Uputa za pisanje seminarskog rada

1. Uputa za pisanje seminarskog rada prof. dr. sc. Zdravko Tolušić mr.sc. Ružica Lončarić Igor Kralik, dipl. oec

2. SEMINARSKI RADje samostalna stručna obrada teme. Ima svrhu uvoditi studente u stručni i znanstveni rad. • Njime student treba dokazati sposobnost primjene teorijskog i praktičnog znanja te sposobnost za samostalno služenje znanstveno-stručnom literaturom u pismenoj obradi teme. • Seminarski rad nije znanstveni rad, ali ima neke značajke znanstvenog rada (metodičnost, argumentiranost,...).

3. Dijelovi seminarskog rada • Tema (naslov) • Sadržaj • Popis tablica i slika • Uvod • Metodologija istraživanja • Razrada teme (osnovni tekst seminarskog rada) • Zaključak • Literatura

4. Tema (naslov) • Tema je predmet koji treba pismeno obraditi. • Poneki autori odvajaju ova dva termina jer naslov odražava bit problema i u odnosu na temu znači sužavanje, odnosno fiksiranje problematike, te upućuje na temu, a usto je i izravno najsažetije izučava. • Naslov mora biti kratak, ali ne i prekratak. Trebao bi imati sva tri ograničenja: predmetno, vremensko i zemljopisno

5. Popis tablica i slika • Popis obvezno sadrži broj i naziv tablice ili slike te broj stranice na kojoj se nalazi. Tablica br: 1 Izvor: Statistički ljetopis, str 369-374, Zagreb, 2002. • Slike predstavljaju sve ilustracije osim tablica: crteži (sheme, grafikoni, karte) i fotografije.

6. Sadržaj Sadržaj je numerički pregled dijelova rada. U sadržaj se unose naslovi pojedinih dijelova rada s odgovarajućim brojevima stranica Karakteristike: jasnoća i preglednost. Piše se stupnjevito (podređeni dijelovi pišu se uvučeno).

7. Primjer sadržaja: POPIS KRATICA I POPIS TABLICA II POPIS SLIKA III 1.UVOD 1 2. METODOLOGIJA ISTRAŽIVANJA 5 2.1. Ciljevi istraživanja 5 2.2. Hipoteza 6 2.3. Razgraničenja u istraživanju 7 2.4. Metode istraživanja 10 itd.

8. Uvod • U uvodu se postavlja (opisuje) problem. • Svaki rad ili istraživanje mora odgovoriti na postavljeno pitanje, odnosno treba riješiti jedan problem. O kojem se problemu radi, jasno treba biti postavljeno u uvodu. • Opis problema ne treba biti suviše deskriptivan. U metodološkom smislu riječi opis problema znači njegovo definiranje, odnosno postavljanje hipoteze.

9. Metodologija istraživanja • Pod metodologijom istraživanja podrazumijeva se unaprijed osmišljeni način i postupak istraživanja. • Pod ovim dijelom treba obraditi: • cilj (ciljeve) istraživanja, • razgraničenje u istraživanju: • a) predmetno (što se istražuje), • b) vremensko (koje vremensko razdoblje se istražuje), • c) područno (koji prostor se istražuje); • 3. izvori podataka, • 4. metode (opće, posebne i specijalne), tehnike i instrumente istraživanja, • 5. objektivne poteškoće u istraživanju

10. Razrada teme • Razrada teme srž je pismenog rada. • Razrada teme mora imati logički slijed i konzistentnost. Pojedini dijelovi rada moraju logički slijediti jedan iza drugog, kako bi se rad razvijao kako se razvija i autorova misao.

11. Izlaganje ukupne materije seminarskog rada može se rasporediti u tri dijela: • povijesno-teorijski, retrospektivni ili eksplikativni dio, • analitičko-eksperimentalni dio i • perspektivni dio. • U povijesno-teorijskom dijelu treba koncizno opisati povijest proučavanja problema, njegovu teorijsku obradu, značaj, aktualnost i korisnost istraživanja. • U analitičko-eksperimentalnom dijelu treba iznijeti najvažnije znanstvene činjenice, spoznaje, stavove, podatke, informacije, teorije i zakone kojima se dokazuje istinitost postavljenih hipoteza. • U perspektivnom dijelu valja predložiti konkretna rješenja, mjere i akciju za primjenu u praksi.

12. Razrada teme treba biti što više istraživačka i analitička, a što manje deskriptivna i pripovjedačka.

13. Zaključak • Zaključak predstavlja sintezu svega onoga što je iznijeto u analitičkom dijelu. • Po svojoj formi zaključka mora odgovarati zakonima logike i oslanjati se na teze koje su ranije iznijete.

14. Literatura • Osnovu za popis literature čini bibliografska referenca. • Elementi bibliografske reference: - ime autora, - naslov rada, - bibliografska adresa, - godina izdavanja.

15. Primjer bibliografske reference: Samardžija, V.: Europska unija i Hrvatska – Putevi povezivanja i suradnje, IRMO, Zagreb, 1994. Literatura se može složiti po različitim kriterijima: - abecedni red prezimena autora - domicil autora (domaći autori, strani autori), - vrsta djela (knjige, skripte, referati, enciklopedije, časopisi, internet adrese itd.) - tip klasifikacije (npr. UDK klasifikacija), - kronologija pisanja djela, - prema predmetu, odnosno znanstvenom području (povijest, pravo, ekonomija, informacijske znanosti, itd.).

16. Preporuča se da se u popis literature piše samo literatura citirana u tekstu

17. Citiranje literature u tekstu • Pod citiranjem podrazumijevamo od riječi do riječi usmeno ili pismeno navođenje nečijih riječi ili dijelova teksta koji može biti ispisan izvorno (ako je na stranom jeziku). • Svrha citiranja može biti različita: da se neki problem ilustrira, da se citatom nešto dokaže ili da se podupre vlastita misao pozivajući se na neki autoritet.

18. Načini citiranja literature: - Harvardski sustav, - Citiranje po redoslijedu pojavljivanja, - Navođenje broja u tekstu rukopisa (u zagradi), a podaci se u Popisu literature slože po abecednom redu.

19. Harvardski sustav Kod ovog načina citiranja literature navode se prezimena autora (bez inicijala imena), te godina u kojoj je informacija objavljena. Kod citiranja dvaju djela istog autora iz iste godine jedno se označi s «a», a drugo s «b». Ako su neko djelo napisala dva autora, treba navesti oba. Ako ih ima više od dva navodi se samo prvoga i dopiše se et al. U popisu citirane literature na koncu djela treba navesti sve autore. • Citiranje po redoslijedu pojavljivanja Citira se tako da se u tekstu rukopisa, u zagradi, naznači samo redni broj citata prema redoslijedu pojavljivanja. U Popisu literature podaci se slože prema brojevima.

20. Navođenje broja u tekstu rukopisa (u zagradi), a podaci u Popisu slože se po abecednom redu. Citati u Popisu dobiju broj prema abecednom mjestu. Taj se broj navede u tekstu. Dodavanjem drugog broja ukazuje se na stranicu iz koje je citat preuzet.

21. Primjer citiranja literature (footnote): 1Samardžija, V.: Europska unija i Hrvatska – Putevi povezivanja i suradnje, IRMO, Zagreb, 1994., str.203.

22. Hvala na pažnji