I GODINE OVE

1. I GODINE OVE

2. Obično o mozgu mislimo na sličan način- da jednom kad dostigne određeni nivo razvoja, ostaje prilično nepromijenjen, osim za neka biološka smanjenja neurona akumuliranih u intervalu između ranog djetinjstva i odrasle dobi.

3. Međutim, ova pretpostavka čini se da je pogrešna! Zahvaljujući onom što znanstvenici zovu PLASTIČNOST, mozak posjeduje zadivljujuću mogućnost promjena. • Bez plastičnosti, mozak bi bio sličan stroju- struktura sa ograničenim mogućnostima adaptacije na promjene okolnosti i uvjeta.

4. Umjesto toga, mozak se konstantno prilagođava. • Zaista, plastičnost se očituje u svemu što mozak radi. • Plastičnost uključuje formaciju i zadržavanje živčanih krugova koji variraju u veličini, a varijabilitet ovisi o vlastitim interesima i aktivnostima.

5. PLASTIČNOST MOZGA U DJETINJSTVU • Tijekom ove faze plastičnost mozga zauzima viši položaj jer se broj neurona povećava. Zahvaljujući ovom procesu djeca nepovratno povećavaju svoje sposobnosti zadržavanja pozornosti, pamćenja te vladanja svijetom oko sebe.

6. U adolescenciji dolazi Do naglog povećanje plastičnosti. Osobito u frontalnim režnjevima- uključenim u istaknute ljudske aktivnosti kao što su: predviđanje mogućih posljedica akcije, planiranje, razmišljanje i kontroliranje emocija.

7. U odrasoj dobi plastičnost se nastavlja. • Uključuje formaciju i zadržavanje živčanih krugova koji variraju u veličini, a varijabilitet ovisi o vlastitim interesima i aktivnostima.

8. PLASTIČNOST MOZGA U STARIJIH OSOBA • Uključuje nove izazove i prilike. • Starija dob je nekad gledana kao osnovna dob za važne operacije. • Zdravi mozak starijih osoba uključuje izuzetnu plastičnost i može se promijeniti na bolje ili na gore. • Mozak starijih osoba može nastaviti funkcionirati zdravo i kreativno, ili može oslabiti u svojim mogućnostima “manje upotrebe” , tj. neaktivnosti

9. NEKI TIPOVI PAMĆENJA MOGU OPADATI S GODINAMA • Iako možemo imati često trenutke kada se ne možemo sjetiti imena ili tel. br. zahvaljujući iskustvu imamo bolje vještine rješavanja takvih problema

10. Sa medicinske strane gledano stariji mozak gubi moždane stanice,ali minimalno, i dalje zadržava svoju strukturalnu cjelovitost

11. Neki istraživači vjeruju da mozak koji stari gubi neke od receptora (specijalizirani organi za primanje podražaja) za neurotransmitere koji su važni u oblikovanju pamćenja, pa traže ljekove koji bi mogli ponovo aktivirati te receptore • Oni koji se bave neuroznanošću otkrili su da se različiti poremećaji u pamćenju kreću od zdravih, ali starijih ljudi do ljudi koji pate od Alzheimerove bolest. Dobra vijest da svi ti problemi uskoro mogu nestati.

12. Alzheimerovu bolest uzrokuje propadanje moždanih stanica u određenim djelovima mozga, na naćin da se stvaraju slojevi odumrlih stanica

13. Iako se to propadanje u početku može odraziti samo u problemima pamćenja, kasnije se javljaju mnogo teži kognitivni problemi. Osobe ne samo da zaborave gdje su stavili neke predmete, oni zaborave i samu svrhu tih predmeta. • ti problemi očituju se u mentalnim i motoričkim disfunkcijama.

14. Znanstvenici imaju dvije teorije u objašnjenju Alzheimerove bolesti. U obe teorije dolazi do odumiranja živčanih stanica i smanjivanja električne i neurokemijske aktivnosti u ključnim djelovima za kogniciju u mozgu. • Neki znanstvenici misle da molekule koje se zovu tau, a podupiru strukture unutar živčane stanice, počinju raspadati što uzrokuje propadanje stanica. • Autopsijom se vidi da se javljaju rupice na stanicama.

15. Novi lijekovi kao Cognex, Exelon, mogu privremeno usporiti kognitivnu degeneraciju i gubitak pamćenja jer olakšavaju neurokemijski prijenos. • Ipak ovi lijekovi privremeno kontroliraju simptome, a ne sprečavaju propadanje stanica i nastanak novih, težih poremećaja

16. Nije samo starost koja to uzrokuje. Različite bolesti mogu uzrokovati gubitak pamćenja kao što je dijabetes, tumori, AIDS, moždani udari, infekcije, alkohlizam, stres, manjak vitamina, dehidracija...

17. SMANJITE RIZIK OD GUBITKA PAMĆENJA • koristite različite alate kako bi očuvali pamćenje • npr. Pamćenje imena u nekom kontekstu • Fizička tjelovježba- povećava protok krvi, oslobađa enzime koji stimuliraju brzinu provođenja impulsa kroz sinnapse između neurona • Mentalna vježba- slaganje puzli, sve to stimulira neurone da ostanu aktivni i stvaraju nove veze.

18. Uzimanje vitamina E- antioksidans koji poboljšava protok krvi • Vitamin B- važan za mentalne funkcije • 2)živite zdravo kako bi mozak zaštitili od udara: • Ne jedite masnu hranu • Jedite umjereno • Ne pušite • Minimalno konzumirajte alkohol

19. ODRASLA DOB I STAROST • Od 15 do 21% obitelji brine za nekog tko boluje od kognitivnih bolesti, uključujući Alzheimerovu i Parkinsonovu bolest, infarkt ili ozljede glave. Oni se nekad mogu toliko promijeniti da ih se ne može prepoznati. • Žaljenje, problemi s komunikacijom ili emocionalni problemi mogu biti uzrokom osamljenosti i depresije.

20. U takvim situacijama treba potražiti grupe ljudi s istim problemima, pronaći stvari koje čine zadovoljstvo: slušati glazbu, čitati knjige, kartati...

21. PAR SAVJETA ZA DOBAR DAN • 1) Uzmite kontrolu nad svojim životom • 2) Volite i brinite se za sebe. • 3) Pazite na znakove koji ukazuju na depresiju • 4) Prihvatite tuđu ponudu za pomoć i ukažite im na stvari koje vam mogu pomoći • 5) Educirajte se o bolesti od koje boluje vaš bližnji

22. 6)Budite otvoreni za ideje koje vam pomažu u neovisnosti 7) Vjerujte svojim instinktima. Većinu vremena oni će vas voditi pravim putem 8) Žalite za svojim gubitcima, ali si dopusti sanjati nove snove ! Potražite prijatelje. Znati da nisi sam daje snagu