1 / 50

Menadžment finansijskih rizika

Menadžment finansijskih rizika. Tema predavanja: Finansijski rizici. Danas se upoznajemo sa:. Podjelom finansijskih rizika Osobinama pojedinih vrsta finansijskih rizika Vrstama izloženosti finansijskom riziku. Vrste rizika. Strateški (konkurencija, odnosi vlasnika…)

elijah
Download Presentation

Menadžment finansijskih rizika

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Menadžment finansijskih rizika Tema predavanja: Finansijski rizici

  2. Danas se upoznajemo sa: • Podjelom finansijskih rizika • Osobinama pojedinih vrsta finansijskih rizika • Vrstama izloženosti finansijskom riziku doc. dr Marijana Žiravac Mladenović

  3. Vrste rizika • Strateški (konkurencija, odnosi vlasnika…) • Poslovanja (zadovoljstvo kupaca, zaposleni,…) • Finanasijski (cjenovni, likvidnosni, kreditni) • Hazard (katastrofalni događaji)

  4. FINANSIJSKI RIZICI

  5. Pojam finansijskog rizika: • Rizik je svako odstupanje od rezultata. • Finansijski rizici su rizici koji proizilaze iz finansijskih transakcija. • Uticaj finansijskih rizika na poslovanje preduzeća se odražava u njegovoj solventnosti od koje je direktno zavisno njegovo preživljavanje. doc. dr Marijana Žiravac Mladenović

  6. Prva podjela finansijskih rizika: • FR na čije faktore ne možemo uticati. • FR čiji su faktori refleksija naših odluka (možemo uticati). • FR koji nastaju prillikom štićenja pred rizikom. doc. dr Marijana Žiravac Mladenović

  7. Vrste finansijskih rizika: • Valutni rizik; • Kamatni rizik; • Rizik ulaganja; • Rizik promjene cijene sirovine; • Rizik promjene cijene akcije; • Kreditni rizik i rizik neispunjenja. doc. dr Marijana Žiravac Mladenović

  8. Valutni rizik Preduzeće je izloženovalutnomriziku u trenutkukadapostanedionjegovogposlovanjadirektnoiliindirektnopovezan s inostranimsredstvimaplaćanja. Valutniriziknijepoznatunaprijedjerpretstavljamogućnostbudućepromjenevrijednostijednevalute u poređenjusadrugom.

  9. Devizni kurs • Vrste • Ko je izložen njegovom uticaju?

  10. Kretanje kurseva doc. dr Marijana Žiravac Mladenović

  11. doc. dr Marijana Žiravac Mladenović

  12. Nestabilnost Situacija se „smiruje“ u 2012.godini i nestabilnost je prepolovljena u odnosu na 2008.godinu. Najstabilniji u ovoj godini ponovo i ubjedljivo Švicarski frank. Od 2008.godine do 2012.godine nestabilnost svjetskih valuta je najviša u posljednjih 14 godina. Do 2008.godine i početka velikog udara svjetske ekonomske krize, ubjedljivo najanestabilnija valuta je Američki dolar (i 3 puta nestabilniji nego Švicarski frank). U 2008.godini nestabilnost svih valuta se više nego udvostručila. doc. dr Marijana Žiravac Mladenović

  13. Primjer • Preduzeće XXX je 19.decembra 2012.godine prodalo robu preduzeću „Baćuška“ u Rusiju. Roba je fakturisana u američkim dolarima, a na fakturi je između ostalog pisalo i sljedeće: • Datum fakture: 19.12.2012.godine • Iznos za naplatu: 1.000.000 USD • Datum dospijeća: 01.02.2013.godine • Uplata na devizni račun preduzeća broj: 2511425218548525. doc. dr Marijana Žiravac Mladenović

  14. Od trenutka kada je prodalo robu do momenta naplate, preduzeće XXX je izloženo riziku promjene deviznog kursa USD/EUR (odnosno USD/BAM), a opasnost kojoj je izloženo je da 1.000.000 dolara koja će primiti u februaru 2013.godine neće biti jednako vrijednih kao danas, kada je robu prodalo. Zašto je ovo opasno za preduzeće? doc. dr Marijana Žiravac Mladenović

  15. Osim ako ono materijal od kojeg radi svoje proizvode ne plaća isto tako u Američkim dolarima, ne isplaćuje plate zaposlenima i ostalim dobavljačima usluga u Američkim dolarima, preduzeće XXX je izloženo da će ugroziti isplativost svog izvoznog posla, odnosno da ostvarena marža neće biti tolika kao što je planirano (ili je neće biti uopšte!!). • Ako je ukupna cijena koštanja prodatih proizvoda u Rusiju npr. 1.370.000 KM (što je 700.470 EUR), znači da preduzeću od ovog posla ostaje razlika u cijeni od 51.296,77 EUR (vrijednost prodaje je 1.000.000 USD što iznosi na dan prodaje 751.766,65 EUR (devizni kurs je 1,3302 USD/EUR) minus troškovi 700.470 EUR) odnosno 6,8% prodajne marže. doc. dr Marijana Žiravac Mladenović

  16. Došao je 1.februar 2013.godine i ruski kupac je uredno uplatio milion Američkih dolara na devizni račun preduzeća XXX. Kad je XXX prenijelo novac sa deviznog na domaći račun (da bi mogao da koristi sredstva za plaćanje u domaćem platnom promeru), za taj milion dolara je dobilo 732.922,90 EUR (odnosno 1.433.473 BAM). Zbog promjene deviznog kursa USD/EUR u samo 43 dana preduzeće je „izgubilo“ 18.843,76 EUR. Ova promjena deviznog kursa je „pojela“ dio razlike u cijeni sa kojom preduzeće XXX radi – ona više nije 6,8% nego 4,4%. • Sa aspekta toka novca u preduzeću promjena deviznog kursa utiče na likvidnost preduzeća XXX. Naime, preduzeće je očekivali priliv od 751.767 EUR, a umjesto toga na računu ima 732.923 EUR. Ako je planiralo isplate novca u punom iznosu (izmirenja dugovanja i slično), neće moći ispuniti sve svoje obaveze na vrijeme. • Napomena: devizni kurs na dan 19.12.2012.godine je bio 1,3302 USD/EUR a na dan 01.02.2013.godine 1,3644 USD/EUR. doc. dr Marijana Žiravac Mladenović

  17. Kamatni rizik Kamatni rizik je rizik odnosno opasnost nepovoljnog ili štetnog kretanja (promjene) kamatne stope. “Nepovoljna” može biti rast kamatne stope ili njen pad – uticaj zavisi od izložene stavke.

  18. Kamatna stopa • Vrste • Libor i Euribor • Ko osjeća uticaj promjene?

  19. Kretanje kamatnih stopa doc. dr Marijana Žiravac Mladenović

  20. doc. dr Marijana Žiravac Mladenović

  21. Primjer • Preduzeće Zdravko uzelo je kredit od 2 miliona EUR za ulaganje u novu proizvodu liniju koja će povećavati promet 2% godišnje, u narednih 5 godina, a onda još po 1% u narednih 5. (Napomena: radi pojednostavljenja sve ćemo računati u evrima, što je analogno konvertibilnoj marci koja je za njega vezana fiksnim kursem od 1,95583 KM/EUR). doc. dr Marijana Žiravac Mladenović

  22. Kredit je uzeo 1. januara 2004.godine po kamatnoj stopi EURIBOR6mjesečni+2,5% a rok dospijeća je 8 godina. Na dan sklapanja ugovora o zajmu, ukupno je kamatna stopa iznosila 4,65% (euribor je bio 2,151%). U ugovoru o zajmu takođe piše da se vrijednost euribora koriguje svakih 6 mjeseci u skladu sa njegovom vrijednošću na tržištu. Tako korigovana kamatna stopa se onda obračunava svaki naredni mjesec do trenutka ponovne korekcije. Kamate se plaćaju svakog mjeseca. • Zdravko je uradio plan poslovanja, po kome bruto dobit u narednih 8 godina treba da bude oko 36.000 KM a neto 33.000 KM. Ovako ostvaren neto profit nosi vlasniku prinos na uloženi kapital od nešto iznad 8%, što zadovoljava vlasnika preduzeća. Međutim, kretanje kamatne stope EURIBOR u periodu tih 8 godina, u potpunosti je pomutilo Zdravkove planove: doc. dr Marijana Žiravac Mladenović

  23. Iako je planirana dobit fluktuirala u 2005. i 2006.godini, ove godine nisu zabrinjavale Zdravka jer su vrijednosti kretale oko planskih, iako je vlasnik na kraju 2006.godine već zaprijetio promjenom direktora, jer je njegov ostvareni prinos na uloženi kapital pao na 6%, što njemu nije prihvatljivo. 2007. i 2008. su bile katastrofalne, a zabilježeni rezultat ne samo da je neprihvatljiva za vlasnika preduzeća nego je poljuljao i bonitet preduzeća kod potencijalnih zajmodavaca. Stabilan i uspješan „core“ biznis preduzeća je postavljen u drugi plan jer su vanjski faktori, koji sa njim nemaju direktne veze, doveli do lošeg ili čak negativnog rezultata, što znači da su „pojeli“ ostvarenu dobit iz osnovne djelatnosti. doc. dr Marijana Žiravac Mladenović

  24. Preduzeće je izloženo kamatnom riziku i u primjeru kada ima neusklađene kredite i investicije: • s obzirom na vrstu ugovorne kamatne stope, • s obzirom na ročnost, • s obzirom na obim. Promjena poštene vrijednosti ili novčanog toka. doc. dr Marijana Žiravac Mladenović

  25. Špekulativno posmatranje • Prilika za zaradu praćenjem krivulje tržišne kamate i njenog kretanja. • Dugoročno i kratkoročno zaduživanje, pa dugovorčno i kratkoročno plasiranje tih sredstava. • Suština: predviđanje kretanja tržišne kamatne stope i kombinacija roka i vrste kamatne stope. doc. dr Marijana Žiravac Mladenović

  26. Rizik investiranja rizici kojima smo izloženi prilikom poslovanja sa dužničkim vrijednosnim papirima doc. dr Marijana Žiravac Mladenović

  27. Posebno smo izloženi • Rizik otkupa prije dospijeća • Tržišni rizik • Rizik reinvestiranja • Inflacijski rizik.

  28. Primjer • Uzmimo kao primjer obveznicu RSE4 koju je izdala Republika Slovenija u trenutku veoma visokih kamatnih stopa (1993) i koja bi za plaćanje trebala dospjeti 2022. godine. Izdavač je imao pravo prijevremenog otkupa. Kupci na sekundarnom tržištu možda nisu u potpunosti uzeti u obzir to ograničenje i zato je u trenutku kada je država objavila da će iskoristiti pravo do prijevremenog otkupa obveznice zbog značajno nižih kamatnih stopa od onih koje su važile u trenutku emisije, fer vrijednost te obveznice pala na amortizovanu nabavnu vrijednost i oslabila finansijsko sredstvo koje je bilo kupljeno na sekundarnom tržištu do trenutka povlačenja obveznice. • Obveznica RSE4 bila je djelimično prijevremeno isplaćena 22. aprila 2002. a njena vrijednost se smanjila sa 511,29 EUR na 380 EUR. Vlada je donijela odluku da se obveznice RSE4 u cijelosti isplate 14. januara 2003. Prije tog roka bila je data mogućnost zamijene obveznice RSE4 sa RS49. Na osnovu poziva bilo je zamijenjenih 78.392 obveznice. Nove obveznice su bile prenesene na račune vlasnika 10. januara 2003. godine. doc. dr Marijana Žiravac Mladenović

  29. Rizik promjene cijene sirovine Predmet trgovine na berzi Cijena se neprestano mijenja s obzirom na ponudu i potražnju

  30. Zlato

  31. Grafikon prikazuje kretanje cijene zlata i njenu nestabilnost od 2007-2013.godine. Prikazane cijene su za uncu (troy ounce) a jedna unca iznosi 31,1034768 grama. Ako cijene prevedemo u grame, vidimo da je cijena jednog grama zlata na početku 2007.godine bila nešto manje od 22,50$, da bi se popela na više od 57,90$ sredinom 2011.godine. Sa aspekta izloženosti riziku promjene cijene sirovine još je važniji podatak o nestabilnosti cijene zlata. Najniža je bila u 2007.godini, kada je u toku godine cijena zlata varirala oko 15%, a najviša od kraja 2008.godine do sredine 2010.godine kada je prelazila 27% godišnje. doc. dr Marijana Žiravac Mladenović

  32. Primjer • Zlatar Janko proizvodi nakit od zlata i ostalih plemenitih metala. Početkom avgusta 2012.godine dobio je od posebnog klijenta narudžbinu za izradu zlatnih medalja u ukupnoj težini od 1 kilograma. Klijentu medalje trebaju do Nove godine. • Zlatar se odmah prihvatio posla i poručio je od svog dobavljača sirovog zlata 1 kilogram zlata. • Sa tim dobavljačem ima sklopljen ugovor o dugoročnoj saradnji u kome stoji da se zlato fakturiše po tržišnim cijenama koje važe na dan isporuke odnosno fakture. • Zlatar je morao svom klijentu napraviti predračun za cijenu medalja: pogledao je trenutnu cijenu grama zlata koja iznosi 51,7$ za gram. Njegova marža je 20%, pa je klijentu napravio predračun na 62.000$ (sirovina ga košta 51.700$ a od preostalog dijela izmiruje troškove poslovanja i ostaje mu zarada). • Janko je poručio sirovo zlato od dobavljača, a rok isporuke je prva sedmica septembra. Došla je i prva sedmica septembra i sirovo zlato je stiglo kod Janka. Otvorio je fakturu koja je bila priložena i evo šta je vidio: • Za samo mjesec dana cijena zlata je toliko fluktuirala da je „pojela“ najveći dio Jankove marže. On će od klijenta i dalje dobiti 62.000$ za zlatne medalje, samo što Janku ne ostaje više 10.300$ za pokrivanje troškova i ličnu zaradu, nego samo 4.700$. doc. dr Marijana Žiravac Mladenović

  33. Nafta Grafikon prikazuje kretanje cijene nafte i njenu nestabilnost od 2007-2013.godine. Prikazane cijene su za barel a jedan barel iznosi 159 litara. Vidimo da je cijena jednog barela nafte na početku 2007.godine bila oko 60$, da bi se popela na više od 140$ sredinom 2008.godine i do kraja iste godine pala ispod 50$. Sa aspekta izloženosti riziku promjene cijene sirovine još je važniji podatak o nestabilnosti cijene nafte. Najniža je bila u 2007.godini i do sredine 2008.godine, kada je u toku godine cijena nafte varirala oko 25%, a najviša od kraja 2008.godine do sredine 2010.godine kada je prelazila 50% godišnje. U 2011. i 2012.godini se opet smiruje ali je i dalje oko 30% godišnje. doc. dr Marijana Žiravac Mladenović

  34. Primjer • Pumpaš Petko je vlasnik benzinske pumpe i naravno bavi se prodajom naftnih derivata. • Početkom jula 2012.godine poručio je od svog dobavljača kovi kontingent nafte i to 1.000 barela (odnosno 159.000 litara nafte). Sa tim dobavljačem ima sklopljen ugovor o dugoročnoj saradnji u kome stoji da se nafta fakturiše po tržišnim cijenama koje važe na dan isporuke odnosno fakture. • Petko je pogledao trenutnu cijenu nafte i vidio da je 80$ po barelu. Malo je kalkulisao da vidi kakva će biti razlika u cijeni: 159.000 litara nafte će platiti 80.000$ (što je 120.000 KM), troškovi poslovanja, održavanja infrastrukture, kamata za kredite kojima je finansirana izgradnja pumpe, itd. iznose 200.000 KM (znači ukupno 320.000 KM) a prodaće ih za 373.000 KM. • Da napomenemo, prodajna cijena nafte je fiksna i ne može se mijenjati svaki put kada se nafta nabavlja kako bi se prilagodila za promjenu cijene barela nafte na svjetskom tržištu. Znači Petku ostane čisto od ovog posla 53.000 KM. • Poručio je naftu od dobavljača i dobio podatak da nafta stiže u prvoj polovini avgusta 2012.godine. Došla je i druga sedmica jula i nafta je stigla kod Petka. Otvorio je fakturu koja je bila priložena i evo šta je vidio: • Da prevedemo: sirova nafta neće koštati Petka 120.000 KM, kao što je planirao, nego 144.000 KM. Za samo mjesec dana cijena nafte je toliko fluktuirala da je „pojela“ najveći dio Jankove zarade. On će naftu i dalje prodati za 373.000 KM, a ukupni troškovi će mu biti ne 320.000 KM nego 344.000 KM (7% više). Tako i njegova zarada nije više 53.000 KM nego 29.000 KM. doc. dr Marijana Žiravac Mladenović

  35. Kukuruz Sljedeći grafikon prikazuje kretanje cijene kukuruza i njenu nestabilnost od 2007-2013.godine. Prikazane cijene su kao dolar centi za bušel a jedan bušel iznosi 14,5150 kilograma. Vidimo da je cijena jednog bušela kukuruza u 2007.godini bila oko 3,2$, da bi se popela na više od 8$ sredinom 2012.godine. Sa aspekta izloženosti riziku promjene cijene sirovine još je važniji podatak o nestabilnosti cijene kukuruza. Najniža je bila u 2007.godini, kada je u toku godine cijena kukuruza varirala oko 27%, a najviša sredinom 2009.godine kada je prelazila 45% godišnje. U 2012.godini ostaje oko 40% godišnje. doc. dr Marijana Žiravac Mladenović

  36. Primjer • Farmer Branko ima veliki posjed na kome gaji kukuruz. Većinu svoje ljetine prodaje veleprodavcu, koji mu ljetinu nakon ćetve otkupljuje po trenutno važećim cijenama kukuruza na svjetskim berzama. Od prodaje ljetine pokriva sve troškove poslovanja za cijelu iduću godinu (nabavka sjemena, radnici, nafta, itd.). Prije početka berbe, pogledao je cijenu kukuruza na berzi i vidio da se ona kreće 8,25$ za bušel. Njegova prognoza je da će ove godine imati za prodaju oko 1.000 tona kukuruza što je 68.900 bušela. S obzirom da su njegovi godišnji troškovi poslovanja 765.000 KM, radosno je konstatovao da će mu od prodaje kukuruza (za 68.900 bušela će dobiti 568.425$ ili 853.000 KM) ostati 88.000 KM za ulaganje u razvoj farme ali i lijep i lagodan život. • Žetva je završena i Branko je stvarno napunio hangare sa 1.000 tona kukuruza. Veleprodavac je, po dogovoru, došao po ljetinu. Ono što je Branka potpuno je obeshrabrilo je sljedeće: veleprodavac je na njegov račun uplatio 516.750$ (ili 775.125 KM). Ovo je zato što je cijena kukuruza na berzi u durgoj polovini septembra 2012.godine pala na 7,5$ za bušel. • Jedno je sigurno, Branko će uspjeti da pokrije troškove poslovanja ali umjesto dobiti od 88.000 KM on je ostvario malo više od 10.000 KM što znači daleko manje lagodan život u idućoj godini. doc. dr Marijana Žiravac Mladenović

  37. Rizik promjene cijene akcije Rizik promjene cijena akcijaodnosno rizik promjene vrijednosti akcijskih indeksa spada u grupu tržišnih rizika. Ovaj rizik znači da cijene pojedinih akcija mogu pasti uslijed nepovoljnih kretanja na tržištu i time nanijeti gubitke investitorima doc. drMarijanaŽiravacMladenović

  38. Kretanje • Rizik mnogo veći nego u slučaju valutnog rizika, tipično se krećući između 12% i 20%. • Tržišta koja su manje diverzifikovana ili su izložena većim fluktuacijama osnovnih ekonomskih cijena, više su nestabilna. • Osim toga, nestabilnost berzanskog indeksa zavisi i od koncentracije, koja predstavlja učešće najveće akcije u indeksu. Na primjer, u Finskoj, polovinu indeksa čini akcija Nokia, što čini berzanski indeks nestabilnijim od onih kod kojih nema ovako velike koncentracije.

  39. Primjer • Američka kompanija John želi da kupi akcije Coca-Cola Enterprises Inc. u vrijednosti od milion dolara. Razog za kupovinu je kratkoročno investiranje u akcije radi plasiranja trenutnih novčanih viškova i naravno ostvarenja profita. • 1.maja 2012.godine je kupilo 33.330 akcija i za njih platilo 999.900$. • Kompanija će akcije držati do 1.jula iste godine kada ih planira prodati jer joj treba tih milion dolara za izmirenje obaveza iz poslovanja. Nestabilnost berzanskog indeksa se u 2012.godini smanjila, nakon dostizanja visokih 25% godišnje tokom 2009., 2010. i prvog kvartala 2011.godine. U trenutku kada se preduzeće odlučilo za ulaganje bila je oko 14,5% na godišnjem nivou. doc. dr Marijana Žiravac Mladenović

  40. doc. dr Marijana Žiravac Mladenović

  41. Međutim, odmah početkom maja vrijednost berzanskog indeksa S&P 500 počela je da pada, sa samo jednim blažim rastom u trećem kvartalu mjeseca. Preduzeće je zbog bojazni da bi zbog nastavka pada vrijednosti indeksa cijena akcija Coca Cola Enterprises Inc. mogla nastaviti gubiti vrijednost do planiranog trenutka prodaje, odlučilo prodati 1.juna svoje akcije kako bi spriječilo veći gubitak. I stvarno, vrijednost akcije Coca Cola Enterprises Inc. je pada jednakim trendom kao i berzanski indeks. Preduzeće je prodalo svojih 33.330 akcija i za njih 1.juna 2012.godine dobilo 883.245$. Ono što možemo zaključiti je da preduzeće ne samo da nije ostvarilo planirani profit nego je i ostvarilo gubitak iz ovog posla od 116.655$, što dovodi u pitanje sposobnost izmirenja obaveza koje dospijevaju za mjesec dana. doc. dr Marijana Žiravac Mladenović

  42. Rizik neispunjenja U poslu su uvijek najmanje dva člana! Rizik neispunjenja suprotne stranke je rizik da naš partner u poslu neće ispuniti dogovorene obaveze

  43. Rizik neispunjenja iz ugla suprotne strane • Rizik neispunjenja vs. Kreditni rizik • Kreditni rizik vs. Rizik nesolventnosti • Rizik nesolventnosti vs. Likvidnosni rizik. Svima je zajedničko: partner ne ispuni obaveze do nas Partner: kupac, dobavljač, zaposleni, država,… doc. dr Marijana Žiravac Mladenović

  44. Rizik neispunjenja iz ugla tržišta • Berza • OTC • Principalno tržište doc. dr Marijana Žiravac Mladenović

  45. Vrste izloženosti FR Transakcijska izloženost Translacijska izloženost Ekonomska izloženost

  46. Transakcijska izloženost • “Dešavanja” od sklapanja posla do realizacije – znači u vrijeme trajanja (otvorenosti): • Valutna Tsk izloženost • Kamatna Tsk izloženost doc. dr Marijana Žiravac Mladenović

  47. Primjer valutni rizik - Baćuška doc. dr Marijana Žiravac Mladenović

  48. Primjer kamatni rizik - Zdravko Ili da drugačije kažemo: kada je sklopilo ugovor o kreditu, preduzeće je očekivalo da će u jednoj godini platiti 133.020 EUR kamata, a u 2007.godini je umjesto toga platilo 171.730 EUR, a u 2008.godini čak 188.480 EUR. doc. dr Marijana Žiravac Mladenović

  49. Translacijska izloženost • Sastavljanje računovodstvenih obračuna! • Uticaj na poresku osnovu ili “gnjev” vlasnika doc. dr Marijana Žiravac Mladenović

More Related