MAGISTARSKE STUDIJE Doc.dr Dragan Bulatovi ć KRIZNI MENAD Ž MENT

1. MAGISTARSKE STUDIJE Doc.drDraganBulatović KRIZNI MENADŽMENT Herceg Novi, 2014.

2. CILJPREDMETA Upoznati studente sa razlozima nastajanja krize u organizaciji i njenim pojavnim oblicima. Da studenti steknu sposobnost da predvide moguće krizne situacije i nađunačine koji će organizaciji omogućiti da spriječi krizu ili da se sa njom izbori minimiziranjem njenih posledica

3. LITERATURA • Senić, R.,(1996) Krizni menadžment,BMG, Beograd. • Senić, R., Lukić, S., (2008) Krizni menadžment, I dio, Panevropski Univerzitet Apeiron, Banja Luka. • Osmanagić Bedenik, N., (2007) Kriza kao šansa: Kroz poslovnu krizu do poslovnog uspjeha, Školska knjiga, Zagreb. • Coombs, T. W. (2007) Ongoing Crisis Communication: Planning, Managing, and Responding (2nd ed.). Thousand Oaks, CA: Sage Publications, Inc. • Regester, M., & Larkin, J. (2008) Risk Issues and Crisis Management in Public Relations: A Casebook of Best Practices (4th ed.). London, UK: Kogan Page. • Fink, S. (2002). Crisis Management: Planning for the Inevitable, Universe, Lincoln. • Töpfer, A., (1999) Plötzliche Unternehmenskrisen – GefahrOder Chance? Neuwied, Kriftel, Luchterhand.

4. Šta je kriza? • Stalni pratilac ljudskog društva kroz istoriju • Termin kriza se najčešće koristi kada se neko ili nešto smatra ugroženim, nalazi se u • opasnosti, a opstanak postaje ključno pitanje • Κρίση(Krizis gr.) - dati mišljenje, procjenu,donijeti tešku odluku • Krizom se smatraju neočekivani događaji koji traže hitnu akciju • Kriza predstavlja potpuni preokret u odnosu na prethodno stanje • "Prekretnica za bolje ili lošije"(Fink, 1986) Kriza znači prijelom, svaki iznenadni prekid do tada kontinuiranog razvoja, i u užem smislu, situaciju razvoja koja označava zaokret, odnosno vrhunac opasnog razvoja (Senić & Lukić, 2008)

5. Kriza je neplanirani i neželjeni proces koji traje određeno vrijeme,a na koji je moguće • samo djelimično uticati, tako da se može završiti na razne načine(Ašanin Gole, 1998) • Kriza se uopšteno može definisati kao nastupajući rizik. Ona je već prije prepoznata i • vrednovana, ili uopšte nije bila opažena i time potpuno iznenadno nastupila (Töpfer, 2006) • Krizaje proces,stanje i/ili događaj koji pogađa pojedince, privredne subjekte, institucije, države, pa i cijeli svijet i koji može nanijeti veću štetu • Kriza ometa normalnoposlovanje organizacije i, u najgorem slučaju, prijeti njenom opstanku • Kriza izaziva stres i jake emocije • Kriza je “isto tako neizbježna kao smrt i porez” • Kriza uvijek ispoljava dvije karakteristike: • Opasnost (za vrijdnosti, ciljeve i reurse) • Nedostatak vremena (što je problem kompleksniji veći je stres i pritisak vremena)

6. Fenomen krize je u fokusu različitih naučnih disciplina: ekonomija, istorija, psihologija, politika, medicina... • Ekonomsku krizu kаrаkteriše nesklаd između ponude i trаžnje robа i uslugа • U makroekonomiji pod krizom se podrazumijeva faza konjukturnih kolebanja tj. zaokret konjukturnog ciklusa • U mikroekonomiji pod krizom se podrazumijevaju događaji koji nanose štetu preduzeću i ugrožavaju njegovu egzistenciju • Kriza je bolest • Treba razlikovati krizu od pojmova kao što su: konflikti, poremećaji, katastrofe

7. CIKLIČNOST KRIZA • Kаpitаlističkа svjetskа privredа bаrem nekoliko stotinа godinа unаzаd imа dvа glаvnа oblikа cikličnih ritmovа: • Hegemonijski ciklusi(dugački ciklusi) • Kondrаtjevljevi ciklusi(45-60 g.) • Sа stаnovištа hegemonijskih ciklusа, Sjedinjene Američke Držаve su od 1873. u usponu kаo tаkmаc • zа hegemoniju, punu hegemonističku dominаciju dosegle su 1945., а od 70-ih godinа bilježe spori pаd • NikolajKondrаtjev (1892-1930) je došаo do zаključkа dа je privredа podložnа poslovnimciklusimа, tj.usponimа i pаdovimа. Privredа jednovremeimа uspon i rаste, dostiževrhunаc. Posledostizаnjа vrhuncа nаstupа krizа jer stopа rаstа pаdа, i nаkondostizаnjа nаjniže tаčke, depresije, dolаzi do oprаvkа iponovnog rаstа. • Novi ciklus počinje sa nezadovoljstvom dolazeće generacije u vezi sa ograničenjima u poslu, životu ili prethodnoj generaciji. Nova tehnička rješenjaotvaraju ne samo nove tehničke perspektive, nego i nove socijalne perspektive, to jest djeluju na strukturne promjene društva. Porast blagostanja na bazi novih inovacija, vodi ka tome da se nastajuće strukture stabilizuju, ali istovremeno na duži rok gube na fleksibilnosti i inovacionoj snazi za rješavanje novih problema

10. KRIZA ORGANIZACIJE • Organizacijaje namjenskisporazumvišelicačija je svrhapostizanjenekihspecifičnihciljeva • Neko mora jasno da definiše taj ciljeve i način kako to da se postigne- taj ‘’neko’’ je menadžment • Organizacija funkcioniše, raste i razvija se u složenom i dinamičnom svijetu • Promjene u okruženju utiču na promjene u organizaciji • Sveorganizacijezapadaju u krize

11. Turbulentno okruženje u kome su promjene jedina konstanta i gdje veliki broj organizacija nastaje i nestaje, nametnulo je održivost (opstanak) kao jedan od ključnih ciljeva svake organizacije • Održivost je uspješno opstajanje i praćenje razvojnih promjena u okruženju očuvanje i jačanje strategijskih pozicija • Organizacija ima svoj životni vijek (rađa se -osniva/živi-funkcioniše i razvija se/ i umire biva likvidirana) • Prosječna stopa smrtnosti preduzeća u razvijenom svetu je od 12 do 15% • Prosječna stopa smrtnosti mladih preduzeća je cca 60% u prvih 4-5 godina života

12. VRSTE ORGANIZACIJSKIH KRIZA • Kriza je stanje organizacije u kojem su ugroženi njeni ciljevi, vrijednosti i resursi • “Organizacijska krizajedogađaj niske vrijednosti i visokog učinka koji prijeti • životnoj snazi organizacije,a karakteriše ga nejasnoća uzroka, posljedica i sredstava • za postizanje rješenja, kao i uvjerenje da se odluke moraju hitno donijeti” • (Pearson,Clair, 1998) • Organizacijske krize mogu biti: • Iznenadne krize (Sudden crises)- su okolnosti koje se događaju bez upozorenja i • izvan suorganizacijske kontrole. Posljedično, iznenadne krize su situacije za koje se • organizacija i njen menadžment ne okrivljuju • Tinjajuće krize (Smoldering crises) - počinju kao minorna interna događanja koja se • postupeno razvijaju u akutnu krizu zbog nehaja i nemara menadžmenta. Odgovornost za • krizu i njene efekte je na menadžmentu organizacije

13. KRIZNI MENADŽMENT • Američki predsednik Kenedi prvi je upotrijebio • izraz krizni menadžment (Crisis Management), • tokom Kubanske krize 1962.godine • Krizni menadžment je skup funkcija ili procesa koji imaju za cilj da identifikuju, izuče i predvide moguće krizne situacije i uspostave posebne načine koje će organizaciji omogućiti sa spriječi krizu ili da se sa njom izbori i da je prevaziđe, uz minimiziranje posledica njenog dejstva i što brži povratak u normalno stanje • Krizni menadžment predstavlja sve vrste aktivnosti usmjerene na postupanje sa sistemom u stanju poremećaja: prevenciju, pripremu, ublažavanje i oporavak

14. Krizni menadžment je oblikovanje postupaka, dogovora i odluka koje utiču na tok krize • Krizni menadžment obuhvata organizaciju, pripremne mjere i raspoređivanje resursa za savladavanje krize • Za razliku od upravljanja rizicima (Risk Management), • koji uključuje procjenu potencijalnih prijetnji i • pronalazak najboljih načina kako bi se izbjegle te • prijetnje, krizni menadžment (Crisis Management) • uključuje suočavanje sprijetnjama prije, tokom inakon • što se one dogode

15. POSLOVNA KRIZA • Poslovnakrizapredstavlja • neželjeno, ali ne ineočekivano, • stanje u životusvakogpreduzeća • Poslovna kriza je proces ili • događaj, prirodnoililjudski • uzrokovananevoljasadramatičnim, • katkadikatastrofalnimučinkom • Poslovnakrizaje neplaniranineželjenprocesograničenogtrajanjaimogućnosti uticaja, kojištetiprimarnimciljevima, s ambivalentnimishodom” (OsmanagićBedenik, 2003)

16. Poslovna kriza je “svaka situacija koja jednom, kad postane javna, izaziva negativnureakciju interesno-uticajnih grupa i stoga ima potencijal prijetnje za finansijsko stanje, reputaciju ili opstanakorganizacije ili jednog njenog dijela (Spring, 2007) Kriza je stanje nesklada između pritiska koje stvaraju spoljašnji ili unutrašnji zahtjevi i trenutne mogućnosti preduzeća da na te zahtjeve adekvatno odgovori Za krizu je svojstven pritisak koji nastaje zbog nedostatka vremena, što znači da oni koji odlučuju moraju brzo da donose odluke i savladaju stres svih učesnika u krizi

17. Do čega dovodi kriza? • Većina poslovnih kriza nastaje uslijednesposobnosti menadžmenta da anticipirapromjene koje se događaju u okruženju • Kriza na tržištu dovodi do neželjenih poslovnih obrata, donošenja pogrešnih odluka iz pogrešnih razloga • Kriza ugrožava organizacionu sposobnost preživljavanja,onemogućava postizanje ciljeva, pa i sam opstanak organizacije • Priklanjanje taktici kratkoročnog rješavanja novonastalih problema - odluke menadžera u krizi često nijesu rezultat promišljene i brižljivo planirane strategije, • Menadžeri usled straha i neobjektivnosti prave greške (otpuštanje najkvalitetnijih radnika, smanjivanje svih rizika, štednja na inovacijama i na razvoju proizvoda i usluga)

18. Negativni rezultati poslovanja, opadajuća • aktivnost, rastući troškovi poslovanja • Potrošnja vlastitog kapitala i zaduživanje • Problem likvidnosti • Pogoršanje opšte klime u organizaciji • Zbunjenost i psihički stres • Pokušaj da se kriza prikrije unutar i van • organizacije • Smanjenje reputacije preduzeća • Gubici za različite interesno-uticajne • grupe – stakeholdere • Zagađenje životne sredine

19. KRIZA KAO PRILIKA • Osim destruktivnih posledica kriza može imati i konstruktivne • Kriza je preokret u životu organizacije i ujedno prilika za: • izgradnju boljeg imidža • promjenu načina razmišljanja • potrebne organizacijske promjene • da se »osvježi« vođenje • osnivanje novih sektora • reviziju uloga i odgovornosti • poboljšanje kontrole • uvođenje nove organizacione kulture • Da bi kriza bila prilika, organizacije se moraju pripremati zakrizu tj.moraju biti proaktivne “OPASNOST” “PRILIKA”

20. Svakoj organizaciji potreban je dobar menadžment! • Iako često bolne i traumatične promjene su sastavni dio života organizacije • Uspješne organizacije su one koje misle unaprijed predviđaju promjene • i sa njima upravljaju • “Promjeni se ili umri” (Ford)

21. Uticaj promjena u okruženju na preduzeće • Većina poslovnih kriza nastaje uslednesposobnosti menadžmenta da anticipira promjene • koje se događaju u okruženjui da se prilagodi na njih (primjer kuvane žabe) • Promjene i inovacije suključni faktori uspješnog upravljanja preduzećem • Mnogi uspješni programi promjena izrastaju iz kriza • Razlikujemo promjene u: • vanjskom (eksternom) • poslovnom • unutrašnjem (internom) • Otkrivanje i poznavanje trendova u okruženju omogućava relativno pouzdano predviđanje budućih događaja i predstavlja osnov za djelovanje u dužem vremenskom periodu • Na temelju trendova u okruženju menadžment prepoznaje šanse i opasnosti iz okruženja i • dovodi ih u vezu sa internim snagama i slabostima

22. Promjene u eksternom okruženju • Preduzeće teško ili uopšte ne može uticati na promjene u eksternom okruženju • Otkrivanje i poznavanje megatrendova omogućava relativno pouzdano predviđanje budućih događaja i predstavlja osnov za djelovanje u dužem vremenskom periodu • Eksterno okruženje se sastoji iz: • Ekonomskog • Socijalno-kulturnog • Političkog • Tehnološkog • Ekološkog

23. Promjene u poslovnom okruženju • Promjene u poslovnom okruženju su promjene u neposrednoj okolini preduzeća i imaju jači uticaj na preduzeće • Konkurencija • Kupci • Dobavljači • Vlasnici • Sindikati • Partneri • Vladine i druge interesne organizacije

24. Promjene u internom okruženju • Ove promjene se odvijaju u samom preduzeću pa se na njih može uticati • Internu okolinu čine: • organizacijska struktura • organizacijska kultura • organizacijski resursi

25. u • cl

26. RAST PREDUZEĆA – ŠANSA I RIZIK • Rast je i šansa i rizik za razvoj preduzeća.Ponesena rastom, mnoga preduzeća dospijevaju u zonu rizika, a da toga često ni sama nijesu svjesna • Kvantitativni rast (proizvodnja iste vrste proizvoda u većim količinama) • Kvalitativni rast (proizvodnja različitih vrsta proizvoda u istim ili većim količinama) • Kvalitativni rast je osnova razvoja • Rast se se ne odvija ravnomjerno i kontinuirano • U rastu preduzeća javlja se mnogo internih i eksternih pragova (prepreka, kočnica) koje nastaju zbog: • Neravnoteže unutar preduzeća (između pojedinih funkcija preduzeća, npr. između marketinga / prodaje i proizvodnje, između potreba za investicijama i potreba za kapitalom, odnosno mogućnostima finansiranja, ali i između zahtjeva tržišta, proizvoda i stanja naučnog i stručnog znanja zaposlenih) • Disharmonije između preduzeća i njegovog tržišta prodaje (između veličine tržišta i veličine preduzeća, rasta tržišta i brzine rasta preduzeća itd.)

27. KVALITATIVNI SKOK RAZVOJ PREDUZEĆA STAGNACIJA OPADANJE KVALITATIVNI SKOK STAGNACIJA OPADANJE OD ISTOG VIŠE OD PROMJENJENOG VIŠE VRIJEME • Prepreke, kočnice ili pragovi rasta postaju suviše kritične faze u razvoju preduzeća: • Kada su pogođene konkretne veličine uspjeha, kao što su ulaz porudžbina, prodaja, dobit i likvidnost • Kada su ugroženi potencijali uspjeha, mogućnost nabavke kapitala, imidž, pristup tržištu, kvalifikacija rukovodstva itd

28. Prepreke rastu-slaba mjesta

29. Primjer:MEDICI BANK Financijska institucija koju je osnovala porodica Medici u 15. vijeku u Italiji. Bila je to jedna od najvećih i najrespektabilnijih banaka u ono vrijeme Revolucionizirali su računovodstvo i uveli sistem dvojnog računovodstva, koji se danas koristi kao temelj računovodstvenog obrazovanja Do propasti najveće svjetske banke u ono vrijeme došlo je zbog nedovoljno usredotočenosti njenog direktora. Naime, banka je porasla do masovne veličine te je tako postala povezana s politikom, ne samo Firence, već i ostatka Evrope. Miješanje politike u bankarske poslove na kraju je dovelo do propasti jer se fokus sve više stavljao na politiku umjesto na stvarne potrebe i probleme. Javili su se fiskalni problemi, a kako su problemi rasli, banka je počela varati. To je na kraju otkriveno i banka je propala

30. Životni ritam nekog tržišta ili nekog preduzeća ima mnogo sličnosti sa životnim ritmom stanovništva

31. Tipologija i obilježja kriza Tipologija omogućava ciljno orjentisan poredak posmatranih fenomena putem pozivanja na jedno ili više obilježja Krize se mogu izraziti kroz tri obilježja kao na slici Izvor: Hess&Fechner, 1991.

32. Tok krize preduzeća Kriza je proces u okviru meta procesa razvoja preduzeća Izvor:Kyrstek, 1987

33. Kritična faza procesa krize Vremenski period od početka do kraja procesa krize može imati vrlo različito trajanje a b Izvor: Gopinath,1991

34. Fink-ov model procesa krize sa četiri faze Da bi se objasnio fenomen procesa krize potrebno ga je rasčlaniti na različite faze Kako izgleda ciklus krize Kako bismo voljeli da izgleda Izvor: Fink, 2002 Kako zaista doživljavamo krizni ciklus

35. Tavčarov-ov model procesa krize sa tri faze Izvor: Tavčar, 1990

36. Műller-ov model • procesa krize • Šema faza kriza sa aspekta • ugrožavanja ciljeva preduzeća • Različiti vremenski pritisci • proističu iz pojedinih faza krize • Kriza se najprije ograničava na • strategijski nivo sa neznatnim • uticajem na svakodnevno • poslovanje, međutimukoliko se • ne savlada sve više će biti • ugroženi finansijski i prodajni • ciljevi preduzeća Izvor:Műller , 1985

37. FAZE PSIHOLOŠKE REAKCIJE NA KRIZU • Najčešće reakcije ljudi kada se sretnu sa iznenadnom krizom: • nevjerovanje – “to se ovdje ne može dogoditi” • strah – ljudi ne doprinose , malo rade, loše rasuđuju... • panika – potreba da se nešto učini, bez razmišljanja, znanja... • ograđivanje – (rukovodilac pokušava da krizu ostavi iza sebe i misli o • drugim stvarima) • odbijanje odgovornosti – uzajamno optuživanje • povrijeđena osjećanja – ogorčenost na medije, lično shvatanje kritike...

38. SIMPTOMI KRIZE KAO OSNOV ZA IDENTIFIKACIJU KRIZE • Jedan od najtežih zadataka menadžmenta je da uoči kada preduzeće može da • zapadne u krizu. Da bi se pravovremeno spoznala egzistencijalna opasnost, nijesu u • prvom redu od značaja uzroci krize, nego, prije svega, njeni simptomi • SIMPTOMI KRIZE vidljiva dejstva uzroka krize tj. obilježja po kojima se može • prepoznati postojanje krize preduzeća • Simptomi krize - signali prijeteće nevolje • Propast preduzeća počinje najprije sporo, a onda u daljem toku kriza sve više uzima • maha. Prvi znaci krize u većini slučajeva manifestuju se u gubitku tržišnog učešća i • porudžbina, zatim pada prodaje, koji pogoršava kako stanje dobiti tako i stanje • likvidnosti preduzeća

39. Blagovremeno otkriti simptome krize odlučiti • se za akciju, formilisati i sprovesti mjere zaštite • od opasnosti prije nego što bude previše kasno • Što opominjući signali postaju jasniji, to utoliko • teža postaje odbrana od opasnosti i povratak • preduzeća u “normalno stanje” • Simptomi krize mogu biti: • Kvantitativni • Kvalitativni

40. PAD TRŽIŠNOG UČEŠĆA • Kvantitativni simptomi krize vidljivi su, po svim pravilima • već iz računovodstvenih podataka

42. Vremenski tok krize preduzeća i pojava signala krze • PRAĆENJEM SIGNALA KRIZE STANJE KRIZE PREDUZEĆA SE SIGURNO MOŽE RANIJE SPOZNATI

43. Preduzeća i grane se veoma razlikuju, ali iskustvo pokazuje da simptomi krize teže da budu jako slični Primjer simptoma krize: Opadanje tržišnog učešća/preduzeće gubi osnovu za konkurenciju/ Opadanje prodaje Opadanje rentabilnosti/nižoj dobiti po kom prodaje ili opadanje stope prinosa na investicije/ Povećano oslanjanje na zaduživanje/značajno povećanje duga ili snižavanje kreditnog rejtinga/ Restriktivna dividendna politika/da bi se sačuvala gotovina ili podmirili dugovi/ Neadekvatno reinvestiranje u posao/ da bi preduzeće ostalo konkurentno, neophodno je adekvatno reinvestirati u pogon, opremu i održavanje/ Namnožavanje novih poslovnih poduhvata na račun primarnog posla/ignoriše se bazični posao i uzda se u nove, “lake” zadatke kao nove poslovne poduhvate-snažna ekspanzija i akvizicija/ Nedostatak planiranja/neplanirani rast i nebudnost prema promjenama u okruženju/ Suprotstavljanja najvišeg rukovodstva idejama koje dolaze od drugih/nedostaju nove ideje-odlazak sposobnih kadrova/ Pasivan odbor direktora/odbor postaje nekritičan, generalni direktor postaje svemoćan/ Rukovodeći tim koji smatra da se ništa ne može naučiti od konkurenata/najuspješnija preduzeća redovno proučavaju konkurenciju, njene proizvode i tehnologiju/

44. IZVORI ZA IDENTIFIKOVANJE KRIZE RAČUNOVODSTVO PREDUZEĆA - kao kvantitativna slika zbivanja u preduzeću je primarni izvor simptoma krize.Preko svojih funkcija( financijsko knjigovodstvo, knjigovodstvo preduzeća, kontrola) računovodstvo preduzeća je predodređeno da daje informacije za spoznaju krize.U okviru modernog računovodstva koristi se SISTEM ZA RANO UPOZORAVANJE I GENERACIJE i oni se praktično realizuju u svim velikim preduzećima u okviru savremenog koncepta kontrole. SARADNICI /ZAPOSLENI/ - radnici na montaži, vozači, prodavci na terenu, serviseri/ što sve govori da je razgovor sa zaposlenima nužan i preko njih se može saznati dosta o simptomima krize RAZGOVOR SA RUKOVODSTVOM POGONA - razgovor sa fer i konstruktivnim rukovodstvom pogona spada u nezaobilazne korake spoznaje krize NADZOR PREDUZEĆA - “ upravljanje putem šetnje u krug”, odnosno spoznaja putem šetnje u krug kroz preduzeće

45. RAZGOVOR SA KUPCIMA - “ saslušati kupce”, jer kupci poznaju: slabosti distribucije i logistike, slabosti u odnosima cijena, slabosti konkurenata, dobre i loše strane kvaliteta sopstvenih proizvoda RAZGOVORI NA NIVOU GRANE - razgovori preduzeća o problemima grane, koji se odvijaju npr. Prilikom zasjedanja udruženja ili pri raspravi o tarifama, cijenama, mogu da ukažu na prikladne mjere za identifikovanje krize daleko prije nego što može da pokaže statistika određenog udruženja RAZGOVORI SA KREDITNIM INSTITUCIJAMA - razgovori ove vrste iniciraće se u slučaju preteće krize sa davaocima kredita RAZGOVORI SA ISPORUČIOCIMA - razgovori sa isporučiocima nude šanse, slično kao i razgovori u grani, da se blagovremeno spoznaju krizna strukturna kretanja sopstvene privredne grane, pošto odnosni slabi signali iz pojedinačnih preduzeća kod isporučioca, koji prodaje čitavoj grani, nastupaju povezano i stoga se mogu ranije spoznati IZVJEŠTAJI O ISPITIVANJU - određena preduzeća imaju obavezu da vrše reviziju završnog računa iz čega se nekad može izvući zaključak o postojanju krize preduzeća

46. UZROCI KRIZE • Kada je kriza spoznata, onda se interes pomjera od simptoma krize ka UZROCIMA • Uzroci krize su oni faktori koji zaista dovode do nastanka krize • Krize većinom djeluju uzajamnim djelovanjem mnoštva uzroka - Liste uzroka • Različiti uzroci i posledice krize međudobno se pojačavaju u smislu negativnog • sinergetskog efekta • Uzroci kriza mogu biti jako široki ili, kako kaže J. Welsh, svaka je kriza priča za sebe • Objašnjenje uzroka krize služi da se: • stvori osnova za ocjenu stanja • utvrdi odgovornost za savlađivanje prošlosti • blagovremeno otkriju i otklone kasnije krize • Centralni značaj pripada analizi uzroka krize kao elementu ocjene stanja, bez čega • koncept sanacije preduzeća ostaje čista stvar sreće • Ne smijemo se previše zadržavati na uzrcima krize, jer optuživanje i žigosanje nije cilj, • već je cilj funkcionisanje preduzeća. Zato je bitno, u prvom trenutku, uočavanje samo • onih podataka o uzrocima krize koji su potrebni za uklanjanje krize

47. Besmisleno je raspravljati o tome ko je podmetnuo požar, dok kuća gori! • Findeisen i drugi istraživali su bolesna preduzeća da bi se uz pomoć uzroka njihove • bolesti dobila saznanja o zdravim preduzećima. “Hoćemo zdravo preduzeće. • Bolesno preduzeće nam služi za to da bolje upoznamo zdravo” • Pandan novijim istraživanjima koja uz pomoć psebno uspješnih preduzeća hoće • da utvrde osnove saznanja (In search of exelence) • Da dobijemo opšta saznanja o sprečavanju krize preduzeća • Kao motiv za analizu uzroka krize, pored sprečavanja krize, dolazi u obzir i • pripremanje savladavanja krize u okviru preventivnog kriznog menadžmenta • U klasičnoj tržišnoj privredi 2/3 krivice za bankrotstvo preduzeća pada na • unutrašnjefaktore 1/3 na spoljašnje • Istraživanje uzroka krize ima svoju kvantitativnumi kvalitativnu stranu • Pored problema prikupljanja informacija problem je i analiza u smislu sistematizacije • i korišćenja informacija

48. U osnovi svi uzroci krize se mogu svesti na dva moguća izvora: • INTERNI (UNUTRAŠNJI) UZROCI KRIZE • Misija, vizija i ciljevi preduzeća • Neadekvatno planiranje poslovanja • Nedostaci u sistemu kontrolinga • Resursi • Zaposleni • Organizacijska struktura • Komunikacijska politika • 2. EKSTERNI (VANJSKI ) UZROCI KRIZE • Vlada i njene regulativne mjere • Potrošači • Mediji • Informatička tehnologija • Prirodne nepogode • Terorizam • Dioničari • Dobavljači • Konkurenti • Vanjske grupe

49. EKSTERNI UZROCI KRIZE • Eksterni uzroci krize poslednjih godina sve više dobijaju na značaju • Sve značajnije promjene u okruženju nose sa sobom potencijal za izbijanje krize • Kriza nastaje zbog nedovojne sposobnosti preduzeća da se prilagodi na promjene Najvažniji uzroci krize: • Oskudica i visoke cijene na tržištima nabavke • Promjene kurseva valuta • Konjukturne oscilacije • Mjere u oblasti socijalne politike • Zaštita životne sredine • Konkurencija • Poreske politike • Politike subvencioniranja • Velike nesreće koje utiču na preduzeće/ prirodne katastrofe,ratovi i štrajkovi / • Nijesu sva područja preduzeća istovremeno pogođena eksternim uzrocima krize

50. Eksterni uzroci krize u principu se mogu podijeliti u dvije kategorije: • RECESIJE, • KRIZE GRANE • Recesija i kriza grane postavljaju više zahtjeve i podižu na veći nivo mjernu ljestvicu privrednog uspjeha • Recesija i kriza grane različito djelju na • preduzeće i to se mora imati u vidu prilikom napora za prepoznavanje i savladavanje krize • Pravovremenom i energičnom akcijom menadžmenta mogu se ublažiti ili čak • ukloniti djejstva recesije i krize grane