1 / 10

Regionalna saradnja i evropske integracije Beograd, 6.6.2012.

Regionalna saradnja i evropske integracije Beograd, 6.6.2012. Senada Šelo Šabić Institut za međunarodne odnose Zagreb. Struktura izlaganja. Hrvatsko iskustvo pristupa EU Dovršetak pregovora – ratifikacija i monitoring Unutarnji izazovi Regionalni izazovi – CEFTA, Schengen, granice

Download Presentation

Regionalna saradnja i evropske integracije Beograd, 6.6.2012.

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Regionalna saradnja i evropske integracije Beograd, 6.6.2012. SenadaŠelo Šabić Institut za međunarodne odnose Zagreb

  2. Struktura izlaganja • Hrvatsko iskustvo pristupa EU • Dovršetak pregovora – ratifikacija i monitoring • Unutarnji izazovi • Regionalni izazovi – CEFTA, Schengen, granice • Daljnja politika suradnje i pomirenja

  3. 5 tranzicija • Snažan i jasan konsenzus o ulasku u EU • Složena tranzicija: • Politička tranzicija u demokratski sustav • Ekonomska tranzicija u otvoreno tržište • Državna tranzicija – uspostavljanje novih institucija • Društvena tranzicija – način društvenog življenja • Tranzicija iz rata u mir

  4. Proces ratifikacije i monitoring • 8 članica EU do sada ratificiralo ugovor o pristupanju • Prvi monitoring izvještaj je pozitivan, ali slijedi daljnji nadzor • Ključna područja nadzora: • Pravosuđe i temeljna prava • Pravda, sloboda i sigurnost • Tržišno natjecanje

  5. Unutarnji izazovi (1)– euroskepticizam • Javnost neupućena u proces pregovora • Ulazak Hrvatske u vrijeme krize u EU • Osjećaj podređenosti u procesu pregovaranja (ICTY, conditionality) • Hrvatska politički i ekonomski slaba da bi bila ravnopravna u EU • Strah od gubitka kontrole nad prirodnim bogatstvima • Odluka o članstvu, prema istraživanjima, više emotivna nego racionalna • Kažnjavanje euro-optimista na izborima, retorika povratka tradicionalnim vrijednostima

  6. Unutarnji izazovi (2) • Ulazak u EU kao točka preokreta • Obrnuta teza suvereniteta: ulazak u EU zapravo jača međunarodni položaj Hrvatske, de factosuverenitet se ne smanjuje nego raste • Kraj pregovora kao kraj intenzivnog miješanja u unutrašnja pitanja • Kao članica EU zemlja kao subjekt, a ne objekt međunarodne i europske politike

  7. Regionalni izazovi (1) • CEFTA • Opasnost od gubitka položaja na tržištu zemalja CEFTA-e • Gotov 20% hrvatskog izvoza je u zemlje CEFTA-e • 45% izvoza poljoprivrednih proizvoda u zemlje CEFTA-e, od toga 33% u BIH • Ukupan izvoz 1,66 milijardi eura, uvoz dva puta manji • Izvoz u EU 5,4 milijardi eura, uvoz 9 milijardi eura • EK pokreće proces pregovora sa svakom od članica CEFTA-e o izmjeni trgovinskih ugovora. I Hrvatska ranije pristajala na izmjene SSP-a

  8. Regionalni izazovi (2) • Schengen i granice • Kontrola dijela vanjske granice EU ulaskom u zonu Schengena • Migracije i politika azila kao jedno od ključnih pitanja EU • Neriješena granična pitanja • Hrvatsko iskustvo sa Slovenijom • Opasnost porasta svijesti o razgraničenju i ‘drugome’

  9. Pogledi iz Hrvatske prema regiji • Orijentacija vlade i predsjednika ka konstruktivnoj regionalnoj politici • Program vlade izričito navodi izbjegavanje blokiranja pregovora zbog neriješenih bilateralnih pitanja • Politika pomirenja • Prijenos znanja – specifična pregovaračka iskustva, osobito poglavlje 23 • Ideja Europe kao ideja mira – suradnja u regiji jačanje temelja na kojima počiva Europska unija • S druge strane: ulazak u EU kao izlazak s Balkana

  10. Posljedice hrvatskog članstva u EU za regiju • Zbog svega ranije navedenog, ambivalentni • Ovise o: • hrvatskoj unutarnjoj politici nakon ulaska u EU • unutarnjoj politici zemalja u okruženju, osobito u BiH i Srbiji • daljnjoj politici proširenja (Hrvatska zadnja zemlja koja ulazi na dosadašnji način? Proces proširenja znatno usporen?) • širem međunarodnom okruženju (uloga SAD-a, Rusije i Turske na Balkanu) • EU treba zadržati otvorenom perspektivu proširenja (iskustvo pokazuje da su reforme najuspješnije kada proces pregovaranja započne,dugo čekanje smanjuje entuzijazam)

More Related