1 / 35

MOBILNE KOMUNIKACIJE

MOBILNE KOMUNIKACIJE. 4. ŠUM. Uvod. Šum – spontane električne fluktuacije Na ulazu u prijemnik šum iz vanjskih izvora superponira se signalu informacije šum iz prirodnih izvora i umjetno generirani šum U prijemniku postoje izvori šuma koji dodatno povećavaju snagu ukupnog šuma

haines
Download Presentation

MOBILNE KOMUNIKACIJE

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. MOBILNE KOMUNIKACIJE 4. ŠUM

  2. Uvod • Šum – spontane električne fluktuacije • Na ulazu u prijemnik šum iz vanjskih izvora superponira se signalu informacije • šum iz prirodnih izvora i umjetno generirani šum • U prijemniku postoje izvori šuma koji dodatno povećavaju snagu ukupnog šuma • termički šum, šum sačme , 1/f šum • Na odašiljačkoj strani značajan je kvantizacijski šum u postupku digitalizacije

  3. Šum generiran na sklopovima prijemnika • Termički šum • pojavljuje se na omskim otporima zbog nepravilnog toplinskog gibanja elektrona • 1928. J.B. Johnson– Johnsonov šum • Na priključnicama otpora R, prema Nyquistu, aritmetička sredina kvadrata napona šuma iznosi • k=1.38.10-23 J/K je Boltzmanova konstanta • T temperatura u K

  4. Spektralna gustoća snage termičkog šuma približno je konstantna u području od 0 Hz do 4.3.109.T[Hz] (i za niže temperature iznad 10 GHz) bijeli šum • Termički šum se modelira kao stacionarni, ergodični slučajni proces kod kojega se amplitude mijenjaju u skladu s Gaussovim zakonom • gdje je m=E[uš]očekivanje napona šuma i kod termičkog šuma m=0 V

  5. R • U sklopovima izvor termičkog šuma (šumni otpornik) se predstavlja serijskim spojem izvora šuma elektromotorne sile uš i unutarnjeg bešumnog otpora R • Uvodimo pojam raspoložive snage – maksimalna snaga koju izvor se može predati teretu • uz uvjet RT=R - prilagođenje • snaga šuma na teretu je tada R T RT uš

  6. Šum sačme • Pojavljuje se kod elektronki i poluvodiča • kod poluvodiča uzrokovan je spontanom fluktuacijom nosilaca naboja kod prijelaza p-n spoja • Srednja kvadratna vrijednost struje šuma sačme dana je izrazom • gdje je q = 1.6.10-19 C • Šum sačme je također Gaussov bijeli šum

  7. iš RT • U sklopovima se izvor šuma sačme predstavlja strujnim izvorom šuma

  8. 1/f šum • Naziva se i ekscesni ili fliker šum • Povezan je s površinskim svojstvima poluvodiča • Značajan je na nižim frekvencijama • kod dobro izvedenih tranzistora značajan do 1 kHz • Zbog nelinearnih sklopova u prijemniku (mješalo, demodulator) može utjecati i na RF signal

  9. Šum iz vanjskih izvora • U radiosustavima prijemna antena će iz okoline primati šum u radiofrekvencijskom području za koje je projektirana • U žičanim sustavima šum također ulazi iz vanjskog svijeta zbog elektromagnetske sprege • Optički sustavi su namanje osjetljivi na šum jer se signal prenosi svjetlošću koja ne interferira sa signalima u radiofrekvencijskom spektru • Prema izvoru šum iz vanjskih izvora dijelimo na • šum iz prirodnih izvora (norma CCIR 670 definira razine šuma) • šum umjetno generiran (ljudskom djelatnošću)

  10. Šum iz prirodnih izvora • Atmosferski šum • 0.1(F=200 dB) do 30 MHz (F=0 dB) • elektrostatska pražnjenja u atmosferi (ovise o geografskom području, dobu dana i godišnjem dobu) • Šum Zemlje • termički šum F=0 dB • Šum svemirskih tijela • Sunce od 50 MHz (50 dB) do 100 GHz (10 dB)

  11. Galaktički šum • maksimalan iz smjera galaktičkog centra, a minimalan iz smjera galaktičkih polova • 4 MHz (40 dB) do –16 dB na 2 GHz • Kozmički ili svemirski šum • zračenje crnog tijela (pozadinsko zračenje svemira) sa konstantnim raspodjelom spektra sa –20 dB

  12. Umjetno generirani šum • Posljedica privrednih aktivnosti i sustava ometanja • Industrijski šum (u industrijskim zonama) • F= 90 dB na 0,3 MHz do 14 dB na 200 MHz (oklapanje uređaja kao zaštita) • Šum gradova i naselja • slično industrijskom šumu (prijevozna i transportna sredstva, komunikacijska i energetska postrojenja, kućanski aparati, medicinski i znanstveni uređaji)

  13. Šum visokonaponskog paljenja u vozilima • izvor impulsnog šuma, od niskih frekvencija do 7 GHz • Traktori najniža razina šuma (dizelaši) • putnički automobili 10 dB iznad traktora • kamioni 3 do 5 dB iznad putničkih • motocikli 10 do 15 dB iznad putničkih • (potrebno je progušenje visokonaponskih oscilacija u sustavu paljenja – kraći vodovi visokonaponskih instalacija, visokofrekvencijske zavojnice, provodni kondezatori za blokadu) • električno paljenje smanjuje šum • Šum sustava za ometanje • uskopojasno i širokopojasno – generiraju se pseudoslučajni radio signali visokog inteziteta

  14. Impulsni šum • Impulsni šum – karakteriziraju ga izdvojeni impulsi velikih amplituda • pojavljivanje impulsa opisuje se kao Poissonov slučajan proces, gdje je broj impulsa k u nekom intervalu T0 dan vjerojatnošću •  je očekivani srednji broj impulsa u jedinici vremena

  15. Funkcija distribucije amplituda impulsnog šuma može se predstaviti Rayleighovom funkcijom gustoće vjerojatnosti • Srednja vrijednost kvadrata napona šuma

  16. Šum antene • U radiosustavima vanjski šum ulazi u prijemnik antenom • Ukupni šum na stezaljkama antene predstavlja se ekvivalentnim termičkim šumom • TA predstavlja ekvivalentnu temperaturu šuma antene • TA=Tk+ Ta+ Tz+ Tg+Ti

  17. Model šuma na ulazu u prijemnik • Ukupan šum na ulazu u prijemnik najčešće se modelira kao Gaussov bijeli šum – spektralna gustoća snage je konstanta • To je ergodični proces s očekivanjem E[N]=m=0 za koji vrijedi

  18. Bijeli šum filtriran idealnim NF filtrom • Idealni niskopropusni filtar ima konstantnu prijenosnu funkciju u području[-f1, f1] • Ulazni šum spektralne gustoće • nakon prolaska kroz idalani niskopropusni filtar imat će spektralnu gustoću snage

  19. Ukupna srednja snaga izlaznog šuma bit će jednaka • Područje frekvencija B=2f1 predstavlja širinu pojasa koje propušta idealni filtar, pa snagu izlaznog šuma možemo predstaviti kao

  20. GN(f) GN’(f) /2 /2 -B/2 B/2 RN’() B /2 RN() /2 () -2/B -1/B 1/B 2/B N(t) N’(t) H(f) ulazni šum izlazni šum

  21. Uskopojasni šum • Na ulazu u prijemnik šum zajedno s korisnim signalom prolazi kroz filtar koji ima svrhu izdvajanja frekvencijskog pojasa B unutar kojega je odaslana informacija • Kod većine komunikacijskih sustava prijenos informacije se odvija na frekvencijama daleko višim od najviše frekvencije signala informacije • Tada je snaga signala informacije koncentrirana oko prijenosne frekvencije fp u pojasu [-B/2,B/2] • S obzirom da je B<<fp (uski pojas u odnosu na prijenosnu frekvenciju) govorimo uskopojasnom signalu – odnosi se i na informaciju i na šum

  22. H(f) n(t) n’(t) • Prijenosna funkcija pojasno-propusnog filtra dana je sa H(f) i cenrtirana je oko prijenosne frekvencije fp • Ovisno o H(f) može se izračunati ekvivalentna širina pojasa šuma BN GN(f) GN’(f) /2 -fp fp

  23. Primjer: • Ulazni Gaussov bijeli šum n(t) n(t) t [ns]

  24. Prvo ćemo pogledati niskopropusno filtriranje |H(f)|

  25. Izlazni NF šum n’(t) t [ns]

  26. Pojasnopropusni filtar |H(f)| B fp

  27. Uskopojasni šum n’(t) n’(t) t [ns]

  28. Matematička prezentacija uskopojasnog šuma – kvadraturne komponente • Neka je ulazni šum n(t) Gaussov nezavisni slučajni proces sa konstantnom spektralnom gustoćom snage, /2 • Šum se može iskazati Fourierovim redom

  29. Ako uzmemo da je fp= K . f možemo iskazati n(t) kao F. red oko prijenosne frekvencije fp • gdje su • nc(t) i ns(t) nazivaju se kvadraturne komponente

  30. n(t), nc(t) i ns(t) su stacionarni slučajni procesi, ak i bk su Gaussove nezavisne varijable sa nultim očekivanjem i disperzijom • Može se pokazati da je spektralna gustoća komponenti nc(t) i ns(t) dvostruko veća od spektralne gustoće n(t) • Nakon filtriranja pravokutnim filtrom širine B i prebacivanja u NF pojas komponente nc(t) i ns(t) imaju snagu

  31. Prikaz uskopojasnog šuma fazorom • Za prikaz uskopojasnog šuma koristi se fazor • sa fazom

  32. n(t) možemo iskazati preko r(t) i (t) • U određenom trenutku T, r(T) je slučajna varijabla koja ima Rayleighovu funkciju gustoće vjerojatnosti • A faza (T) ima uniformnu funkciju gustoće vjerojatnosti

  33. Uskopojasni šum n’(t) n’(t) t [ns]

More Related