180 likes | 422 Views
Dijete oštećena sluha u redovnoj školi, uvjeti i pretpostavke. Dr. sc. Husnija Hasanbegović. Heterogenost populacije-pokazatelji nagluhosti. Populacija osoba sa oštećenim sluhom definira se najčešće u odnosu prema dvije globalne kategorije nagluhe osobe i gluhe osobe. Definiranje.
E N D
Dijete oštećena sluha u redovnoj školi, uvjeti i pretpostavke Dr. sc. Husnija Hasanbegović
Heterogenost populacije-pokazatelji nagluhosti • Populacija osoba sa oštećenim sluhom definira se najčešće u odnosu prema dvije globalne kategorije nagluhe osobe i gluhe osobe
Definiranje • Nagluhost je oštećenje sluha pri kojem se javljaju poteškoće u percepciji govora sagovornika, ali i poteškoće u samostalnom savlađivanju sopstvenog oralnog govora. • Nagluha osoba je ona osoba koja ima redukciju sluha u prostoru govora u intenzitetskom rasponu od 21 - 90 dB. • Gluhoća predstavlja potpuni gubitak zvučne percepcije koja ne dopušta socijalni kontakt putem organa sluha. • Ova lica imaju oštećenje sluha na oba uha više od 80 dB te zbog toga ne postoji mogućnost prirodnog razvoja govora.
Osnovni elementi prepoznavanja • Teškoće u prepoznavanju (teži gubitak lakše prepoznati) • Lakša oštećenja ostaju godinama nezapažena • Nagluhost je povezana sa poremećajima govornih centara • Osnova skrining procedure je metoda razgovora (kako se zoveš? Kako se zove tvoja mama, tata? Ko te je jutros doveo u vrtić? Itd.)
Ispituju se oba uha pri cemu se jedno zaceplja vatom • Normalan sluh (Na 12m standardan govor; na 6m šapat, od 10-12 prošaputanih riječi, dijete bi trebalo čuti 7-8) • Lahko nagluho je dijete ako običan govor nečuje na rastojanju oko 8m, a šapat na oko 4m. • Srednje nagluho dijete je ako običan govor nečuje na oko 5m a šapat na oko 2m. • Teško nagluho je dijete ako običan govor nečuje na oko 2m. A šapat na manje od 1m.
Pretpostavke integrativne škole • Škola treba razviti programe koje uključuju: • audiološku procjenu i podršku, • psihoedukacijsku procjenu, • govornu i jezičnu procjenu, • rani intervencijski tretman za slušno oštećenu djecu, • poludnevnu i cjelodnevnu edukaciju za slušno oštećenu djecu, • razviti programe suradnje sa drugim školama i specijalistima koji se bave problemima u učenju.
Edukacijski programi • Uključuje savjetovanje i podršku roditeljima slušno oštećene djece koja su u periodu malog djeteta 1-3 g. • Naglasak je na razvoju vještina slušanja, govora i jezika sa tretmanima od 2 puta sedmično po 2 sata. • Organiziraju se jednom sedmično sastanci sa porodicom, kako bi pomogli da razumiju prirodu problema gubitka sluha. • Roditelji posjećuju individualne i grupne programe • U ranom programu djeca dobivaju značajnu količinu audioloških pretraga koji su raspoređeni najmanje tri puta godišnje
Predškolski program • Obuhvata djecu od 2,5 do 4 godine starosti koji su obuhvaćeni tretmanom 5 dana u sedmici u trajanju od 3,5 sati svaki dan. • Najviše djece u grupi je 6. • U fokusu tretmana je razvijanje ostataka sluha, govornih vještina i jezičkih mogućnosti. • Cijeli program je pod stalnom kontrolom audioterapeuta. • U program su aktivno uključeni roditelji
Školski program do 12 godina • Koriste se specijalne metode za kontinuitani razvoj sluha govornih vještina i jezika. • Daje se veliki akcenat na razvoju čitanja i pisanja kao i razvoju jezičkih vještina, dok su druge oblasti kao što su matematika, socijalne studije i drugi predmeti bazirani u nastavnom planu i programu • Sva djeca su jednom godišnje podvrgnuta audiologijskom testiranju.
Suportivni servis • To su audiološka klinika, klinika za govor i jezik i klinika za teškoće u jeziku i učenju. • Rođeno gluha ili su teško nagluha djeca trebaju da imaju mogućnost učenja jezika uz specijalnu pomoć audiorehabilitatora. • Opširna audiorehabilitacijska pomoć se zasniva na razvijanju komunikacije, socijalizacije i učenja. • Koristi se veliki broj dijagnostičkih testova od kojih je veći broj konstruisan u školi.
Dijagnostički program uključuje: • Kvalitetnu slušnu procjenu za djecu i odrasle • Diferencijalnu dijagnostiku • Dijagnostiku osoba koje imaju uredan sluh ali i neke druge smetnje u slušno govornoj komunikaciji • Dijagnostiku i rehabilitaciju čitanja sa usana, slušne percepcije na različitim frekvencijama • Slušni trening, percepcija zvuka • Dijagnostičko testiranje govorno-jezičkih problema pomaže u kliničkom ocjenjivanju na osnovu kojega se preporučuje specifičnu terapiju i pomoć u prevazilaženju.
Slušno-govorno-jezička dijagnostika uključuje: • Psihometrijsko testiranje • Govorno-artikulacijsku procjenu • Mjerenje razumijevanja i realizovanja jezika • Ocjenjivanja glasa i tečnog govora • Slušni skrining • Vidni skrining • Procjena socijalne zrelosti • I drugi specijalni testovi
Aktivno sudjelovanje roditelja • Roditelji djece koja su tek prohodala i djece predškolske uzrasti sastaju se jednom sedmično i diskutiraju o razvoju i napretku u tretmanu. • Roditeljske grupe su predvođene razrednim stariješinom ili posebnog stručnjaka terapeuta koji ima vještinu za vođenje diskusije. • Školski psiholozi organiziraju roditeljske sesije za djecu koja su tek upisana u školu. • Organiziran je roditeljsko-učiteljski klub i oni se susreću jednom mjesečno sa edukacijskim programima koji su u interesu roditelja. Organiziraju se i ljetni sastanci.
Roditelji su aktivno uključeni u praćenje razvoja i napredovanja njihove djece, • Uključeni su u individualne i grupne seanse, • Roditelji se treniraju za podsticanje djece za slušanje, jezički i govorni razvoj kada su djeca kod kuće.
Primarna aktivnost • Akcenat se daje na kvalitetnoj specijalnoj edukaciji upotrebom slušno-oralnog pristupa, pomažući slušno oštećenoj djeci da razviju oralnu komunikaciju. • Djeca su ohrabrena da razvijaju i da se oslanjaju na sopstvene mogućnosti a ne nemogućnosti • Nastavno gradivo je orjentirano i fokusirano na cognitivne, govorno-jezične i slušne mogućnosti za slušno oštećenu djecu. • Razvijanje komunikacije • Izražavanje kreativnosti • Socijalnin i kognitivnim vještinama i • self-help (sopstvenom snalaženju)
Učenici dodatno koriste • Okupacionu terapiju (za koordinaciju, miš. tonus i pokreta) • Muziko terapiju (za kontrolu glasa, verbalnu imitaciju i slušne vještine) • Vrijeme priča, dramatična igra, pisanje, glasno čitanje