1 / 27

MATURALNI RAD

MATURALNI RAD. Definicija. Završni ili maturalni rad je samostalni stručni rad koji učenik izrađuje na završetku svoga srednjoškolskog obrazovanja uz vođenje profesora – mentora koji usmjerava rad učenika za vrijeme izrade završnog rada. Uloga školske knjižnice.

Download Presentation

MATURALNI RAD

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. MATURALNI RAD

  2. Definicija • Završni ili maturalni radje samostalni stručni rad koji učenik izrađuje na završetku svoga srednjoškolskog obrazovanja uz vođenje profesora – mentora koji usmjerava rad učenika za vrijeme izrade završnog rada.

  3. Uloga školske knjižnice • U grupnim i individualnim posjetima školskoj knjižnici knjižničar u suradnji s predmetnim nastavnikom upoznaje učenike s cjelokupnom građom koju knjižnica posjeduje iz određenog nastavnog predmeta. • Učenici dobivaju uvid u: - cjelovitu zbirku knjižnice (enciklopedije, rječnike, leksikone, atlase, priručnike, monografije i sl.) koje mogu koristiti u čitaonici knjižnice i fotokopirati odabrane tekstove, slike, tablice i sl. - stručnu literaturu koju knjižnica posjeduje iz određenog nastavnog predmeta, a koju mogu posuditi i koristiti određeno vrijeme izvan knjižnice

  4. Internet • Za svoj maturalni rad učenici mogu koristiti i sadržaje pronađene na internetu, ali u tom slučaju mora im se objasniti da takve sadržaje koriste s oprezom budući da oni nisu uvijek pouzdani te ih je potrebno dodatno provjeriti.

  5. Plan izrade maturalnog rada • Tek nakon što je učenik izabrao i definirao temu u suradnji sa svojim mentorom te dobio potrebne informacije o literaturi može pristupiti planu izrade svog maturalnog rada koji obuhvaća sljedeće poslove: • prikupljanje literature • čitanje i bilježenje važnih podataka • raspored građe • izrada plana rada • pisanje rada prema planu • provjera i ispravljanje rada • tehnička obrada i prijepis

  6. Struktura maturalnog rada • Završni ili maturalni rad sastoji se od:

  7. Naslovna stranica • Izgled naslovne stranice je propisan: • navodi se naziv škole (velikim slovima) i školska godina • na sredini stranice piše se: naziv teme, ispod toga Maturalni rad iz (naziv predmeta) • pri dnu stranice stoji: ime i prezime učenika te razred i odjel, zatim ime i prezime mentora • na samom dnu stranice navodi se grad, mjesec i godina izrade maturalnog rada • svi ovi elementi trebaju biti centrirani (vidi primjer na sljedećem slajdu) • NASLOV označava temu rada (boldiran i napisan velikim slovima) te bi trebao biti što kraći i precizniji, a može mu se dodati i podnaslov koji se stavlja u zagradu ili piše manjim slovima

  8. Primjer naslovne stranice GIMNAZIJA MOSTAR Školska 2011./2012. godina EGIPATSKE FARAONKE Maturalni rad iz povijesti Učenik: Pero Perić, IV.a Mentor: Niko Kikić, prof. Mostar, travnja 2012.

  9. Sadržaj • obično se stavlja na početak rada zbog preglednosti • predstavlja strukturu rada i odnos pojedinih dijelova, a čine ga naslovi i podnaslovi rada koji su numerirani najčešće arapskim brojkama • Primjer: 1. UVOD 2. NASLOV PRVOG POGLAVLJA 2.1. Prvi podnaslov 2.2. Drugi podnaslov 2.3. ---------------------------- 3. ZAKLJUČAK 4. LITERATURA

  10. Uvod • obuhvaća obično jednu stranicu teksta • precizira predmet rada tj. ističe o čemu će se u radu pisati • objašnjava organizaciju i plan izrade rada, npr. od koliko se dijelova sastoji rad, koje vrste informacija sadrži (tekstualne, grafičke, statističke i sl.) i drugo • može izražavati osobni stav prema temi i razloge za izbor konkretne teme • Uvod ne dopušta citiranje niti parafraziranje

  11. Razrada • obuhvaća najviše 12 – 15 stranica teksta • predstavlja glavni dio rada u kojem se temeljito i dokumentirano razvija tema • obično se sastoji od više poglavlja, koja se dalje dijele na potpoglavlja i odjeljke • temu je potrebno logički razvijati i sistematizirati te potpuno obuhvatiti kako se ne bi osjetile praznine i prijelazi • u rad se mogu uključiti tablice, grafikoni, crteži, fotografije (broje se, ali se ne ubrajaju), ali samo ako ne opterećuju tekst i sistematiziraju podatke koji se koriste u tekstu • naslovi i podnaslovi rada moraju biti naznačeni u sadržaju

  12. Zaključak • obuhvaća obično jednu stranicu teksta • predstavlja završni dio rada u koji se ne unosi novi materijal već se iz niza detalja izdvajaju ključni elementi koje treba zapamtiti • može sadržavati ocjenu neke teme, stanja ili situacije te preporuke i podatke do kojih je učenik došao u radu

  13. Bibliografija ili popis literature • predstavlja popis koji sadrži abecednim redoslijedom prezimena i imena autora, nazive svih dokumenata i izvora (knjiga, časopisa, članaka ili elektroničke građe) te njihove izdavače, mjesto i godinu izdanja • učenik ne smije prikrivati izvore koje je koristio već mora povremeno naznačiti podrijetlo podataka, shvaćanja i teza tako što će točno navesti autora, djelo ili stranicu gdje je pronašao izloženo • budući da postoji više načina navođenja literature uvijek je dobro zatražiti savjet mentora i školskog knjižničara

  14. Dodaci ili prilozi • predstavljaju tablice, fotokopije dokumenata, ilustrativne i grafičke materijale te veće statističke podatke • iako su izdvojeni iz teksta ovi materijali moraju biti spomenuti i komentirani u tekstu • ako je materijal takve prirode da ne otežava čitanje teksta može se uvrstiti u rad • prilozi se obilježavaju rednim brojem i potpisuju kako bi se lakše u tekstu na njih moglo uputiti npr.: “vidi sl. 1”

  15. Primjeri bibliografskih podataka za knjige, članke iz časopisa i internet izvore • KNJIGA: - ako je knjiga djelo jednog autora: ŠICEL, Miroslav: Hrvatska književnost, Školska knjiga, Zagreb, 1982. - ako je knjiga djelo do tri autora: BABIĆ, S., FINKA, B., MOGUŠ, M.: Hrvatski pravopis, Školska knjiga, Zagreb, 2002. - ako je knjiga djelo više od tri autora: PINE, STANLEY I DR., Organska kemija, Školska knjiga, Zagreb, 1986. • ENCIKLOPEDIJE, LEKSIKONI, RJEČNICI: KLAIĆ, Bratoljub: „Tehnika“, Rječnik stranih riječi, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 2002. „Tehnika“, Enciklopedija Leksikografskog zavoda, Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb, 1959., sv. 6.

  16. Primjeri bibliografskih podataka za knjige, članke iz časopisa i internet izvore • ČLANCI IZ ČASOPISA: Kešina, Ivan: „Evolucionizam u prosudbi Antuna Bauera“, Obnovljeni život, Zagreb, god. LIV (1999.), br. 2 • INTERNET IZVORI: „Povijest Hrvata: Hrvatski kralj Dmitar Zvonimir“, Kralj Dmitar Zvonimir, 15. 10. 2003. <http://www.hrvati.virtualave.net/hr/vladari/zvo.html> (17. 1. 2004.). • koristi li se internet kao izvor informacija potrebno je navesti adresu početne stranice (home page) na kojoj je pronađen sadržaj i u zagradi dodati cijelu poveznicu (link) uz datum pristupa konkretnoj web stranici (budući da se sadržaji na internetu mijenjaju iz dana u dan)

  17. Citiranje • Pod citiranjem se podrazumijeva od riječi do riječi navođenje tuđih dijelova teksta ili riječi koje se mogu izvorno provjeriti. • Tuđi tekst stavljamo u znakove navoda! Glavna obilježja pozivnih bilježaka: • pisanje bilježaka na dnu stranice (prezime i ime autora, naslov djela, izdavača, mjesto i godinu izdanja te broj stranice) • podatci o bibliografskoj jedinici prvi se put donose cjelovito, a svaki drugi put u skraćenom obliku • uporaba kratica

  18. Citiranje Primjer: “Držimo se mi pluga i motike.”1 “Učitelji moji bijahu prema meni hladni i nekako surovi, dok su gradske moje drugove tetošili i gladili.”2 Važno pravilo: • Fusnota mora biti barem toliko koliko se na popisu literature nalazi bibliografskih jedinica! 1KOVAČIĆ, Ante: U registraturi, Zora, Zagreb, 1968., str. 41. 2Isto, str. 83.

  19. Citiranje Iznimno važno: Svaki sljedeći put informacije o istom djelu donose se u skraćenom obliku! Ako je korišteno samo jedno djelo od jednoga autora, onda možemo napisati ovako: • M. Selimović, nav. dj., str. 65. • M. Selimović, n. dj., str. 65. ili • M. Selimović, op. cit., p. 65. • M. Selimović, o. c., p. 65.

  20. Citiranje Cilj uporabe kratica jest izbjegavanje nepotrebnih ponavljanja istih podataka, no pritom se čitatelja ni u kojem slučaju ne smije dovesti u dvojbu. Pravopisno-tehnička pravila: • bilješke, iako kratke, uvijek se stavljaju jedna ispod druge • razmak unutar bilježaka uvijek je jedan, odnosno najmanji mogući • bilješke uvijek nakon broja počinju velikim slovom i uvijek završavaju točkom.

  21. Parafraziranje • Ako smo dio teksta nekoga autora parafrazirali, a ne doslovno citirali, onda ćemo bilješku započeti s Usp. • Pritom svakako treba izbjegavati citiranje neodređenoga broja stranica. • Nije dobro pisati npr.: str. 23 ss. (i sljedeće stranice), nego: str. 23-31.

  22. Zadnja stranica Kratki komentar obrađene teme: Ocjena pismenog dijela maturalnog rada: ______________ Usmeni ispit maturalnog rada: Pitanja Ocjena usmenog dijela maturalnog rada:______________ Zaključna ocjena maturalnog rada: ______________ Povjerenstvo: 1. Mentor ___________ 2. Predsjednik ___________ 3. Član ___________

  23. Opseg maturalnog rada • tekstualni dio maturalnog rada ne bi smio biti mnogo manji, ali ni bitno veći od 15 kartica teksta • kartica teksta je mjera za izražavanje količine teksta • jednu karticu čini 1800 znakova pri čemu se i praznina između riječi računa kao slovni znak tj. svaki otkucaj na tipkovnici smatra se slovnim znakom

  24. Koju vrstu i oblik slova koristiti • za pisanje službenih tekstova na računalu koristi se obično font (vrsta i oblik slova) Times New Roman u veličini 12 točaka • U pisanju može se upotrijebiti i podebljavanje, kosa slova (italik) i potcrtavanje, ali ne smije se pretjerivati

  25. Uređivanje teksta • uobičajeno je da svako novo i veće poglavlje počinje na novoj stranici • sve stranice (osim naslovne) moraju biti numerirane, u većini slučajeva iznad teksta (na sredini) jer se na dnu stranice ispod teksta označavaju citati • jedna stranica sadrži najviše 32 retka teksta (1 kartica) • tekst se piše najčešće s proredom 1,5

  26. Kopiranje, predaja i obrana maturalnog rada • učenik je dužan predati maturalni rad profesoru – mentoru u jednom primjerku • rad je potrebno uvezati u meke korice sa spiralnim vezom • maturalni rad se usmeno brani pred tročlanim povjerenstvom koje čine razrednik, profesor – mentor i još jedan profesor, u pravilu sustručnjak • obrana rada traje otprilike 15 minuta • od kandidata se očekuje da pokaže samostalno vladanje obrađenom temom, da odgovori na pitanja ispitivača te da samostalno predstavi osnovne teze svoga rada • obrana maturalnog rada pokazuje učenikovu zrelost i spremnost za daljnje školovanje i obrazovanje

  27. SRETNO!

More Related