740 likes | 1.02k Views
Standardni prezentacijski format. 3. tromjesečje 2014. Sadržaj. Ciljevi i struktura središnje banke Realni sektor Monetarna politika Platna bilanca i tečaj Bankovni sustav. Ciljevi i zadaci središnje banke. STABILNOST CIJENA
E N D
Standardni prezentacijski format 3. tromjesečje 2014.
Sadržaj • Ciljevi i struktura središnje banke • Realni sektor • Monetarna politika • Platna bilanca i tečaj • Bankovni sustav
Ciljevi i zadaci središnje banke • STABILNOST CIJENA • PODUPIRANJE GOSPODARSKE POLITIKE RH, NE DOVODEĆI U PITANJE OSNOVNI CILJ • Upravljanje međunarodnim pričuvama • Izdavanje novčanica i kovanog novca • Nadziranje osnivanja, poslovanja te ukidanja banaka • Reguliranje, unapređenje i nadziranje platnog sustava • Obavljanje zakonom utvrđenih poslova za RH
Nezavisnost središnje banke • Institucionalna: odluke su neovisne od utjecaja drugih institucija • Funkcijska: jasan cilj i samostalnost u odabiru mjera i instrumenata • Osobna: jamči zaštitu dužnosnika od vanjskih pritisaka, isključuje sukobe interesa i precizno definira izbor i razrješenje Guvernera i članova Savjeta • Financijska: prihode i rashode određuje narav monetarne i devizne politike
Sadržaj • Ciljevi i struktura središnje banke • Realni sektor • Agregatna ponuda i potražnja • Tržište rada • Cijene • Fiskalna politika • Monetarna politika • Platna bilanca i tečaj • Bankovni sustav
Stope promjene realnog BDP-a Hrvatska Zemlje usporedivih značajki * Podaci se odnose na prvo tromjesečje.Napomena: Podaci nakon 2012. godine su privremeni.Više informacija dostupno je na www.dzs.hr Izvor: DZS Prosjek godišnjih stopa rasta realnog BDP-a, 2003. – 2013. Izvori: Eurostat; DZS
Struktura bruto dodane vrijednosti, u tekućim cijenama, 2014.* * Podaci se odnose na prvo tromjesečje.Izvor: DZS
Doprinosi domaće i neto inozemne potražnje rastu BDP-a * Podaci se odnose na prvo tromjesečje. Izvor: DZS
Stopa nezaposlenosti Hrvatska Stopa anketne nezaposlenosti, zemlje usporedivih značajki, 2014.* Anketa o radnoj snazi se od početka 2007. godine objavljuje u tromjesečnoj dinamici. Stopa anketne nezaposlenosti odnosi se na osobe stare 15 i više godina.* Administrativna stopa nezaposlenosti -– razdoblje siječanj – lipanj 2014.; stopa anketne nezaposlenosti – prvo tromjesečje 2014. Izvor: DZS * Podaci se odnose na prvo tromjesečje 2014.Napomena: Stopa anketne nezaposlenosti odnosi se na osobe u dobi 15 – 74. Izvori: Eurostat; DZS
Nominalne i realne neto plaće * Podaci se odnose na siječanj – lipanj 2014.Izvori: DZS; HNB
Ukupni mjesečni trošak rada u privredi za 2013. Ukupni trošak rada prikazan je kao prosječna mjesečna bruto plaća.Izvori: DZS; nacionalni statistički uredi
Bruto dodana vrijednost u industriji po zaposlenom * Podaci se odnose na prvo tromjesečje.Izvor: DZS
Inflacija Hrvatska Godišnje stope inflacije i doprinosi komponenata inflaciji potrošačkih cijena u Hrvatskoj * siječanj – lipanj 2014.Inflacija mjerena indeksom potrošačkih cijena (do kraja 1998. inflacija mjerena indeksom cijena na malo) i temeljna inflacija, prosječne godišnje stope promjene. Izvor: DZS Izvor: DZS
Usporedba inflacije u Hrvatskoj, eurozoni i odabranim zemljama Prosječne godišnje stope promjene. Inflacija u Hrvatskoj mjerena je indeksom potrošačkih cijena, dok je u ostalim odabranim zemljama mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena. Izvori: DZS; Eurostat
Prihodi i rashodi konsolidirane opće države Hrvatska Zemlje usporedivih značajki, 2013. Svi podaci prikazani su na gotovinskom načelu osim podataka za HAC i HC u razdoblju nakon 2004. Podaci o prihodima i rashodima konsolidirane opće države prikazani su prema GFS 2001 metodologiji. Rashodi su uvećani za nabavu nefinancijske imovine. Od 2008. HAC je isključen iz obuhvata opće države.Izvor: MF Sukladno ESA 95 metodologiji.Izvori: Eurostat; DZS
Saldo konsolidirane opće države Hrvatska Zemlje usporedivih značajki, 2013. Ukupni fiskalni saldo (GFS 2001) za 2002. i 2003. prikazan je na gotovinskom načelu, a nakon toga na modificiranom obračunskom načelu. Od 2008. HAC je isključen iz obuhvata opće države. U izračun salda uključene su godišnje isplate povrata duga umirovljenicima (više o metodologiji izračuna salda vidi u Biltenu 165 u Okviru 4.).Iznos ukupnog fiskalnog salda u 2013. korigiran je za ocijenjeni iznos sredstava od plasmana obveznica.Izvori: Eurostat; DZS; MF; HNB Sukladno ESA 95. Izvori: Eurostat; DZS
Dug opće države Hrvatska Zemlje usporedivih značajki, 2013. Izdana državna jamstva uključuju domaći i inozemni dug ostalih sektora za koji jamči središnja država (uključujući HBOR). Od 2008. dug HAC-a isključen je iz duga opće države.Izvor: HNB Izvori: Eurostat; HNB
Sadržaj • Ciljevi i struktura središnje banke • Realni sektor • Monetarna politika • Instrumenti i mjere monetarne politike • Monetarna kretanja • Kamatne stope • Platna bilanca i tečaj • Bankovni sustav
Devizne intervencije i tečaj Napomena: tečaj EUR/HRK prije 1999. godine je izračunan kao umnožak tečaja DEM/HRK i faktora konverzije (1,95583).Izvor: HNB
Kretanje tečaja prije intervencije HNB-a i iznos intervencije, 1996. – 2014. Promjena tečaja na dan intervencije (okomita os) u odnosu na tečaj 4 dana prije intervencije i iznos intervencije (horizontalna os).Napomena: tečaj EUR/HRK prije 1999. godine je izračunan kao umnožak tečaja DEM/HRK i faktora konverzije (1,95583). Izvor: HNB
Kreiranje i povlačenje primarnog novca U devizne transakcije ubrajaju se kupoprodaje deviza HNB-a s kreditnim institucijama, MF-om, EK-om i ugovori o razmjeni (engl. swap), pri čemu pozitivne vrijednosti odražavaju kupovinu deviza. Vrijednosti za obratne repo transakcije i lombardne kredite prikazane su kao promjene njihova stanja u odnosu na prethodno tromjesečje.Izvor: HNB
Obvezne pričuve i minimalna devizna likvidnost Osjenčana područja označavaju razdoblje kada se rast plasmana banaka regulirao upisom obveznih blagajničkih zapisa HNB-a. Izvor: HNB
Višak likvidnosti i prekonoćna kamatna stopa Izvor: HNB
Primarni novac M0 Izvor: HNB
Međunarodne pričuve HNB-a i novčana masa Izvor: HNB
Aktiva kreditnih institucija Izvor: HNB
Plasmani kreditnih institucija(isključujući državu) Plasmani kreditnih institucija(isključujući državu) Udio plasmana u BDP-u Izvor: Eurostat; HNB Napomena: U 2012. Ministarstvo financija preuzelo je kreditne obveze brodogradilišta, dok je jedna poslovna banka prenijela dio svojih potraživanja na povezano društvo, što je utjecalo na znatan pad ukupnih kredita.Izvor: HNB
Krediti kreditnih institucija stopa promjene u usporedbi s istim mjesecom prethodne godineNapomena: U 2012. Ministarstvo financija preuzelo je kreditne obveze brodogradilišta, dok je jedna poslovna banka prenijela dio svojih potraživanja na povezano društvo, što je utjecalo na znatan pad ukupnih kredita odobrenih poduzećima. Izvor: HNB
Struktura kredita stanovništvu Izvor: HNB
Valutna struktura plasmana kreditnih institucija Napomena: Krediti u stranoj valuti uključuju kredite denominirane u toj valuti i kredite indeksirane uz tu valutu. Izvor: HNB
Monetarni agregat M4 * uključujući kunske depozite s valutnom klauzulom Izvor: HNB
Euroizacija Izvor: HNB
Prosječne aktivne kamatne stope banaka Napomena: Detaljnije o novoj statistici kamatnih stopa: Bilten br. 204, lipanj 2014. (http://www.hnb.hr/publikac/bilten/arhiv/bilten-204/hbilt204.pdf)Izvor: HNB
Prosječne pasivne kamatne stope banaka Napomena: Detaljnije o novoj statistici kamatnih stopa: Bilten br. 204, lipanj 2014. (http://www.hnb.hr/publikac/bilten/arhiv/bilten-204/hbilt204.pdf)Izvor: HNB
Razlika između kamatnih stopa na kredite i depozite * bez valutne klauzule ** s valutnom klauzulomNapomena: Detaljnije o novoj statistici kamatnih stopa: Bilten br. 204, lipanj 2014. (http://www.hnb.hr/publikac/bilten/arhiv/bilten-204/hbilt204.pdf Izvor: HNB
Prinosi na TZ i na kunsku obveznicu RH Za TZ, prosječna mjesečna stopa; za petogodišnji i sedmogodišnju obveznicu, prema cijeni na zadnji dan trgovanja u mjesecu; za desetogodišnju obveznicu, prema prosječnoj cijeni u mjesecu Napomena: Budući da je petogodišnja državna kunska obveznica dospjela 28. 5. 2008., za daljnji prikaz kretanja prinosa na državne obveznice izabrana je sedmogodišnja državna kunska obveznica koja dospijeva 11. 7. 2013. Sedmogodišnja državna kunska obveznica dospijela je 11.7.2013. te je zamijenjena desetogodišnjom državnom kunskom obveznicom koja dospijeva 5. 3. 2020.Izvori: MF; Zagrebačka burza
Obveznice na Zagrebačkoj burzi Stanje na dan 30. srpnja 2014. Izvor: Zagrebačka burza
Sadržaj • Ciljevi i struktura središnje banke • Realni sektor • Monetarna politika • Platna bilanca i tečaj • Vanjska trgovina • Tekući račun • Inozemni dug • Direktna inozemna ulaganja • Bankovni sustav
Tečajna politika • Upravljano plivajući tečajni sustav • Tečaj se određuje na deviznom tržištu, temeljem ponude i potražnje • Središnja banka intervenira na deviznom tržištu, ali NE BRANI određenu razinu tečaja
Devizno tržište • Kuna je konvertibilna valuta • Nema restrikcija kod repatrijacije profita i likvidacije investicija • Banke slobodno određuju tečaj, sudjeluju u međunarodnom platnom prometu i obavljaju devizno poslovanje
Manjak tekućeg računa i FDI u Hrvatsku Ostvarenje inozemnih izravnih ulaganja u Hrvatsku i salda na tekućem računu platne bilance u 2003. godini isključuju transfer Plive.Negativne vrijednosti manjka na tekućem računu upućuju na postojanje viška na tekućem računu. Izvor: HNB
Struktura tekućeg računa platne bilance Izvor: HNB
Saldo tekućeg računa po zemljama, 2013. Izvori: Eurostat; HNB
Nominalni dnevni tečaj kune prema euru, američkom dolaru i švicarskome franku Izvor: HNB
Indeks nominalnog i realnog efektivnog tečaja kune Realni efektivni tecaj kune uz proizvođačke cijene u izračun uključuje hrvatski indeks proizvođačkih cijena industrijena nedomaćem tržištu koji je raspoloživ od siječnja 2010.HNB je 2014. revidirao efektivne tečajeve kune proširenjem košarice zemalja glavnih trgovinskih partnera i primjenom pondera koji se mijenjaju s vremenom.Pad indeksa označava aprecijaciju kune.Izvor: HNB
Indeks realnoga efektivnog tečaja uz potrošačke cijene Pad indeksa označava realnu efektivnu aprecijaciju. Izvori: BIS; HNB
Robna razmjena Desezonirani podaci. Izvori: DZS; HNB
Bruto inozemni dug RHprema sektoru dužnika Izvor: HNB
Bruto inozemni dug RHprema sektoru kreditora Izvor: HNB