1 / 44

Poslovna informatika

Poslovna informatika. Grafika, digidalni mediji i multimedija. Ciljevi. Uporediti više različitih tipova grafičkih programa koje koriste umetnici, fotografi, dizajneri i td. Objasniti razliku između: Softver za crtanje ( drawing software ) , Softvera za slikanje ( painting software ) ,

Download Presentation

Poslovna informatika

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Poslovna informatika Grafika, digidalni mediji i multimedija Glava 6

  2. Ciljevi Uporediti više različitih tipova grafičkih programa koje koriste umetnici, fotografi, dizajneri itd. Objasniti razliku između: Softver za crtanje (drawing software), Softvera za slikanje (painting software), Softver za obradu slike (image processing software), Softvera za 3D modelovanje (3-D modeling software) Objasniti kako računari menjaju način rada amatera i profesionalaca u oblasti videa, animacije, audija i muzike Objasniti šta je kompresija podataka (data compression) Glava 6

  3. Tim Berners-Lee autor Web-a Rođen u Londonu 1955 Autor - World Wide Web (WWW) WWW - Distribuirani hipertekst sistem bez granica, Istraživači su počeli povezati svoje radove u jednu celinu Danas je WWW komercializovan – najrasprostranjeniji servis Interneta Tim Berbers Lee radi na MIT-u Rukovodilac je World Wide Web konzorcijuma (W3C) Glava 6

  4. Multimedija Sklop različitih vrsta informacija koje naša čula primaju sveobuhvatno, lako dostupno, veoma popularno u svim oblicima komunikacije: u obrazovanju, na poslu, u nauci, naročito u umetnosti, kao i u ličnoj upotrebi Glava 6

  5. Multimedija Elektronski sadržaj je daleko kompleksniji i sadržajniji od papirne forme ili pojedinačno zvuka ili slike, sa daleko lakšim pakovanjem na digitalnim medijima Internet, CD i DVD, mobilni telefoni, TV Multimedija je postala sastavni deo savremenog života Glava 6

  6. Multimedija Nastanak reči “multi” = mnogobrojan (latinski multus) “media” = “medium” = “intermediary”(latinski medium = "kanal ili sistem komunikacije, informacija ili zabava") Glava 6

  7. Multimedija Na polju informacija Multimedija znači više posrednika istovremeno (“multiple intermediaries”) između izvora i odredišta informacije, odnosno višestrukost načina (“multiple means”) na koje se informacija čuva, prenosi, prikazuje ili preuzima. Glava 6

  8. Multimedija Multimedija povezuje verbalnu i neverbalnu informaciju Uključuje:tekst, grafiku, zvuk i video Interakcija sa strukturom povezanih elemenata kroz koje se korisnik može kretati i na koje može delovati, što korisnicima pruža mogućnost izbora, pa se često naziva i hipermedija Glava 6

  9. Multimedija Multimedija obuhvata: Sredstvo, elektronski medijum kojim se prenosi i snima neki sadržaj, (sredstvo prenosa: projektor, računar, televizija, Internet, mobilni aparat i sl.) Format prikaza informacije (način prikaza: tekst, slika, zvuk, video, animacija) Npr. u savremenoj umetnosti: koncert je multimedijalni sadržaj u kome pored izvođača učestvuju i razni tehničari koji omogućavaju emitovanje slike uz laserske animacije, svetlosne efekte, snimanje i digitalizaciju događaja… Čula koja se koriste za opažanje multimedijalnog sadržaja: vid i sluh Glava 6

  10. Multimedija Karakteristike multimedije: Prikaz se sastoji od jednog ili više elemenata (tekst, slika, video, animacija, govor, zvuk) Elementi su kombinovani i usklađeni u vremenu i prostoru na način na koji ljudski mozak obrađuje informacije, kako bi one bile lako prihvatljive i upečatljive Kombinacija različitih medija može pomoći korisniku u procesu usvajanja podataka, jer pruža se mogućnost izbora, oblikovanje vlastitog iskustva Glava 6

  11. Multimedija Linearna i nelinearna multimedija: Linearni aktivni sadržaj teče bez mogućnosti uticaja posmatrača i mogućnosti upravljanja na primer filmovi Nelinearni sadržaj nudi interaktivnost korisnika sa mogućnošću upravljanja i kretanja kroz aplikaciju na primer kompjuterska igra ili digitalna enciklopedija Glava 6

  12. Multimedija Multimedijski prikazi mogu biti uživo ili snimljeni Uživo (live) prezentacije dozvoljavaju interakciju preko voditelja ili izvođača Snimljeni sadržaj ima svoj sistem navođenja pomoću kojeg se kreće kroz materijal, najčešće preko menija Multimedijalni sadržaj može se gledati pomoću nekog media playera, uživo na bini, preko projektora ili preko prijemnika emitovanog sadržaja (televizija, radio, računar, mobilni telefon, ...) Glava 6

  13. Multimedija Pravila multimedije: prikazivanje informacija u više formata koji se upotpunjuju: kako bi sadržaj bio što bliži korisniku i kako kako bi držao pažnju Vremenska usklađenost i prostorna povezanost Koherentnost - elementi treba da su povezani smisaono razumljivo i usklađeno Individualnost - svaka poruka je prilagođena korisniku Glava 6

  14. Multimedija Zašto multimedija Povećava se sposobnost čoveka da primi nove informacije, a time obim, kvalitet i brzina učenja. Istraživanja pokazuju da se uz pomoć samo zvučne (audio) stimulacijezapamtioko 20% sadržaja, uz audio-vizuelnu stimulacijuoko 30%, dok uz pomoć interaktivne multimedijske prezentacijeprocenat dostiže 60%. Glava 6

  15. Tekst Najčešći komunikacioni sistem čine reči i simboli Vitalni elementi multimedijalnih menija, navigatora i multimedijskih poruka Tekstovi u multimediji su kratki i jezgroviti Čitanje na ekranu je zamorno Jedna slika govori više od hiljadu reči Koristi se raznovrsna organizacija teksta pomoću alata u programu tako da bude zanimljiviji Upotreba različitih vrsta slova i različitog pisma, boje i izgleda, zaglavlja, podvlačenjem i isticanjem Glava 6

  16. Tekst Font: skup znakova iste veličine i stila koji pripada određenom pismu Stil: regular, bold, italic Opciono: podvučeno, precrtano , eksponencirano (superscript) i indeksirano (subscript), ... Veličina slova: Izražava se u pointima (pt) – 1pt=1/72 inča Glava 6

  17. Tekst Serif font – najčešće za štampani oblik Sans-serif – najčešće za ekran Glava 6

  18. Tekst Proporcionalni fontovi Najčešće se koriste za GUI (word procesori i web pretraživači) Fontovi fiksne širine – monospace Koriste programeri za kodiranje (ASCII) Glava 6

  19. Tekst Osnovni način komunikacije na Internetu takođe je tekst, a osnovni jezik Hypertext Markup Language (HTML) Glava 6

  20. Tekst Hipertekst je tekst koji ne mora da bude linearan, odnosno tekst koji sadrži veze prema drugim tekstovima Hipermedija Kombinacija teksta, brojeva, grafike, animacije, zvučnih efekata, muzike i ostalih medija u hiperlinkovanim dokumentima Korisno za on-line help fajlove Omogućava korisniku prelaženje sa jednog na drugi dokument u okviru celokupnog Interneta Glava 6

  21. Tekst Hipermedijalni dokumenti mogu biti dezorjentišući, ostavljajući korisnika u nedoumici da je nešto propustio Dokumenti nemaju uvek linkove koje bi korisnici želeli Autori ne mogu ugraditi sve moguće linkove u dokumente Neki korisnici nisu u stanju da jednostavno prelaze sa jednog dokumenta na drugi Nekada postoje izgubljeni linkovi Glava 6

  22. Grafika Grafika: statična slika i animacija Vrste statične slike: crteži, dijagrami, grafikoni, fotografije Može trenutno da prenese informaciju Može da bude hiperveza za drugi tip informacija Vizuelizacija – važan deo kom. procesa naglašavanje pojedinih delova, ilustrovanje pojmova, usmeravanje pažnje podloga za sadržaj Glava 6

  23. Grafika Vrste slike: Bitmapirana (rasterska) Fotorealistične slike i složeni crteži Slika je matrica tačaka (piksel – picture element) Memorijski je zahtevna Problemi sa povećanjem slike Vektorska Koristi geometrijske oblike: linije, kvadrati, krugovi, elipse, poligoni i sl. Matematička predstava koordinatama i rastojanjima Vektor – linija opisana pozicijom svojih krajnjih tačaka Najbolja je za dijagrame i crteže, sa njom se teže radi Glava 6

  24. Grafika Bitmapirana (rasterska) Slika prenesena iz stvarnog sveta skenirani materijali, negativi filmova snimci digitalnom kamerom – foto-aparatom digitalizovani „okvir” video snimka Sintetizovana slika primenom odgovarajućeg programa snimak (dela) ekrana druga grafika pretvorena u bitmap Glava 6

  25. Grafika Vektorskagrafika Vektorska grafika označava način "crtanja“ pomoću vektorskih linija koje kreiraju vektorske objekte. Svaka vektorska linija sadrži tri podatka: dužina, smer, boja linije U slučaju da vektorske linije kreiraju neki zatvoreni objekat (znači početna točka linije ujedno je i završna točka ) četvrti podatak je boja ispune 1.11.2014. Glava 6 25

  26. Grafika Vektorskagrafika Veličina vektora menja se matematički promenom vrednosti dužine i smera Kvalitet prikaza grafike se ne menja jer se automatski promenom veličine u računaru odvijaju matematičke kalkulacije kojima se zadržava isti kvalitet prikaza vektorskog crteža 1.11.2014. Glava 6 26

  27. Grafika Bitmapa Bolja kontrola teksture, senčenja i finih detalja Pogodnije su za prikazivanje na ekranu, simulirajući prirodne slikarske podloge, kao i za ulepšavanje fotografija Glava 6

  28. Grafika Bitmapa Npr: Paint Glava 6

  29. Grafika Rezolucija Broj tačaka (piksela) po inču (gustina) Dubina piksela – broj raspoloživih boja za piksel Smanjenje i povećanje rezolucije Smanjenje: gube se detalji sa slike Povećanje: vrši se interpolacija između tačaka Glava 6

  30. Grafika Formati za grafiku Windows bitmaps BMP Device independent bitmaps PC Paintbrush True Visions Targa TGA Portable Document Format PDF Graphics Interchange Format GIF Joint Experts Photography Group JPG, JEPG Tagged Image File Format TIFF Apple Macintosh PICT Glava 6

  31. Grafika Kompresija – računa se na redudansu Kompresija bez gubitka podataka (“lossless”) Ne gube se informacije Važno za slike sa tekstom Npr. WinZip Kompresija sa gubitkom podataka (“lossy”) Kompresijom i dekompresijom se gubi kvalitet slike Veći stepen kompresije – veći gubitak Računa se na to da naša čula neće značajnije registrovati gubitak u kvalitetu Glava 6

  32. Grafika Obrada slike na računaru Npr: Adobe Photoshop Napraviti poruku Fotografisati Kombinovati sa drugim objektima Glava 6

  33. Animacija Animacija Omogućava vizuelizaciju kod multimedije Tromost oka – omogućava animaciju Pokret je iluzija – sastavljen je od mnogo slika Kod filmova – menja se 30 slika u minuti Crtani filmovi – 24 okvira u sekundi (1440/min) Računarska animacija - 12 do 15 okvira/sekundi Glava 6

  34. Animacija Tipovi animacije: 2D Linearna animacija, utisak pomeranja objekata 3D Modelovanje - iscrtavanje različiih perspektiva objekta Senčenje – boja, struktura površine, prozirnost Glava 6

  35. CAD/CAM Računarski podržan dizajn (Computer Aided Design -CAD software) : Omogućava inženjerima, dizajnerima i arhitektama da kreiraju na ekranu različite proizvode , od računarskih čipova do javnih zgrada Omogućava testiranje prototipa proizvoda Jeftinija brža i preciznija tehnika od tradicionalne manuelne tehnike dizajna Glava 6

  36. CAD/CAM Računarski podržana proizvodnja (Computer-Aided Manufacturing- CAM)je proces u kome se podaci koji se odnose na dizajn proizvoda unose u program za direktno upravljanje proizvodnjom delova tog proizvoda Računarski integrisana proizvodnja (Computer-Integrated Manufacturing - CIM)odnosi se na kombinaciju CAD/CAM i predstavlja veliki korak ka potpunoautomatizovanim fabrikama Glava 6

  37. Audio Govor i muzika – kontinualni signali Digitalizacija diskretizacija u vremenu, kvantizacija po amplitudi, kodiranje CD audio sampling rate of 44.1 kHz (44,1000 Hz) i 16-bit resolution za oba kanala (stereo) Glava 6

  38. Audio Muzički CD muzika: čujni opseg 20Hz - 22KHz teorema: odabiranje na 44KHz stereo zvuk: dva posebna kanala ako se svaki uzorak kvantizuje sa 16 bita po kanalu, potreban je kapacitet prenosa od32 bita/uzorku x 44000 uzoraka/s = 1.408.000 bita/s Glava 6

  39. Audio Popularni digitalni audio formati Glava 6

  40. Govor Digitalna telefonija govor: većina govornog sadržaja je u opsegu od 4KHz teorema: odabiranje na 8KHz ako se svaki uzorak kvantizuje sa 8 bita, kanal za prenos podataka treba da ima kapacitet8 bita/uzorku x 8.000 uzoraka/s = 64.000 bita/s kapacitet modernih ISDN linija Glava 6

  41. Audio Programi za reprodukciju Windows Media Player RealPlayer Programi za obradu zvuka SoundForge WaveLab ... Codec-i PCM GSM MPEG Layer 3 Glava 6

  42. Video Analogni video TV standard Digitalni video Proizvod računarske industrije Umnožava (kopira) se bez gubitka Glava 6

  43. Video Video formati: Audio Video Interleave .AVI, proizveden od Microsoft u novembru 1992 QuickTime razvijen je za Apple Computer,često se koristi na internetu Advanced Systems Format (Advanced Streaming Format) Microsoft striming medij MPEG (Moving Picture Experts Group) VOB file (DVD-Video Object) RealMedia (.rm) medija striming plejer RealNetworks-a Glava 6

  44. Multimedija Savremene primene multimedijlnog komuniciranja u poslovanju Najizrazitije na Internetu: Poslovna komunikacija (e-mail) Oglašavanje (advertising) Predstavljanje firmi i proizvoda (presentation) Elekronska trgovina (e-commerce) Elektronsko bankarstvo (e-banking) Telekonferencije (teleconferencing) Glava 6

More Related