1 / 80

EUROPSKA UNIJA

EUROPSKA UNIJA. Prof. dr. sc. Deša Mlikotin Tomić. NASTANAK I RAZVOJ. J.Monnet (1888- 1979) prvi zaključak: “Gdje je promjena bila prihvaćena , rast je bio osiguran….spoznao sam da je potrebno i moguće organizirati promjene. “ “….gdje je organizacija tu je stvarna moć”

gur
Download Presentation

EUROPSKA UNIJA

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. EUROPSKA UNIJA Prof. dr. sc. Deša Mlikotin Tomić

  2. NASTANAK I RAZVOJ J.Monnet (1888- 1979) prvi zaključak: “Gdje je promjena bila prihvaćena , rast je bio osiguran….spoznao sam da je potrebno i moguće organizirati promjene. “ “….gdje je organizacija tu je stvarna moć” 1914 Služba nabave francuske vojske u Londonu, 1919 u tajništvu Lige nacija, 1941 ekonomski savjetnik Roosevelta, Victory program :

  3. 1950 europskih država – “ taj rat koji je rat u mislima mora se pobijediti oružjem mašte: ugljen i čelik razlog razdora u dva rata, zašto ne upravljati njima zajedno • METODE: definirati CILJEVE , organizirati diskusiju, poticati približavanje i naposlijetku dati demokratskim institucijama zadatak administriranja zajedničkog interesa.

  4. - Schumanov plan EZUČ 9 svibanj 1950 • 1951 EZUČ -supranacionalne ovlasti Visoka vlast –Nazor i određivanje cijena • Ekonomski programi od 1923 Cudenhove Calergi – Aristide Briant 1929 - stabilizacija CARINA – automatsko snižavanje i ranije

  5. O kakvoj zajednici / organizacijise radi ? • 1. Međunarodna org. / intergovernmental • 2. Supranacionalni kriteriji : • - neovisnost organa u izboru, opozivu, odlučivanju • - odluke izravno obvezuju : države / građane • - većinski način odlučivanja versus jednoglasnost ( veto suverenosti ) • - članovi organa zastupnici građani, slobodni od imperativnih mandata država versus diplomatski predstavnici. • supranacionalnost : F.-Nietsche O dobru i zlu…ljudski prostor Europejaca je u suštini supranacionalan i nomafdski

  6. Ministarska konferencija u Messini lipanj, 1955 inicijativa za EEZ + Komisija, Henry Spaak • Diplomatska konferencija u Veneciji svibanj 1956 • 27 ožujak 1957 Ugovor o osnivanju EEZ • potpisan u Rimu

  7. EEZ – UGOVOR O OSNIVANJU EEZ – Potpisan u Rimu 15. ožujka 1957. (stupio na snagu 11. 1958.) • Ugovor o spajanju organa EEZ – EZUČ – EURATOM – 1965., EUROPSKE ZAJEDNICE • Odluka o izravnim izborima zastupnika Europskog parlamenta – 1976. • Jedinstveni europski akt – 1986. • EU – EZ – Ugovor o Europskoj uniji • Maastricht 1992. (stupio na snagu 1.11.1993.) • Ugovor iz Amsterdama 17.6.1997. (stupio na snagu 1999.)

  8. Lisabonski ugovor • o dopunama Ugovora o Europskoj Uniji o Ugovora o osnivanju Europske zajednice • 2 ugovora ( EZ + Ugovor o Europskoj uniji – UOEU ( Maastricht) • EZ ugovor naziva se: Ugovor o djelovanju EU (TFEU) UDEU • Europska zajednica (EC) postaje Europska unija • Tekst utvrđen 19.10 2007 • Predviđen rok stupanja na snagu 1.1.2009.

  9. EUROPSKI UGOVORI PARIZ 1951 RIM 1957 EZUČ EURATOM Ugovor o osnivanju EEZ Ugovor o spajanju 1965 Europski jedinstveni Akt 1986

  10. Maastricht 1992 Ugovor o Europskoj uniji EZUČ EURATOM EZ EU Amsterdam 1997 Ugovor stupio na snagu 1999 ECSC Treaty EAEC Treaty EC Treaty EU Treaty

  11. PROŠIRENJA EZ • 1951. osnovana je Europska zajednica za ugljen i čelik, 6 država osnivača: Belgija, Francuska, Njemačka, Italija, Luxemburg i Nizozemska • 1957 (1.1.1958) Europska ekonomska zajednica. • 1973.godine pristupaju Danska, Irska i Velika Britanija. • 1981. godine pristupa Grčka. • 1986. godine članice postaju Španjolska i Portugal. • 1995. godine pristupaju Austrija, Finska i Švedska. • 2004. godine punopravnih članicama postaju i Češka, Mađarska, Poljska, Slovačka, Slovenija, Estonija, Latvija, Litva, Cipar i Malta. 1.1.2007. pristupile su Bugarska i Rumunjska. 2009…..

  12. Europska zajednica EZ –EEZ- ZET • međunarodni model organizacije TRŽIŠTA • -unutarnje tržište (internal market) • -jedinstveno tržište (single market) 1986 • - zajedničko tržište ( common market) 1968 dovršeno • Sinonima ali i razlike stupnja provedbe • Ugovor EZ_ čl.14 ex 7a) • Unutarnje tržište podrazumijeva prostor bez unutarnjih granica u kojem je osigurana slobodan protok roba, osoba ,usluga i kapitala • Sve države članice i neke zemlje EFTE • EEA European Economic Area 1992 • Članice EFTE – Island, Lichtenstein, Norveška

  13. Sustava mjera i prava EU tržišta: • NAČELA – INSTITUCIJE • 4 SLOBODE: • ROBA • OSOBA • USLUGE • KAPITAL • PRAVO I UGOVORI INTELEKTUALNOG VLASNIŠTVA • PRAVO KONKURENCIJE EU • KONTROLA SUBVENCIJA – DAMPING – ZAŠTITNE MJERE – JAVNE NABAVKE

  14. IZVORI PRAVA • PRIMARNI IZVORI (primarno zakonodavstvo) obuhvaćaju osnivačke ugovore te akte koje donose izravno države članice • SEKUNDARNI IZVORI (sekundarno zakonodavstvo) obuhvaćaju akte koje donose institucije Zajednice. • Međunarodni ugovori koje Zajednica sklapa te opća načela prava kao izvori prava Zajednice. • OBLICI SEKUNDARNOG PRAVA • Uredba - regulation, Verordnung, reglement • Direktiva - directive, Richtlinie, directive ( smjernice ?) • Odluka - decision, Enscheidung, decision • Preporuka - • Mišljenje - • Presude Suda EZ • Uredba odnosi se na sve države članice, u cijelosti obvezuje i ima izravan učinak. • Direktiva odnosi se na sve ili samo na neke države članice, obvezuje, ali o načinu i obliku provedbe odlučuje svaka pojedina država članica prema pravilima vlastitog pravnog poretka. • Odluka se odnosi na pojedine države članice, pravne ili fizičke osobe, obvezuje u cijelosti, ali samo u odnosu na one kojima je upućena. Preporuka i mišljenje ne obvezuju, a odnose se na određene države članice, pravne ili fizičke osobe.

  15. SLOBODNO KRETANJE ROBE • članci 28-30. UEZ • Postupnost – slobode • Etape rasta Europske zajednice • Zone slobodne trgovine (ZST) • Carinska unija CET • Zajedničko tržište 4 slobode • Ekonomska zajednica - zajedničke politike • Ekonomska unija – zaj. valuta, makro pol itd

  16. ZST = zbroj dvaju ili više carinskih područja na kojima su carine i druga ograničenja prometa ROBE ukinuti ili znatno smanjeni za proizvode porijeklom s područja zone. • Carinska unije = ZONA + CET • Zajedničko tržište = carinska unija + 4 slobode (robe, usluga, radnika, kapitala) • Ekonomska zajednica = zajedničko tržište + ZAJEDNIČKE POLITIKE • EUROPSKA UNIJA - EMU – zajednička makro politika + stupovi

  17. ZAJEDNIČKO TRŽIŠTE

  18. CARINSKA UNIJA

  19. CARINSKA UNIJA 2

  20. Slobodno kretanje ROBA ostvaruje se ukidanjem: • CARINA u uvozu i izvozu • CET: ograničenje slobodnog kretanja robe ili ne? • KOLIČINSKA OGRANIČENJA • kontingenti = ograničenja uvoza, izvoza ili provoza robe prema količini, vrijednosti i vremenu, i sve mjere s istim učinkom • izuzeća: javni moral, javni interes, sigurnost, … • primjena: bez diskriminacije i prikrivenih ograničenja • slučajevi: • uvoz pornografskih proizvoda iz Nizozemske u Veliku Britaniju (1980.) – • odgovornost države i u slučaju propuštanja poduzimanja mjera kojima bi se spriječila ograničenja uvoza • slučaj protesta radi uvoza jagoda iz Španjolske – ukidanje državnih monopola na uvoz ili izvoz određenih proizvoda

  21. MJERE S ISTIM UČINKOM • odnosi se na sve prakse javne uprave ili propise ako se tako potvrdi pred Sudom EU ili Komisijom • slučaj Dassonville (1974.) – isprava o porijeklu Irskog wyskija • Buy Irish

  22. CARINSKE PRISTOJBE FISKALNE PRIRODE • odnosi se na unutarnje porezne pristojbe – raznovrsni tereti • slučajevi: • Komisija v. Italija, izvoz umjetničkog blaga (1968.) – odobrene pristojbe ako proizlaze iz stvarno obavljenih poslova, povećanih troškova, nisu diskriminatorne • protiv Mirovinskog fonda zaposlenih u industriji dijamanta: namjena – da li samo u uvozu i u unutarnjem prometu? – zabrana za izravno ili neizravno nametanje poreza osim onih koji su utvrđeni za slične domaće proizvode

  23. TEHNIČKI STANDARDI I ZAPREKE • standardizacija u sklopu EU i WTO • normizacija • akreditacija • mjeriteljstvo • nadzora nad tržištem – Inspektorat • po granama i proizvodima • slučajevi: • uvoz likera u Njemačku – Cassis de Dijom 15-20% alkohola (njemački standard 25-30% alkohola) • kozmetički proizvodi Clinique

  24. Proizvod je i novac i električna energija • Necarinske zapreke: količinska ograničenja, subvencije, kompenzacije, carinske osnovice – različiti izračuni, damping, tehnički standardi, državne nabavke, isključiva prava, certifikati, dozvole.

  25. JEDINSTVENO TRŽIŠTE • Otvoreno je tek 1. siječnja 1993. • Tržište EU ima 457 milijuna potrošača. • 1985. Komisija je izdala Bijelu knjigu. • otvaranje javnih tržišta, uklanjanje poreznih razlika, liberalizacija tržišta kapitala i financijskih usluga, standardizacija međusobnim priznanjem nacionalnih propisa i certifikata, uklanjanje tehničkih zapreka, stvaranje sredine koja će poticati poslovnu suradnju, liberalizacija usluga, …

  26. Zajedničke politike i mjere unutarnjeg tržišta • Zabrana diskriminacija među državama i državljanima. • Slobodno kretanje i boravak osoba na teritoriju država. • Zabrana diskriminacije od strane državnih monopola. • Kretanje radnika, osnivanje poduzeća i obavljanje djelatnosti. • Sloboda pružanja usluga – zabrana diskriminacije. • Kontrola ograničavajućih sporazuma, zlouporaba monopola i koncentracija. • Kontrola subvencija i javnih nabavki. • Zabrana diskriminacija u poreznoj politici.

  27. DIOBE • TRŽIŠNE: • A) zajedno nacionalni i EU organi • B) prevladava EU u oblasti razvoja tržišta, ekonomske liberalizacije i efikasnosti • NETRŽIŠNE : • Pravosuđe , vanjski poslovi, sigurnost • Vojna suradnja

  28. VRSTE EU POLITIKA • 1. Trgovinska politika CCP • 2. Poljoprivredna politika CAP • 3. Monetarna politika EMU • 4. Industrijska politika i R&D • 5. Regionalna politika i kohezija • 6. Politika konkurencije • 7. Politika zaštite potrošača • 8. Politika transporta • 9. Socijalna politika i politika zapošljavanja • 10. Politika zaštite okoliša • 11. Energetska politika • 12. Politika informacijskog društva i telekomunikacija

  29. EUROPSKA UNIJA EUROPSKA UNIJA ciljevi, institucije, načela EUROPSKA ZAJEDNICA supranacionalna organizacija EZUČ EUROATOM ZAJEDNIČKA VANJSKA I SIGURNOSNA POLITIKA (CFSP) tradicionalni oblici suradnje SURADNJA POLICIJE I PRAVOSUĐA U KAZNENIM STVARIMA (PJCC) tradicionalni oblici suradnje promjene osnivačkih ugovora, primanje novih članica, nadležnost Europskog suda

  30. Zajednička trgovinska politika • Nastavak carinske unije • Supranacionalno upravljanje CET-om i odnosima sa trećim državama • Low politics – high politics ( VT, sigurnost, obrana, terorizam • Pravni temelji_ Čl. 18 -28, 110 -115 , 228 . Isključiva nadležnost EU Čl. 113 ( presuda Suda -Opinion 1/94 sklapanje glavnine sporazuma u WTO – multilaterala – roba, GATS, TRIPS

  31. INSTRUMENTI CCP • 1.CET MFN • 2. Import Regulation 3285/94 • 3. Export Regulation 2063/69 • 4.GSP Opći sustav preferncijela za 400 poljoprivrednih proizvoda u EZ • 5. Zaštitne mjere Regulation 3285/94 • 6.Količinska ograničenja UEU čl. 36 dozvoljena radi zaštite javnog morala, javnog interesa ( public policy), sigurnosti, zdravlja • 7. VER čl. 113 • 8. Anti damping Reg. 384/96 i zaštitne mjere • 9. Novi trgovinski instrumenti Reg. 3286/94 – • Zaštita od nelojalne konkurencije ili nedopuštene prakse u izvozu EU u treće zemlje – retorzija na temelju postupka Komisije ili DSP(WTO). • 10. Trgovinski sporazumi sa državama nečlanicama ( čl. 113, 235-228 ) • Trgovinski, trgovina i suradnja, pridruživanje, privremeni ( interim) • Sporazumi regionalni (EEA, ACP, Afrika, Južna Amerika, )

  32. ZAJEDNIČKA POLJOPRIVREDNA POLITIKA CAP Čl.38 – 47 UE njemačke potpore najveće Mansholtov plan 300 str. + 137 sati + 214 sati rasprave rezultat: 582.000 str. 3 infarkta – CAP Finaciranje iz carina uvoza hrane polj.proizv. -poseban postupak i organizacija tržišta NE opći pristup ( slobodan promet robe, konkurencija

  33. Instrumenti subvencija i dr. • 1. izravna potpora seljacima • 2.potpora cijenama polj. proizvoda na unutarnjem tržištu + carine prelevmani u uvozu • 3. Upravljanje • Načela: jedinstva tržišta, prednosti Zajednice, • financijske solidarnosti ,suodgovornosti poljoprivrednika Regulacija cijena, subvencije proizvodnji, marketingu Stabilizacija uvoza Ciljna cijena: umjetna ali dovoljno lukrativna za poljoprivrednike i razumna za potrošače

  34. EKONOMSKA I MONETARNA UNIJA • Ekonomska i monetarna unija (Economic and Monetary Union - EMU) naziv je procesa harmoniziranja ekonomskih i monetarnih politika država članica EU s ciljem uvođenja zajedničke valute - eura. • EMU je uređena Ugovorom iz Mastrichta iz 1991. godine. • Zemlje koje su do sada uvele Euro su Belgija, Njemačka, Grčka, Španjolska, Francuska, Irska, Italija, Luksemburg, Nizozemska, Austrija, Portugal i Finska. Od 1. siječnja 2007. godine Euro je postao valuta i u Sloveniji.

  35. POLITIKA KONKURENCUJE • - PK središnja u političkoj ekonomiji EZ:unutarnje tržište • Lisabon: protokol o unutarnjem tržištu i konkurenciji • UT –uključuje sistem koji osigurava da konkurencija nije narušena ( distorted) • - zajednička pravila za zajedničko tržište • - regulatorna efikasnost – na jednoj razini • - instrument ciljeva EZ : alokacija resursa, opskrba, snižavanje cijena , kvaliteta proizvoda, poticaji inovacijama • -NEEKONOMSKI razlozi: dekoncentracija i nadzor ekonomske moći ako NE: a)Koncentracije derogiraju demokratske procese Uzimaju povlastice, protekcionizam, zatvaranje tržišta društva

  36. EKONOMSKI RAZLOZI: • Teorije politika konkurencije • Cilkjevi isti: savršena konkurencija • Podijeljene u domašaju odnosu prema monopolima • 1. Harvardska škola – stroža, socijalna, realistična – društv. Odgovornost • velikih, zaposlenost, zaštita potrošača, pravednija distribucija društv. Bogatstva • Ako nema kontrole, tržište stvara koncentracije – vladajuće položaje –

  37. Austrijska / čikaška teorija • 1. Temeljni zahtjev efikasnosti i tolerancije svega što tome doprinosi • - država odgovara za sekundarnu redistribuciju bogatstva • -efikasna poduzueća će uvijek prevadati – neefikasna nestati neovisno o veličini • Osnovno: ukloniti zapreke pristupu tržištu • ( entry barriers)

  38. Pravni instrumenmti • Prednosti I nedostaci – transakcijski troškovi, sporost, specijalizirane insititucije , trajnost predvidivost • Čiste ekonomske mjere: carine, dozvole, monetarističke, zabrane • PRAVNI INSTRUMENTI : • Čl. 85 (81) 86 (82) 90 (86) UEZ • - zabranjeni sporazumi koji ograničavaju konkurenciju • - Zabrana zlouporaba vladajućeg položaja • - kontrola koncentracija • - kontrola državnih subverncija ( state aid) • - primjena do 1962 odgađana reg 17/1962 • Uredbe –”podzakonski akti” • Prvi slučajevi: presude suda • Continetal Can 1972 Consten/Grundig 1966 Unitred brands 1978 – definicija vladajućeg položaja

  39. SLOBODA POSLOVNOG NASTANA I SLOBODA PRUŽANJA USLUGA • zabrana diskriminacije s obzirom na državljanstvo, odnosno državu iz koje dolazi trgovačko društvo • sloboda poslovnog nastana (članak 43. UEZ) podrazumijeva: • Osnivanja društva ( kćer, filijales, Tochtergesellschaft, subsidiary) podružnice ( branches, succursales, Zweigniederlassung) ili zastupništvo (agency) u drugoj državi članici • Započinjanje poslovne djelatnosti samozaposlene osobe u drugoj državi članici, i to pod istim uvjetima koji vrijede za trgovačka društva, odnosno samozaposlene osobe koje su državljani države članice u kojoj se želi ostvariti poslovni nastan • sloboda pružanja usluga (članak 49. UEZ) je pravo fizičkih i pravnih osoba koje imaju poslovni nastan, odnosno sjedište, državljanstvo ili prebivalište na teritoriju neke od država članica EU da uđu na teritorij druge države članice, te stalno ili privremeno pružaju ili primaju usluge bez ograničenja i pod istim uvjetima kao i državljani te zemlje, pod uvjetom da se ne krše odredbe o poslovnom nastanu • stvarna i kontinuirana veza

  40. razlika je u tome što se u slučaju poslovnog nastana, pravna ili fizička osoba trajno se poslovno nastanjuje u drugoj državi članici, dok kod usluga, osoba privremeno pruža usluge primateljima koji se nalaze u drugoj državi članici • pravo pružanja usluga imaju samo državljani i društva osnovana po pravu država članica • NE: usluge obavljanja javnih djelatnosti • NE: transportne usluge • NE: bankarske usluge jer su obuhvaćene posebnim politikama i instrumentima • DA: odvjetnici, liječnici

  41. USLUGE pružaju uz naknadu uz uvjet da nisu obuhvaćene odredbama o slobodnom kretanju robe i kapitala • usluge industrijskog karaktera, trgovinskog, zanatskog i slobodne profesije • veza obavljanja usluga – ne bez promjene mjesta boravka i zato vezana uz slobodu nastana! • načini: • AKTIVNA SLOBODA PRUŽANJA USLUGA • izlazi iz svoje države, koristi slobodan nastan i kriterij prekogranične naplativosti • PASIVNA SLOBODA PRUŽANJA USLUGA • sloboda primanja usluga uz “prekograničnu naplativost” odnosno iznošenje deviza radi naplate usluga

  42. SLOBODNO KRETANJE RADNIKA • članak 39. UEZ • dolazi do ukidanja diskriminacije s obzirom na podrijetlo, odnosno državljanstvo radnika • RADNIK je STUDENT • kao što proizvodima iz jedne države članice mora biti omogućen pristup na tržište druge države članice bez nametanja uvjeta koji taj pristup otežavaju, tako i radnici iz jedne države članice imaju pravo na zaposlenje u drugoj državi članici pod istim uvjetima kao i državljani te države članice • zabranjena je diskriminacija prema radnicima iz država članica koja bi se temeljila na državljanstvu, i to u odnosu na zaposlenje, naknadu za rad i ostale uvjete rada i zapošljavanja • iznimke: • prva skupina: kada se usprkos zabrani diskriminacije određena mjera države kojom se ograničava slobodno kretanje radnika iz drugih država članica neće smatrati nedopuštenom, već će se primijeniti neki od navedenih razloga za iznimku od zabrane • druga skupina: kada se osoba želi zaposliti u javnoj službi u drugoj državi članici

  43. SLOBODA KRETANJA KAPITALA • članci 56-60. UEZ • svrha joj je prevladavanje svih zapreka u trgovini unutar zemalja EU s ciljem stapanja nacionalnih tržišta u jedinstveno • zabranjena su sva ograničenja kretanja kapitala između zemalja članica i zemalja članica i trećih zemalja, te sva ograničenja plaćanja između zemalja članica i zemalja članica i trećih zemalja • sloboda kretanja kapitala nije bila “jednakovrijedna” institucija kao ostale slobode koje proizlaze iz propisa primarnog prava EZ-a, već kao institucija koja je uređena nacionalnim propisima država članica • pod pojmom slobodno kretanje kapitala radi se o prekograničnom transferu kapitala u novcu i stvarima, ponajprije radi ulaganja i investiranja

  44. STUPOVI EU • struktura Unije ustrojena je u Maastrichtu 1992. godine • PRVI STUP • ima nadnacionalni karakter, u pravnom smislu se temelji na Ugovoru o Europskoj zajednici i Ugovoru o Europska zajednica za atomsku energiju, a čine ga na primjer carinska unija, jedinstveno tržište, zajednička poljoprivredna politika, strukturne politike te ekonomska i monetarna unija • DRUGI STUP • obuhvaća suradnju država u vanjskoj i sigurnosnoj politici • TREĆI STUP • obuhvaća suradnju u području državne policije i pravosudnih institucija nadležnih za kaznene postupke • Osnovna razlika između prvoga i druga dva stupa leži u stupnju ograničavanja ovlasti odlučivanja na razini država članica, odnosno u načinu donošenja odluka. Jedino prvi stup koristi postupke odlučivanja utemeljene još Rimskim ugovorima, kojima usvojeni pravni akti postaju sastavni dio nacionalnih pravnih poredaka država članica. Druga su dva stupa pretežno u nadležnosti država članica, te su više međudržavnoga karaktera.

  45. ZAJEDNIČKA VANJSKA I SIGURNOSNA POLITIKA (II. stup) • Vanjska politika • suradnja, zajednička stajališta i mjere, očuvanje mira, ljudska prava, demokracija, pomoć državama ne-članicama • Sigurnosna politika • oslanjanje na WEU: pitanja vezana uz sigurnost EU, razoružanje, financijski aspekti obrane, dugoročno sigurnosni okvir Europe • Čl. 14. i 15. UEU određuju da su instrumenti djelovanja u svrhu provedbe suradnje iz II. stupa: • poduzimanje zajedničkih akcija • zauzimanje zajedničkih stajališta

  46. Europska zajednica slobodno kretanje roba poljoprivreda slobodno kretanje osoba, usluga i kapitala, vize, azil, useljavanje prijevoz tržišno natjecanje, oporezivanje i ujednačavanje zakona gospodarska i monetarna politika zapošljavanje zajednička trgovinska politika carinska suradnja socijalna politika, obrazovanje kultura javno zdravlje zaštita potrošača transeuropske mreže industrija gospodarska i društvena povezanost istraživanje i tehnološki razvoj okoliš razvojna suradnja Euroatom EZUČ EUROPSKA ZAJEDNICA (I. stup)

  47. SURADNJA POLICIJE I PRAVOSUĐA U KAZNENIM STVARIMA (III. stup) • sprečavanje i suzbijanje rasizma i ksenofobije • sprečavanje i suzbijanje organiziranog i drugog kriminala, osobito terorizma, trgovanja osobama i kaznenih djela protiv djece, nezakonite trgovine drogom i nezakonite trgovine oružjem, korupcije i prijevara • Čl. 34 UEU određuje da u svrhu provedbe suradnje III. stupa Vijeće ima na raspolaganju slijedeće instrumente: • zauzimanje zajedničkih stajališta • donošenje okvirnih odluka u svrhu usklađivanja zakona • donošenje drugih odluka • utvrđivanje Konvencija

  48. PREMA POLITIČKOJ UNIJI

  49. Prvi stup tržište, EMU institucije supranacionalni utjecaj, odlučivanje stvaranje europskog prava Drugi i treći stup vanjska politika, obrambena politika suradnja u području pravosuđa i unutarnjih poslova međudržavna suradnja nema supranac. prava Glavne karakteristike stupova

  50. PREMA POLITIČKOJ UNIJI 2

More Related