1 / 82

Praktički aspekti formiranja IBNR za neživotna osiguranja

Praktički aspekti formiranja IBNR za neživotna osiguranja. Beograd, 9.12.2011-10.12.2011. Problem prognoze šteta neživotnih osiguranja UVOD. Osigurani slučajevi generiraju obavezu novčanih tokova iz naslova šteta Vremenska kašnjenja: Sklapanje ugovora ÷ štetni događaj

guy-glover
Download Presentation

Praktički aspekti formiranja IBNR za neživotna osiguranja

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Praktički aspekti formiranja IBNR za neživotna osiguranja Beograd, 9.12.2011-10.12.2011

  2. Problem prognoze šteta neživotnih osiguranjaUVOD • Osigurani slučajevi generiraju obavezu novčanih tokova iz naslova šteta • Vremenska kašnjenja: • Sklapanje ugovora ÷ štetni događaj • Štetni događaj ÷ prijava šteta • Prijava šteta ÷ registracija (interno kašnjenje) • Proces rešavanja šteta • Moguće reaktivacije šteta

  3. Razvoj šteta • Zadatak aktuara: • Prognoza budućih novčanih tokova iz naslova izmirivanja obaveza iz štetnih slučajeva na temelju svih razpoložljivih informacija • Prognoza novčanih tokova je osnova za štetne rezerve

  4. Struktura rezervisanih šteta • Rezervisane štete su obaveza društva iz naslova osiguranih štetnih slučajeva u vremenskoj tačci. • Struktura: • Nastale prijavljene štete i nerešene na dan mm.dd.yyyy (RBNS) • Nastale neprijavljene (IBNR) u širem smislu: • Nastale prijavljene nedovoljno rezervisane na dan (IBNeR) • Reaktivirane • Nastale prijavljene i neregistrirane na dan (RBNR) • Nastale neprijavljene na dan (IBNR) u užem smislu • Umanjenje za očekivane regrese • Uvećanje za troškove rešavanja (CHC)

  5. Ocenjivanje rezervisanih šteta • Determinističke metode za ocenjivanje rezervisanih šteta: • Ocenjivanje na osnovi pojedinačnih šteta (case-by-case) • Paušalna metoda • Metoda očekivanog štetnog količnika • Osnovna metoda triangulacije • “Chain-ladder” metoda • Bornhuetter-Fergusonova metoda • … • Ne postoji metoda koja bi bila superiorna ili najbolja. U praksi potrebno je sprovoditi više metoda i njihove variante, zbog sticanja osečaja o potrebnoj visini rezervisanih šteta. Na kraju odaberemo najbolju ili (ponderisanu) kombinaciju više metoda!

  6. Ocenjivanje RŠ na osnovi pojedinačnih šteta • Ocenjivanje pojedinačnih šteta je u domeni stručnih služba: interni radnici na štetama, veštaci, pravnici,… Aktuar nije stručnjak za pojedinačne slučajeve!!! • Periodička izrada; svakog kvartala za svrhe računovodstva, preporučuje se barem mesečna dinamika. Izbegavanje kampanjskih aktivnosti na štetnim odeljenjima • Realna ocena koja temelji na osnovi svih razpoložljivih podataka • Index cena na dan koji se nanosi RBNS • Uvažavanje mogućih povrata iz naslova prodaje oštećenih stvari • Unatoč očekivanju, da će se slučaj rešavati duže vreme bez diskontiranja • Implicitno diskontiranje jedino kod rentnih slučajeva • Prosečna visina štetnog slučaja za štete za koje nemamo podatke • Mogući troškovi rešavanja štetnog slučaja • Potrebno još dodati dio koji se nanosi na nastale neprijavljene štete (IBNR).

  7. Ocenjivanje RŠ paušalnom metodom • Na osnovu iskustva iz prošlosti, poznata nam je struktura rezervisanih šteta po godinama nastanka. Rezervišemo za poslednjih n+1 godina. Pošto nam je poznata merodavna premija, može nam poslužiti za osnovu: • 45% MP za godinu 2011 • 38% MP za godinu 2010 • … • 2% MP za godinu 2004

  8. Primer ocenjivanja RŠ paušalnom metodom

  9. Ocenjivanje RŠ očekivanog štetnog količnika • Metoda bazira na predpostavki, da nam je poznat krajni štetni količnik (ulr…Ultimate Loss Ratio). Rezervirane štete se sastoje iz poslednjih n godina. Na dan rezerviranja za svaku godinu nastanka štete u rezervu stavimo razliku između likvidiranih i konačnih šteta

  10. Primer ocenjivanje RŠ očekivanog štetnog količnika

  11. Ocenjivanje RŠ očekivanog štetnog količnika • Ovo je ozbiljna metoda!!! • Prednosti: • Jednostavna za primenu • Za nove vrste osiguranja • Slabosti • Kako odrediti ulr?

  12. Osnovna metoda triangulacije • Xi,j…Likvidirane štete godine nastanka i plaćene u razvojni godini j

  13. Osnovna metoda triangulacije • Xi,j…Likvidirane štete godine nastanka i plaćene u razvojni godini j • Ci,j…Kumulativne likvidirane štete godine nastanka i do razvojne godine j • LRi,j =

  14. Osnovna metoda triangulacije • Osnova je trokut kumulativnih likvidacija šteta po godini nastanka. Prognoziramo donji dio trokuta(objašnjen kod CL). Izračun svakog razvojnog faktora za svaku godinu nastanka. Za izračun možemo upotrebiti različite variante faktora: • Običan prosjek • Prosek bez ekstreminh vrednosti • Najveći između faktora • …

  15. Chain ladder metoda • Razlika od obične metode triangulacije je u izračunu razvojnih faktora. Kod CL metode upotrebljen je ponderisani prosjek razvojnih faktura

  16. Osnovna vs. CL metoda • Postoje indikacije za jednu i drugu metodu: • U slučaju, da imamo pojedinačnu likvidaciju koja remeti razvojne faktore, u osnovnoj metodi možemo te faktore (outliers) ignorisati • Kada je portfelj u rasti CL daje veću težinu poslednjim godinama • U slučaju upadanja portfelja, starije godine imaju preveliku težinu • Preporuka • Izračun i po osnovnoj i po CL metodi

  17. Osobine triangulacije • Zajedničke osobine: • Na osnovu iskustva iz prošlosti progonoziraju budučnost. Metode funkcionišu po principu ledene gore: ono što se vidi je manje je od onoga što prognoziramo. • Velika opasnost je nestabilnost. Oba metoda funkcionišu po principima multipliciranja. CL je najviše osteljiva u gornjem desnom uglu. Greška na toj poziciji prenosi se na sve redove i za svaki red se većim multiplikatorom (PRIMER). • Potrebni dugački vremenski redovi o štetama (zavisi od vrste osiguranja) • Veoma su objektivne. Upotrebljavaju malo aktuarskih predpostavki i zato su prihvaćene sa strane regulatora. • Sa prolaženjem vremena prirodnim putem konvergiraju prema tačnom rezultatu • Metodi, koje se najviše približu “pravoj rezervaciji” • Ne postoji aditivnost • CL(A + B)  CL(A) + CL(B) • Veoma važna osobina. Segmentacija ima jako velik uticaj na visinu rezerve. Problem neto ili bruto izračuna! • Osetljivost na inflaciju i Tail-Factor

  18. Bornhuetter-Fergussonova metoda • Simpatična kombinacija CL metode i metode očekivanog štetnog količnika. • Chain-ladder metoda u potpunosti zavisi od podataka iz trokuta. • B-F metoda poslužuje se trokuta samo za izradu procenata likvidacije po godinama razvoja; dinamike novčanih tokova.

  19. Bornhuetter-Fergussonova metoda • Rezervisane štete izračunavaju se kao: • Gdje su • GCRj…Bruto rezervisane štete godine nastanka j • Gj… BF faktor za godinu nastanka j • ULRj… Krajne štete godine j • MPj…MErodavna premija godine j

  20. Bornhuetter-Fergussonova metoda

  21. Primer Bornhuetter-Fergussonove metode

  22. Bornhuetter-Fergussonova metoda • U čemu je razlika između BF metode i metode očekivanog štetnog količnika?

  23. Osobine B-F Metode • Jako je stabilna i neosetljiva na smetnje u prošlom uzorku likvidacija štete • Unatoč konzervativnom ULR u fazi stabilizacije rezervisane štete ne eskaliraju već prate proces osiguranja sa kozervativnim nivojem rezervi. Konzervativno rezervisanje ne utiče na poslovni rezultat (Primer). • Kod starijih godina šteta rezervacije su tačnije po CL metodi • Problemi kada se ne upotrebljava adekvatan uzorak likvidacija

  24. Moguće primene metoda triangulacije • Variante podataka u torkutima • Broj šteta => Prognoza budućeg broja šteta • Novćani iznosi => Prognoza budućih novčanih iznosa • Dali je smisleno prognozirati broj šteta? • Lakša ocena velikih šteta • Omogučava podelu na čisti IBNR i IBNeR • Na kojoj osnovi možemo grupisat podatke o štetama: • Godina nastanka / Godina likvidacije => Bruto rezervisane štete (paid claims) • Godina nastanka / Godina prijave => IBNR štete (Incurred claims) • Godina ugovaranja polise / Godina likvidacije => Bruto tehničke rezervacije (i prenosna premija!!!!)

  25. “Incurred claims” trokut • Najobičnija variatna su trokuti likvidiranih iznosa šteta => donji deo trougla buduća likvidacija; i već prijavljene štete • Trokut prijavljenih šteta služi za prognozu budućih prijava. • Što još nije prijavljeno je IBNR

  26. “Incurred claims” trokut • “Incurred claims” trokut složen je iz trokuta likvidiranih šteta i u trokut organiziranih prošlih popisa rezerviranih šteta na poslednji dan adekvatne diagonale

  27. “Incurred claims” trokut mešavina je kategorija perioda (likvidacije) i kategorija stanja (RBNS). “Incurred claims” trokut Interpretacija: ne zanima nas status štete, dali je likividirana, zanima nas samo kada u kakvom iznosu bila je prijavljena. Rezultat triangulacije je IBNR.

  28. “Incurred claims”; trapezni oblik RBNS U tom slučaju imamo na razpolaganju manje godina šteta za izračun link ratia, ali imamo tačnu diagonalu

  29. “Incurred” vs. “Paid” • Ne postoji jednoznačajni odgovor na pitanje, koja od metoda je bolja ili adekvatnija. • Paid: likvidirani iznosi su objektivni i u principu zavise samo od oštećenika/osiguranika. Iznosi se lako kontrolišu sa raćunovodskim podacima. Trokut ima duži rep i u trokut ne ulaze sve informacije o štetama koje su poznate društvu. • Incurred: Kraći trokuti jer su u trokutu i informacije o štetama koje su još u rezervi. Problem objektivnosti. RBNS veoma je sklon subjektivnoj proceni. Ne trebamo celi trokut rezerve; podaci o RBNS mogu biti i trapeznog oblika!!! • Aktuarska nauka veoma je aktivna na području konvergiranja oba metoda i izradi metode koja bi obuhvatila oba tipa trokuta; Wuetrich, 2011, ASTIN Coloquia

  30. Aktivnosti posle slaganja trokuta • Back-testing • Graduacija link ratia i razvojnih faktora • Modeliranje inflacije • Modeliranje Tail-factora

  31. Test adekvatnosti rezerviranja • Prvi korak kod novog ciklusa izračunavanja rezervacija je analiza rezerviranja u prošlosti. • Run-off analiza pokazuje kvalitetu rezerviranja. • Osnovna ideja: Posmatramo razdoblje, pogledamo kako smo rezervirali u početku i kako su se obaveze razvijale u posmatranom periodu. • Variante: • Run-off RBNS-ja ili celokupnih rezervacija (i IBNR) • Run-off štete u sporu, redovne štete • Po godinama nastanka!!! • Kod run-off analize ukupnih rezervacija potrebno je biti oprezan, jer se u formiranju IBNR-ja krije i politika rezerviranja • U periodu podešavanja rezervacija run-off analiza nije indikativna!!!!

  32. Test adekvatnosti rezerviranja

  33. Test adekvatnosti rezerviranja • Run-off po godinama nastanka pokazuje i kvalitetu izračuna IBNR

  34. Test adekvatnosti rezerviranja • Pošto Run-off analize temelje na sirovim podacima: RBNS i likvidirane štete, moguće jih je izvoditi i češće, mesečno. Veća dinamika izvođenja run-off analiza omogućava osetiti kretanje i razvoj potrebnih rezervacija:

  35. Modeliranje inflacije • Triangulacija temelji na ideji, da će se razvoj šteta u narednim godinama odvijati po uzorku, koji se je odvijao u prošlosti. • Inflacija ima značajan uticaj na uzorak koji se nanosi na prošlost. • Modeliranje inflacije u CL metodi je neophodno u slučaju, da se buduća inflacija signifikantno razlikuje od inflacije u prošlosti

  36. Modeliranje inflacije • Tri vremenske dimenzije: • Godina nastanka • Razvojna godina i • Kalendarska godina • Inflacija je karakteristika kalendarske godine • Utiče na diagonalu

  37. Modeliranje inflacije • Koraci: • Korekcija za inflaciju po diagonalama • Izračun donjeg dela trokuta (kumulativan) na podacima podešenim za inflaciju • Izračun inkrementalnih likvidacija • Korekcija inkrementalnih likvidacija za buduću inflaciju • PRIMER

  38. Modeliranje Tail-factora • Kratki vremenski redovi su tipični problem u početku primene triangulacije => • Razvoj trokuta još nije izvršen do kraja => • Modeliranje preostatka pomoću Faktora repa (Tail-factor) • Tail-factor kod vrsta sa dugim repom preporućivo je modelirati i ako je trokut razvijen <= Dali će repovi u budućnosti biti kao što su danas? • Tail-factor je jedna od najboljnijih tačaka i najvažnijih metode!!!

  39. Modeliranje Tail-factora • Četiri grupe metoda: • Bondy princip • Incurred Loss Princip • Fitanje kriva • Benchmark

  40. Modeliranje Tail-factora • Bondy princip • Najednostavniji • Predpostavlja, da Tail-factor određuje poslednji link-ratio. Taj TF odogovara faktoru eksponentnog (predstavljen kasnije) raspada 0,5 • Ako je poslednji link ratio 1,03 onda je i Tail-factor 1,03 • Variacije na temu: ako je poslednji link ratio 1+d onda je Tail-factor 1+2d. Taj TF odgovara faktoru eksponentnog raspada 2/3 • Jednostavna primena ali nije pouzdana metoda

  41. Modeliranje Tail-factora • Bondy princip • Logika: Ako je poslednji LR 1+d i predpostavljamo, da je svaki sledeći dodatak iznad 1 pola manji, onda: • TF= (1+0,5d)(1+0,25d)(1+0,125d)…. • TF=1+(0,5+0,25+0,125+…)d+ faktori, koji uključuju d2, d3,… • TF=1+d+ članovi sa d2, d3,… • Ako je d dovoljno malen, možemo ostale članove zanemariti

  42. Modeliranje Tail-factora • Incurredd-loss princip • Metoda određivanja koje ne bazira na kompleksnoj matematiki • Predpostavka: Popis za najstarije godine u trokutu dovoljno je blizu pravim obavezama. • Tail-factor računamo kao obični link ratio samo, tako da nam “likvidacije posle trougla” zamjeni iznos u rezervi. • Ako poznamo stepen podrezerviranosti RBNS-a za najstariju godinu u trokutu, potrebno je to ukalkulirati. • Možemo raditi kontrole sa više starih godina nastanka štete.

  43. Modeliranje Tail-factora • Fitanje kriva • Metoda je u suštini fitanje kriva ili na likvidirane (ili incurred) štete ili na link ratie. • Kao takva traži predpostavke o razvoju raspada kojeg modeliramo. • Predpostavljamo, da se razvoj vrši po jednoj između porodice kriva. Kriva koje sa najbolje uklapa potraži se pomoću metoda najmanjih kvadrata ili pomoću kompleksnije numeričke analize. • Najviše se upotrebljavaju funkcije koje je moguće fitati pomoću spreadshitova (linearna ili log-linearna regresija).

  44. Modeliranje Tail-factora • Fitanje kriva • Za fitanje najćešće se koristi log-linearna regresija, koja je ugrađena već u Excel. • Ideja: godina razvoja je nezavisna promenljiva putem koje objašnjavamo kretanje tail factora. • Koraci: • 1) Odaberemo funkciju putem koje se eksplicitno računaju LR: • LR(t)=f(t,a,b,c…), • 2) Funkciju spremimo za linearnu regresiju: • G(LR) = H(a)+I(b)×J(t) • 3) Sprovedemo regresiju na gornjem izrazu • 4) putem inverznih funkcija izračunamo parametre a, b, …

  45. Modeliranje Tail-factora • Eksponentna funkcija • Ideja: Eksponetni raspad temelji na ideji, da brzinu raspada mere determinira veličina mere: • Za svrhe određivanja TF, kao mera javlja se: N=LR(dy)-1: • Linearnom regresijom dobijamo ln(a) i b. U procesu likvidacije šteta često su repovi snažniji od eksponentne funkcije

  46. Modeliranje Tail-factora • Weibull • Repovi fitani Weibullom su “snažniji” od eksponetnog fita

  47. Modeliranje Tail-factora • Power

  48. Modeliranje Tail-factora • Sherman • Metoda, koja se u praksi istakla za jako kvalitetnom, ali postoji problem trećeg parametra

  49. Modeliranje Tail-factora • Konačni izračun tail-factora • Odaberemu funkciju koja se najkvalitetnije prilagođava kretanju link ratia. • Ekstrapoliramo link ratie za t > n, gdje je n veličina trougla za toliko t-jeva, da nam link ratii skonvergiraju prema 1. Uobičajno je dovoljno za 30 vremenskih jedinica • Tail-factor nam je produkt svih link-ratia koje smo ekstrapolirali. • PRIMER

  50. Bootstrap metoda • Rezervisane štete su nam slučajna promenljiva. Izvori variabilnosti: • Variabilnost parametra • Variabilnost proces • Sa bootstrap metodom uradimo proizvoljni broj simulacija i na rezultatima možemo putem deskriptivne statistike izučavati osobine slučajne promenljive. • Princip: • Izračunamo rezervisane štete po klasično principu. Na osnovu odabranih razvojnih faktora i vrednosti diagonala možemo izračunati idealni trokut historičkih likvidacija. • Razlika između historičkih i idelanih likvidacija nam je osnova za residuale. • Uradimo t.zv. Pseudo trokute tako, da slučajno odaberemo residuale i “nalepimo” jih na idealni trokut. • Izračun rezerviranih šteta iz pseudo trokuta nam je jedna od simulacija. • Vrati se n puta na korak 3. • Bootstrap omogučava nam pogled na rezervisane štete kao slučajnu promeljivu bez kompleksnih teorija

More Related