u osnovi svih tvari i vječno u kretanju; svemir polukugla

  10. Grčke kozmološke spoznaje – Pitagora i pitagorejci • Pitagora s otoka Sama (o. 580-500), putovao po Egiptu i Babiloniji i ondje saznao mnoge astronomske i matematičke tajne; sve se sastoji od četiri osnovna elementa: zemlje, vode, zraka i vatre • pitagorejci, Pitagorini sljedbenici i nasljedovači, su u 5. st. pr. Kr. razvili jednu od prvih grčkih astronomskih postavki: red u svemiru je matematičke naravi, pa je promatranjem pravilnosti u kretanju nebesa moguće otkriti sklad u svemiru; sva se nebeska tijela okreću oko središnje vatre (i Sunce i Zemlja)

  11. Svrha promatranja neba i pojava na nebu • EGIPĆANI: mjerenje vremena, graditeljstvo – određivanje položaja hramova i piramida; vjerski razlozi; moreplovstvo; važno središte za astronomska proučavanja - hram boga Sunca u Heliopolu (staroegipatski Junu) • BABILONCI: mjerenje vremena, određivanje smjerova na dugim trgovačkim putovanjima i mjesta na Zemlji vjerski razlozi (astrologija = zvjezdoznanstvo); najranija možda promatračnica u Ninurtinu hramu u Kalahu u Asiriji (9. st. pr. Kr.); najvažnija promatračnica u Babiloniji (6. st. pr. Kr. smještena na ziguratu Etemenankiju, Mardukovu hramu u Babilonu

  12. Svrha promatranja neba i pojava na nebu • INDIJCI: mjerenje vremena; vjerski razlozi (pravilno doba za prinošenje žrtava) • KINEZI: mjerenje vremena; vjerski razlozi (astrologija - kretanje nebeskih tijela i astronomske pojave utječu na život ljudi i zbivanja na Zemlji)

  13. Prvi astronomski zapisi – Egipćani • najstariji poznati astronomski zapisi iz oko 2100. g. pr. Kr.; počeci sežu u 4. tisućljeće pr. Kr.; naša saznanja o egipatskoj astronomiji temelje se na odlomcima, slikama iz grobnica, raznim natpisima u hramovima, rijetkim zapisima na papirusu i opisima iz druge ruke; sigurni pokazatelj poznavanja zvijezda, planeta i njihova kretanja posjedujemo iz doba Novoga kraljevstva (1552. - 1070. g. pr. Kr.) kad su stropovi faraonskih grobnica i posmrtnih hramova često bili ukrašavani slikovitim prikazima nebeskoga svoda

  14. Prvi astronomski zapisi – Babilonci • prvi zapisi iz 2. tisućljeća pr. Kr.; počeci sežu u 4. tisućljeće pr. Kr.; astronomska svjedočanstva sačuvala su se na babilonskim i asirskim glinenim pločicama; tri vrste izvora: zapisi o astronomskim pojavama u epu Enuma Anu Enlil (“Kad su bogovi Anu i Enlil”) iz 2. tisućljeća pr. Kr. na 70 pločica među kojima su i Venerine pločice kralja Amizaduge (18/17. st. pr. Kr.) i u kraljevskim izvješćima o znamenjima od 8. st. pr. Kr. nadalje; astronomski dnevnici s odličnim podacima o promatranjima iz razdoblja od 750. pr. Kr. do 75. posl. Kr.; te tekstovi iz arhiva u Babilonu i Uruku iz posljednja pet stoljeća pr. Kr. koji se bave matematičkom astronomijom

  15. Prvi astronomski zapisi - Indijci • najraniji arheološki nalazi – početak 8. tisućljeća pr. Kr. • prvo razdoblje indijske astronomije - najstariji pisani izvor Rigveda - zbirka prastarih tekstova obrednoga i književnoga karaktera (prema predaji nastala prije 3100. g. pr. Kr.); prvi zapisi iz 3. tisućljeća pr. Kr. rasprava Vedanga Džjotiša iz kasnoga vedskog razdoblja – sačuvana tri njezina preinačena teksta • srednje razdoblje indijske astronomije – dodiri s babilonskom astronomijom • treće razdoblje indijske astronomije – utjecaj grčke astronomije

  16. Prvi astronomski zapisi - Kinezi • arheološki ostaci iz 4. tisućljeća pr. Kr. • najstariji zapisi iz 2. tisućljeća pr. Kr. • astronomija tajna znanost, usko povezana s Visokom vjerom Carstva, o kojoj je mogla ovisiti dobrobit cara odnosno države – Ministarstvo za astronomiju u carskoj palači; djelo Ši-čing bilježi da je mitskičetvrti car Jao (2356-2255. g. pr. Kr.) dao službeni položaj astronomima Hsiju i Hou; dio teksta u kojemu se nalazi kratki ulomak s tim podatkom možda potječe još iz 8. ili 7. st. pr. Kr.;to je prvi spomen astronomije u kineskoj povijesti • nakon otprilike 200. g. pr. Kr. redovito su se počele bilježiti različite nebeske pojave - odlika gotovo svih tih zapisa kronološka je potankost

  17. Tehnika promatranja i astronomska oruđa i pomagala • promatranje nebeskih pojava i objekata golim okom • promatračnice su se nalazile u hramovima • Egipćani su posjedovali alat zvan merkhet (“oruđe znanja”), načinjeno od izrovašena središnjeg rebra palmina lista i sa sličnom svrhom kao astrolab (starinska astronomska sprava za određivanje položaja zvijezda prema ekliptici) • Babilonci su imali glinene astrolabne ploče koje su se sastojale od tri koncentrična kruga podijeljena u dvanaest dijelova;svako od 36 polja sadržavalo je imena zviježđa i obične brojeve

  18. Tehnika promatranja i astronomska oruđa i pomagala • promatranje neba golim okom • u Kini postojali profesionalni “gledači neba” koji su vrijeme provodili ležeći na leđima i promatrajući nebo • astronomska oruđa (u Kini): gnomon ili sjenomjer - običan štap držan u savršeno okomitom položaju, a s dužinom već zarana utvrđenom na 2.4 m; sunčani sat; klepsidra ili vodeni sat; kugla s obručima koja je služila i kao planetarij; zvjezdani almanasi

  19. Tehnika promatranja i astronomska oruđa i pomagala • promatranje golim okom - uzvisine: planine i brda • tehnička pomagala u 4. st. pr. Kr. još vrlo jednostavna i neprikladna za točnije izračune • gnomon ili Sunčani sat - Anaksimandar preuzeo od Babilonaca; Ferekid s Lera načinio vlastiti; služio za promatranje gibanja Sunca • prvi globusi od drveta, kamena ili metala za prikaz kretanja zviježđa pripisuju se Talesu i Anaksimandru • glasoviti uređaj s Antikitere iz 82. g. pr. Kr. služio vjerojatno koristio za opisivanje kretanja Mjeseca, Sunca i planeta

  20. Planeti • stari narodi su poznavali pet planeta: Merkur, Veneru, Mars, Jupiter i Saturn • planeti smatrani zvijezdama • promatrali su njihovo gibanje; osobito su Grci bili zaokupljeni kretanjem planeta i njihovim poretkom: Zemlja u središtu, potom Merkur, Venera (“donji planeti” jer kruže oko Zemlje ispred Sunca), Mars, Jupiter i Saturn (“gornji planeti” jer kruže oko Zemlje iza Sunca)

  21. Zvijezde i zviježđa • EGIPĆANI: 36 skupina bogova zvijezda na koje je podijeljeno noćno nebo; označili 25 posebnih zviježđa (npr. Krokodil, vodenkonj, lav); najvažnija zvijezda Sopdet ili Sirius • BABILONCI: u 5. st. pr. Kr. podijelili ekliptiku na 12 zodijačkih znakova • INDIJCI: zvijezde, zvijezđa i dijelove ekliptike opisivali izrazom nakšatra; ekliptika podijeljena na 27 nakšatra s 13 1/3 stupnja svaka; nakšatre prozvane po bogovima; kasnije nakšatre svedene na zodijački sustav (2 ¼ nakšatre = 1 zodijački znak) • KINEZI: zviježđa podijelili na 5 palača, znakova ili slika: četiri sa po 7 zviježđa i jednu koju je činilo cirkumpolarno područje • GRCI: do 5. st. pr. Kr. bila su im poznata gotova sva zviježđa njihove zvjezdane sfere; zvjezdani katalog Klaudija Ptolemeja ima 48 zviježđa i 1028 zvijezda

  22. Nositelji astronomskih spoznaja • EGIPĆANI: nositelji su svećenici; za osamnaeste dinastije (1552. - 1306. g. pr. Kr.) astronom Amenemhat sastavio je “Popis svemira” u kojemu je utvrdio zviježđa znana Egipćanima, ali nije spomenuo ni Sirius niti planete koji su im otprije bili poznati • BABILONCI: nositelji su svećenici; Nabu-rimani (6/5. st. pr. Kr.), najraniji imenom poznati babilonski astronom; Kidinu (4. st. pr. Kr.), predstojnik astronomske škole u Siparu

  23. Nositelji astronomskih spoznaja • INDIJCI: svećenici i zvjezdoznanci, kasnije izučeni zvjezdoslovi; rani indijski zvjezdoznanac Jadžnavalkija (o. 1800. g. pr. Kr.); astronomi Arjabhata (476. - o. 550.), Varahamihira (505. - 587.) i Brahmagupta (598. - o. 665.) • KINEZI: zvjezdoslovi državni službenici, obično svećenici; zvjezdarnica u Pekingu (najstariji dijelovi iz 555. g.), Čan Heng (78. - 139.), Cu Č’ung-Či (430. - 501.)

  24. Nositelji astronomskih spoznaja • GRCI: astronomijom su se isprva bavili filozofi, a kasnije učenjaci koji su uz to često bili i matematičari i geografi • najpoznatiji su astronomi Eudoks s Knida (5/4. st. pr. Kr.), Kalip iz Kizika (4. st. pr. Kr.), Heraklid iz Herakleje Pontske (4. st. pr. Kr.), Aristarh sa Sama (4/3. st. pr. Kr.), Hiparh iz Nikeje (2. st. pr. Kr.) i Klaudije Ptolemej (1/2. st. p. Kr.)

More Related