1 / 35

DEFINICIJA GRIPA

DEFINICIJA GRIPA. Grip je akutna zarazna bolest gornjih disajnih puteva izazvana virusom. Reč virus znači otrov. TERMINI:. Reč grip (franc.) znači ščepati. Reč influenza znači provaliti, prodreti...što zajedno i odgovara suštini bolesti.

flo
Download Presentation

DEFINICIJA GRIPA

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. DEFINICIJA GRIPA • Grip je akutna zarazna bolest gornjih disajnih puteva izazvana virusom. • Reč virus znači otrov.

  2. TERMINI: • Reč grip (franc.) znači ščepati. • Reč influenza znači provaliti, prodreti...što zajedno i odgovara suštini bolesti. • Virus Influenze zaista prodire u organizam, a čovek se oseća slomljeno, zgnječeno...

  3. ISTORIJAT: • U XX veku bilo je nekoliko pandemija gripa. • Najpoznatije pandemije gripa su bile: 1918-1919. kada je pomrlo 20 miliona ljudi i 1957. kada je iz Azije krenula epidemija gripa.

  4. KARAKTERISTIKE VIRUSA: • Izgled virusa: Virus je loptastog oblika sa izraštajem u obliku šiljka kojim prodire kroz zid ćelije. • Kada uđe u ćeliju, virus izaziva njeno razaranje. • Antibiotici ne mogu uništiti virus. • Virus živi i razmnožava se u ćeliji, te je “nedohvatljiv” za antibiotike, tj. “sakriven” u ćeliji.

  5. Mesto ulaska: nos ili grlo. • Odatle se širi dalje u disajne puteve i krv. • Iz krvi prodire u ćelije, gde se razmnožava i potom uništava ćeliju.

  6. Virus ulazi u naš organizam preko sluzokože disajnih puteva i stoga su tegobe bolesti uglavnom vezane za disajne puteve. • Virus oštećuje sluzokožu stvarajući defekte na sluznici (suv kašalj, osećaj izranjavanosti disajnih puteva). • Organizam pokušava da postojeća oštećenja popravi („zamalteriše“) time što proizvodi veću količinu sluzi. • To se manifestuje vlažnim kašljem praćenim iskašljavanjem sekreta.

  7. Kada virus prodre u krv tada dolazi do porasta temperature i pojave opštih tegoba. • Opšte tegobe su: povišena temperatura, malaksalost, glavobolja, bolovi u mišićima, kostima, gubitak apetita, brzo zamaranje; • Oboleli se oseća iscrpljeno i slomljeno.

  8. MANIFESTACIJA GRIPA: • Inkubacija (vreme od infekcije do pojave tegoba) traje oko dva dana. • Početni simptomi su: curenje iz nosa, grebanje u grlu, suzne oči, suvi kašalj. • Opšti simptomi se javljaju ako virus prodre u krv. • Bolest traje: oko 7-10 dana. • Komplikacije: javljaju se ukoliko osoba ne miruje, usled iscrpljenosti organizma i slabosti imuniteta.

  9. NAJČEŠĆE KOMPLIKACIJE SU: • Upale pluća (na koju treba posumnjati ako nakon 5-7 dana dolazi do pogoršanja tegoba i porasta temperature); • Upala srednjeg uha (kod dece): virus se širi iz nosa i grla putem Eustahijeve tube ka srednjem uhu. Tada se javlja bol u zahvaćenom uhu, porast temperature i slabljenje sluha sa strane upale. Ove tegobe zahtevaju stručan lekarski tretman; • Ređe komplikacije su: upale srčanog mišića (ako je uzročnik infekcije disajnih puteva Coxackie virus), upale mozga, gušterače...

  10. ŠTA DOPRINOSI NASTANKU GRIPA? • 1. Prehlada (rashlađivanje organizma) nastaje najčešće usled: • neutopljavanja nogu (neodgovarajuća obuća i čarape; noge su, s jedne strane najudaljenije od srca koje pumpa toplu krv, i s druge strane najbliže hladnoj zemlji); • izlaska na hladnoću nakon pranja kose (u hladnom, zimskom periodu potrebno je da od pranja kose do izlaska napolje prođe bar 5-6 sati), • korišćenja hladnih, gaziranih napitaka;

  11. 2. Iscrpljenost organizma usled fizičkog i psihičkog premora ili usled nespavanja; • 3. Mala deca predstavljaju rizičnu grupu jer im imunološki sistem još nije dovoljno razvijen, • 4. Starije osobe jer im je vremenom odbrambeni sistem oslabio; • 5. Hronični bolesnici, pušači, alkoholičari, narkomani.

  12. KAKO SE SUPROSTAVITI GRIPU?

  13. KAKO SE SUPROSTAVITI GRIPU?

  14. VAŽNA NAPOMENA: • “Nije problem u gostu (virusu gripa) već u domaćinu (našem imunitetu).” • Dobar imunitet je najefikasnije “sredstvo” za borbu protiv gripa. • Kako stimulisati imunitet?

  15. KOJI SU TO STIMULATORI IMUNITETA? • Lekovito bilje • Vitamini i minerali • Neke namirnice • Fizička aktivnost • Spavanje (melatonin)

  16. ECHINACEA • Direktno antivirusno dejstvo: jer ubija virus (ehinacin, cikorična i kafeična kiselina). • Indirektno antivirusno dejstvo: stimulacija sinteze interferona i leukocita. • Ubija bakterije, parazite i gljivice.

  17. KOJA SU DEJSTVAINTERFERONA? • AktiviraT-Limfocite ubice: vezuju se za ćelije zaražene virusom i tumorske ćelije; nakon čega ih ubijaju. • Sprečava razmnožavanje (replikaciju) virusa: zaustavljanje infekcije. • Uništava tumorske ćelije. • Sprečava razmnožavanje (proliferaciju) tumorskih ćelije.

  18. ECHINACEA - UPOTREBA • U obliku kapi, sirupa za decu, kapsula, čaja... • Nije toksična. • Nuspojave su jako retke (mučnina, proliv). • Kontraindikacije: autoimune bolesti, TBC, HIV, SM, DM, maligni limfomi... • Koliko dugo ih možemo koristiti: do 2 meseca bez prekida; potom pauza. • Koristi se u cilju prevencije i lečenja.

  19. CVET ZOVE (Sambuci flos) • Sprečava prodor virusau ćeliju. • Kako? • Sastojci zove “lome bušilicu virusa” usled čega virus ne može da prodre u ćeliju niti da se razmnožava (preostaje mu samo da “nestane”). • Podstiče imunitet. • Olakšava suv kašalj. • Lekoviti sastojak je antocijan.

  20. PROPOLIS KAPI: • Uništavaju direktno virus. • Stimulišu imunološki sistem.

  21. KOJI VITAMINI NAM POMAŽU U BORBI PROTIV GRIPA? • Vitamin C • Vitamin A (Beta-karoten) • Vitamin E

  22. 1. VITAMIN - C • Uništava viruse dok se oni nalaze u cirkulaciji; • Stimuliše proizvodnju odbrambenih ćelija koje imaju sposobnost da uništavaju viruse; • Ima sposobnost da neutrališe toksine koje luče virusi i da poprave oštećenja koja su oni izazvali. • Ovaj vitamin se može unositi u obliku tableta i prirodnim putem. • Prirodni izvori vitamina C su: paprika, peršunov list, kivi, limun, narandža, grejp, kiseli kupus...

  23. ČAJ OD ŠIPKA: • Šipak se stavlja u mlaku vodu. • Treba da stoji nekoliko sati. • Potom se pije.

  24. 2. VITAMIN A (BETA – KAROTEN) • “Blindira” sluzokožu disajnih puteva (porast antitela iz grupe IgA i limfocita). • Povećava broj i aktivnost imunoloških ćelija • Antioksidant • Izvori: šargarepa, cvekla, bundeva, krompir, žuto-cvenkasto voće, smokve, grejpfrut, narandža, soja, pasulj, krstašice, spanać, blitva, zelena salata...

  25. VITAMIN - E • Sadejstvo sa vit. C • Antivirusni efekat • Antioksidant • Izvori: orašasto voće, pšenične klice, klice mahunarki, semenke, biljna ulja...

  26. CINK (Zn) • Direktno antivirusno dejstvo: sprečava repliciranje (razmnožavanje) virusa. • Povećava broj i aktivnost imuno-ćelija. • Stabilizator ćelijskih membrana(blokira receptore za virus). • Skraćuje trajanje gripe i redukuje simptome. • Izvori: seme bundeve, polen, pšenične klice, pivski kvasac, jaja, mleko

  27. NAJBOGATIJI IZVOR CINKA SU SEMENKE BUNDEVE

  28. SELEN (Se) • Direktno antivirusno dejstvo • Imunostimulativno • Antikancerogeno • Antioksidant: čuva membranu ćelija od razornog dejstva slobodnih radikala. • Sinergistično dejstvo sa Vitaminom E. • Izvori: beli i crni luk, orašasto voće, pšenične klice, seme suncokreta, paradajz, prokelj...

  29. KOJA HRANA NAM MOŽE POMOĆI?

  30. IMUNOLOŠKA DEJSTVA BELOG LUKA • Antivirusno: - direktno uništava viruse; - stimuliše proizvodnju T-Limfocita i makrofaga koji uništavaju viruse; • Antibakterijsko: najširi spektar! • Antiparazitarno • Antigljivično (Candidiasis) • Bogat antioksidantima • Ubija tumorske ćelije... • Ali...

  31. “NEŽELJENO” DEJSTVO BELOG LUKA: • Glavno“neželjeno”djestvobelog luka je neprijatan miris! • Otklanja se: - korom limuna; -       jogurtom; -       peršunovim listom i šargarepom; -       načinom upotrebe; • Količina dnevnog unosa belog luka: 1-3 čena

  32. CRNI LUK: • Sadrži kvercetin: moćan antioksidans. • Antizapaljensko dejstvo. • Olakšava kašalj (naše bake – lek za kašalj). • Antialergijsko dejstvo.

  33. PARADAJZ • Ili sok od paradajza. • Sadrži likopen: koji je moćan antioksidans i imunostimulator!

  34. ŠTA DA ČINIMO KADA DOBIJEMO GRIP?

  35. ODGOVOR U SLEDEĆOJ EMISIJI “IZVORI ZDRAVLJA” izvori.zdravlja@gmail.com

More Related