1 / 237

POVIJESNI OSVRT NA POLITIČKO-TERITORIJALNE PODJELE DO 1993.

LOKALNA SAMOUPRAVA U REPUBLICI HRVATSKOJ. POVIJESNI OSVRT NA POLITIČKO-TERITORIJALNE PODJELE DO 1993. . PRVI OBRISI DRŽAVE . počeci – 7. st. 677. g. – papa Agaton i bizantski car 7 hrvatskih plemena tračko-ilirsko-keltska plemena – rodovsko plemensko ustrojstvo i podjela

gunther
Download Presentation

POVIJESNI OSVRT NA POLITIČKO-TERITORIJALNE PODJELE DO 1993.

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. LOKALNA SAMOUPRAVA U REPUBLICI HRVATSKOJ POVIJESNI OSVRT NA POLITIČKO-TERITORIJALNE PODJELE DO 1993.

  2. PRVI OBRISI DRŽAVE • počeci – 7. st. • 677. g. – papa Agaton i bizantski car • 7 hrvatskih plemena • tračko-ilirsko-keltska plemena – rodovsko plemensko ustrojstvo i podjela • rimske provincije – podjela u civitates – upravno-političko, vojno i gospodarsko središte • Hrvatska – 11 županija (Konstantin Porfirogenet)

  3. RAZDOBLJE FEUDALIZMA • zadržano plemensko ustrojstvo • na ovim područjima osim hrvatskih živjela i druga plemena ravnopravna sa hrvatskim – npr. pleme Snaćića/Svačića – ilirsko podrijetlo • Pacta Conventa (1102.) – ugarski kralj Koloman – na čelu svakog od 12 plemena je župan • područje sjeverno od Gvozda – kralj Ladislav 1091. g. – crkvena vlast Zagrebačke biskupije

  4. RAZDOBLJE FEUDALIZMA • u plemenskom ustroju naseljeno današnje područje Hrvatske – unutarnje uređenje (uprava i sudstvo) u skladu sa načelima plemenske pripadnosti • neizvjesno kako je došlo do prijelaza od krvne do plemenske zajednice župe na lokalno ustrojstvo župe – izvjesno je da je podjela zemlje na župe vrlo stara

  5. RAZDOBLJE FEUDALIZMA - ŽUPA - • jedna područna jedinica • (imena prema rijekama, dolinama, utvrdama oko kojih se formira) • politički, vojni, sudski okvir vlasti • plemenska jedinica • okvir crkvene zajednice -> poklapanje političkog i vojnog okruga • dijelila se na satnije • mogla pokrenuti 1000 vojnika (prema predaji)

  6. RAZDOBLJE FEUDALIZMA • župan • župski zbor (ranije kralj imenovao župana, po odabiru plemstva) • ponekad nasljedna čast • sabor župljana • broj župa veći od broja plemena – oko 14 (područje Dalmacije i Liburnije)

  7. RAZDOBLJE FEUDALIZMA Panonska Hrvatska – sjeverno od Gvozda • Zagrebačka, Križevačka i Zagorska županija • županije ustrojene u i oko središta kraljevskih utvrda – gradova • prvenstveno vladarske vojničke ustanove, ne političko-gospodarska plemenska ustrojstva

  8. RAZDOBLJE FEUDALIZMA • promjene u županijama po povezivanju Hrvatske s Ugarskom • plemstvo – razvija autonomnu upravu i sudstvo nasuprot vlasti kralja • kralj županije daruje vlastelinima za odanost • ti posjedi, crkveni posjedi i slobodni kraljevski gradovi izuzeti od vlasti župana • na čelu knez – imenuje ga kralj

  9. RAZDOBLJE FEUDALIZMA • razlika • knez – postavlja ga kralj • župan – bira ga pleme, crkva, satnici i narod, imenuje ga kralj (potvrđuje odabir župskog zbora)

  10. RAZDOBLJE FEUDALIZMA • 14. st. – kralj Sigismund – promjena • 4-5 starohrvatskih župa spojene u jednu županiju, a županija se dijeli na nekoliko kotara (područje starih župa) • izvan reorganizacije – županije dane na dar – knežije/grofovije

  11. RAZDOBLJE FEUDALIZMA • organizacija novih županija • tri tijela • župan/podžupan – uprava i sudstvo • kaštelan – vojska • članovi starog plemstva u plemenskim općinama - kotarima • Josip II. administrativnim reformama i centralizacijom ukinuo samostalni karakter županije – formirani okruzi

  12. RAZDOBLJE FEUDALIZMA • SATNIJE • manje upravno-teritorijalne jedinic • vojne jedinice – 100 ljudi sposobnih za vojsku • na čelu: satnik • glavar (uprava), sudac, , vođa satnije u borbi • odgovoran županu IZVRŠNA VLAST POVEZANA S VOJNIČKOM VLAŠĆU

  13. RAZDOBLJE FEUDALIZMA • OPĆINE • županija podijeljena u općine • općine zapostavljene zbog prevlasti vojnog ustrojstva • samouprava sela • dokaz: Vinodolski statut, Poljički statut • prodorom Turaka, kralj Vladimir Češki 1514. stavlja općine pod vlast feudalaca te gube dotadašnji samoupravni položaj

  14. RAZDOBLJE FEUDALIZMA GRADOVI • posebne teritorijalne jedinice • najpoznatiji u Dalmaciji, ali ima ih i u unutrašnjosti Hrvatske (Varaždin, Gradec, Krapina) • izvan županijske ili satnijske vlasti • kraljevi i banovi im potvrđuju autonomiju, još od rimskih vladara

  15. RAZDOBLJE FEUDALIZMA • čine autonomnu gradsku općinu • satnija – tek po kraljevskoj ovlasti • vlastita sudska vlast – kralj ili ban postupaju po žalbi

  16. RAZDOBLJE FEUDALIZMA • posebni status: KRALJEVSKI GRADOVI • prior – knez, načelnik • gradski sudac i gradski kapetan • birani na određeno vrijeme • uprava – gradsko vijeće – birani od stanovnika grada • gradski vijećnik – doživotni mandat • sudstvo – običaji iznad zakona • svi građani - plemići

  17. RAZDOBLJE FEUDALIZMA BANOVINE • od najranijih vremena • prvi ban – ban Bribira oko 940. – kralj Krešimir I. • ban – kraljev vojskovođa, sudac, namjesnik • podban

  18. RAZDOBLJE FEUDALIZMA - VOJNE KRAJINE - • početkom 15. st. • vojne utvrde za obranu od Turaka • Hrvatska krajina (Karlovac), Banska krajina, Slavonska krajina (Varaždin) • ustrojstvo • tri generalata: Karlovački, Varaždinski i Banijski • regimente • satnije • 1881. godine ukinute

  19. RAZDOBLJE FEUDALIZMA • DISTRIKTI - • početkom 19. stoljeća • podjela na okruge i distrikte • distrikt – jedinica veća od kotara, manja od okruga

  20. RAZDOBLJE 1850. – 1918. • Hrvatska i Slavonija podijeljene na 6 županija i 20 kotara • općine iste – udruživanje se provodilo gdje je bilo potrebno – ponovno samoupravne • 1864. ukinuti kotarevi i ustrojene podžupanije (isto područje, drugi naziv)

  21. RAZDOBLJE 1850. – 1918. • 1871. Zakon ob uređenju občinah i trgovištah koja ne imadu uređenoga magistrata • ukinute općine koje ne mogu izvršavati svoju nadležnost – malo područje, malo financijskih sredstava – i spojene u jednu veću • do tog Zakona svako selo je bilo općina • imovina svakog sela i dalje ostaje njihova

  22. RAZDOBLJE 1850. – 1918. • 1886. car i kralj Franjo Josip I. – reforma • ustrojavanje 8 županija, 66 kotara i 21 grad • specifičnost teritorijalnog ustroja Istre i Dalmacije pod vlašću Venecije • samouprava gradova - komuna

  23. RAZDOBLJE 1850. – 1918. • do 1895. gradovi izvan sastava županija (slobodni kraljevski gradovi) • do 1922. • županija • kotar • općina

  24. RAZDOBLJE 1850. – 1918. Za područnu podjelu Hrvatske od posebnog je značenja političko-teritorijalna podjela s kraja 19. st., čiji kriteriji podjele su aktualni i danas

  25. RAZDOBLJE 1918 – 1941. • ulaskom u Kraljevinu SHS – nepromjenjena političko teritorijalna podjela • 1922. ukinute županije te podjela na oblasti – Zagrebačka, Srijemska, Splitska i Dubrovačka oblast • niže ustrojstvo: kotari i općine • 1929. cijela Kraljevina Jugoslavija podijeljena na 9 banovina

  26. RAZDOBLJE 1918 – 1941. • 1939. ustrojena Banovina Hrvatska • promjene: • općina, kotar, županija • okrug, oblast, banovina • regionalni stupanj – najviše promjena • razlog: politički • cilj: centralizacija i unitarizacija

  27. RAZDOBLJE 1941. – 1945. • teritorij pod vlašću Italije – općine i kotarevi • teritorij pod vlašću NDH – općine, kotarevi i ustojene županije (8) • teritorij pod vlašću narodnooslobodilačnog pokreta • seoski i gradski narodnooslobodilački odbori • općinski NOO-i • kotarski NOO-i • okružni NOO-i • kriterij formiranja – oslobođeno područje

  28. RAZDOBLJE 1945.-1992. • 1947. – Zakon o političko-teritorijalnoj podjeli Narodne Republike Hrvatske • 81 kotar, 18 gradova i 2278 mjesnih narodnih odbora • bez općina i okruga • 1949. Zakon NRH o upravno-teritorijalnoj podjeli • 6 oblasti, 89 kotara, 24 grada sa 9 rajona, 5 gradskih naselja, 2338 mjesnih odbora

  29. RAZDOBLJE 1945.-1992. • 1952. – 58 kotara, 6 gradova, 60 gradskih općina i 637 općina • 1962. smanjenje broja općina i kotara – 9 kotara i 111 općina • razlozi: centralizacija radi lakšeg vladanja, financijski jeftinije upravljanje, jačanje kontrole države, a potom decentralizacija, prebacivanje odgovornosti na niže jedinice, razvoj samoupravne demokracije

  30. RAZDOBLJE 1945.-1992. • 1967. ukinuti kotari • razlog: nisu se razvijali kao politički, ekonomski i kulturni centri već etatističke tvorevine na kao poteškoća za razvoj samoupravljanja • dana mogućnost udruživanja općina, 1974. čak uvedena ta obveza, 1988. ponovno dano kao mogućnost – isto ukinuto Ustavom RH iz 1990.

  31. REPUBLIKA HRVATSKA 1992. • Ustav RH – županije, gradovi, općine – lokalna samouprava i uprava • 1993. područje RH podijeljeno na • 421 općinu • 70 gradova • 21 županiju uključujući Grad Zagreb kao 21. županiju

  32. LOKALNA SAMOUPRAVA HRVATSKI SUSTAV

  33. POLITIČKO I UPRAVNO USTROJSTVO DRŽAVA Sabor Vlada Tijela drž.uprave • ministarstva • središnji državni uredi • državne upravne organizacije DRŽAVNA RAZINA ŽUPANIJA skupština župan upravna tijela • odjeli • službe PODRUČNA (REGIONALNA) uredi državne uprave GRAD/ OPĆINA vijeće gradonačelnik/ općinski načelnik upravna tijela • odjeli • službe • jedinstveni upravni odjel ispostave ureda državne uprave upravna tijela izvan središta LOKALNA DRŽAVNA UPRAVA PODRUČNA (REGIONALNA) SAMOUPRAVA LOKALNA SAMOUPRAVA

  34. TEMELJNI POJMOVI • Što je lokalna samouprava? • zajednički naziv za različite organizirane načine na koje građani lokalne zajednice na vlastitu odgovornostrelativno samostalno uređuju određene javne poslove i upravljanje njima • u širem smislu: • sve razine samouprave – grad, općina, pokrajina, županija, regija, etc. • u užem smislu: • općina, grad

  35. TEMELJNI POJMOVI • Koja su temeljna načela? • načelo supsidijarnosti • pri određivanju djelokruga prednost se daje onoj razini vlasti koja je najbliža građanima i koja može učinkovito i djelotvorno obaviti povjerene poslove • načelo solidarnosti • obveza države da financijski pomaže slabijim jedinicama lokalne samouprave

  36. TEMELJNI POJMOVI • Što sadržava pravo na lokalnu samoupravu? • samostalnost u obavljanju poslova • vlastiti prihodi • slobodno raspolaganje prihodima • samostalno uređivanje unutarnjeg ustrojstva • samostalno uređivanje djelokruga svojih tijela • neposredni izbor članova predstavničkih tijela i izvršnog tijela

  37. TEMELJNI POJMOVI • Kako se ostvaruje pravo na lokalnu samoupravu? • lokalna i područna (regionalna) tijela • izabrana na slobodnim i tajnim izborima • temeljem neposrednog, jednakog i općeg biračkog prava

  38. TEMELJNI POJMOVI • Koliko je razina lokalne samouprave u RH? • dva stupnja • osnovni stupanj – OPĆINE i GRADOVI (lokalna samouprava u užem smislu) • viši stupanj – ŽUPANIJE (područna odnosno regionalna samouprava) • zajednički naziv – JEDINICE SAMOUPRAVE

  39. TEMELJNI POJMOVI • Što je općina? • područje više naseljenih mjesta • prirodna, gospodarska i društvena cjelina • povezanost zajedničkim interesima stanovništva • Što je grad? • mjesto sa više od 10.000 stanovnika • prirodna, gospodarska, društvena, urbana i povijesna cjelina • jedinica u kojoj je sjedište županije Mjesto koje je gospodarsko, financijsko, kulturno, zdravstveno, prometno i znanstveno središte, više od 35.000 st. = VELIKI GRAD

  40. TEMELJNI POJMOVI • Što je županija? • prirodna, gospodarska, društvena, povijesna, prometna i samoupravna cjelina • više prostorno povezanih općina i gradova na nekom području • Posebnosti Grada Zagreba? • posebna jedinstvena, teritorijalna i upravna cjelina uređena posebnim zakonom • položaj županije

  41. TEMELJNI POJMOVI • Čime je određeno područje jedinice samouprave? • određeno popisom naselja koja ulaze u sastav općine/grada, odnosno koje čine područje županije • Čime je određen naziv jedinice samouprave? • zakonom prema nazivu naselja u kojem se nalazi sjedište predstavničkog tijela (općinskog/gradskog vijeća)

  42. TEMELJNI POJMOVI • Kako se određuju granice jedinica samouprave? • rubni dijelovi katastarskih općina • ukoliko ne, granice između grada/općine određuju se prema granicama rubnih naselja • Povjerenstvo Vlade RH za granice jedinica lokalne samouprave • o prigovoru – Vlada RH

  43. TEMELJNI POJMOVI • Kako se osniva nova jedinica samouprave? • Zakon o područjima županija, gradova i općina • nova – izdvajanjem iz postojeće jedinice -> izmjena navedenog zakona • postupak • predstavničko tijelo ili 1/3 građana jedinice/naselja koje se izdvaja • mišljenje građana i očitovanje županijske skupštine • prethodna suglasnost Vlade RH (osobito ministarstva financija - zašto?) • upućivanje u saborsku proceduru

  44. TEMELJNI POJMOVI • Koja obilježja imaju jedinice samouprave? • grb • štit i sadržaj unutar njega • zastava- heraldičke boje: bijela, plava, žuta, crvena i zelena • županija - dvije boje • grad - jedna boja • određeni statutom/statutarnom odlukom uz prethodno odobrenje Središnjeg državnog ureda za upravu • odobrenje pravnim osobama za upotrebu grba i zastave – promicanje interesa jedinice samouprave • javna priznanja

  45. TEMELJNI POJMOVI - grbovi - DUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKA ŽUPANIJA

  46. TEMELJNI POJMOVI - zastave - DUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA GRAD RIGGradJEKAGra

  47. TEMELJNI POJMOVI • Što je mjesna samouprava? • na području samo općine ili grada • mjesni odbori i gradske četvrti/gradski kotarevi • osnivanje • statut jedinice lokalne samouprave • inicijativa građana/njihovih organizacija/udruženja • tijela • vijeće – građani neposredno biraju (4 godine) • predsjednik (4 godine) odluke – uređenje naselja, izgradnja i održavanje komunalne infrastrukture, protupožarna i civilna zaštita, etc.

  48. DJELOKRUG OPĆINE/GRADA/ŽUPANIJE • Što je opća klauzula pri određivanju djelokruga? • određivanje poslova u nadležnosti grada/općine od lokalnog, odnosno u nadležnosti županije od područnog interesa, a koji nisu Ustavom i zakonom dodijeljeni drugim tijelima DJELOKRUG POSLOVA OPĆINA, GRADOVA I ŽUPANIJA IZVORNI (samoupravni) POVJERENI (poslovi državne uprave)

  49. DJELOKRUG OPĆINE/GRADA/ŽUPANIJE • Koji su poslovi općine i grada? • uređenje naselja i stanovanje • prostorno i urbanističko planiranje • komunalne djelatnosti • briga o djeci • socijalna skrb • primarna zdravstvena zaštita • odgoj i osnovno obrazovanje • kultura, tjelesna kultura i šport • zaštita potrošača • zaštita i unaprjeđenje prirodnog okoliša • protupožarna i civilna zaštita • promet

  50. DJELOKRUG OPĆINE/GRADA/ŽUPANIJE • veliki gradovi • pored poslova koje obavljaju gradovi/općine dodatno: • održavanje javnih cesta • izdavanje građevinskih i lokacijskih dozvola • provedba dokumenata prostornog uređenja • moguće obavljanje poslova iz djelokruga županije – odluka predstavničkog tijela i statut županije (uvjet: osiguranje dovoljno financijskih sredstava)

More Related