1 / 19

DIGITALNI URED

DIGITALNI URED. Juro Ivančić Ana Leko. Digitalno uredsko poslovanje odnosi se na digitalnu izradu, obradu, prijenos i pohranu poslovnih informacija. (A. Kliment, B. Knežević, V. Srića, 2003.) Područja značajna za izradu digitalnog ureda su: Standardizacija poslovnih komunikacija

kaiser
Download Presentation

DIGITALNI URED

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. DIGITALNI URED Juro Ivančić Ana Leko

  2. Digitalno uredsko poslovanje odnosi se na digitalnu izradu, obradu, prijenos i pohranu poslovnih informacija. (A. Kliment, B. Knežević, V. Srića, 2003.) Područja značajna za izradu digitalnog ureda su: • Standardizacija poslovnih komunikacija • Digitalna izrada pisanih poslovnih komunikacija • Digitalna obrada poslovnih podataka Juro Ivančić i Ana Leko

  3. STANDARDI ILI NORME U IZRADI POSLOVNIH KOMUNIKACIJA Proces izrade poslovnih komunikacija tekao je u smjeru: 1) racionalizacije poslovnih procesa 2) normiranja ili standardizacije poslovnih procesa Juro Ivančić i Ana Leko

  4. Standardi ili norme se donose na više razina i postoje: 1) nacionalne - Njemačka je prva u svijetu uvela DIN-norme (Deutsche Indusri-Normen), a formati papira su u uporabi od 1936. godine. Najpoznatiji instituti za nacionalne standarde ili norme su: ANSI (SAD), BSI (Velika Britanija), DIN (Njemačka) te ON (Austrija). U Republici Hrvatskoj formiran je 1991. godine Državni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo-DZNM. Zadatak zavoda je predlaganje i propisivanje hrvatskih normi-HRN. Juro Ivančić i Ana Leko

  5. 2) europske i internacionalne - od europskih instituta najznačajniji su CEN, ETSI, CEPT, CENELEC 3) međunarodne norme i standardi - od međunrodnih instituta najznačajniji su ICC, ISO, IEC, ITU. Juro Ivančić i Ana Leko

  6. NORME ZA FORMATE PAPIRA • Danas se rabe slijedeće dimenzije papira: 1) A-format (1189*841 mm)-rabi se za tiskanje knjiga,novina i poslovnih papira 2) B-format (1414*1000 mm) –koristi se za izradu knjiga i obrazaca 3) C-format (1294*917 mm)- upotrebljava se za izradu vrećica i omotnica. Juro Ivančić i Ana Leko

  7. Veličine poslovnih papira dobivaju se od A-formata, dijeljenjem na jednake dijelove, pri čemu je osnovna veličina papira označena brojem 0. Juro Ivančić i Ana Leko

  8. A4 ili tzv. veliki format (opširnija poruka, priopćivanje važnog sadržaja) • A5 (memorandum) rabi se za kraće poruke ili obavijesti • Praksa je kreirala još jedan format između formata A i A5 tzv. veliki memorandum (2/3 A4), koji se koristi za pisanje srednjih poruka • Dopisnica A6 rabi se za kraće obavijesti koje nisu poslovna tajna. • A7-posjetnica koja se rabi prilikom uspostavljanja poslovnih kontakata. Juro Ivančić i Ana Leko

  9. B-formati rabe se za tiskanje knjiga, časopisa i u kompjuterskoj obradi. Izrađuju se kao perforirani blokovi u veličinama B4, B5, B6. Služe za automatiziranu izradbu poslovnih komunikacija i dokumentacije kao što su npr. računi, dostavnice itd. Kad se od obrasca otkine perforirani rub, dobiva se veličina A-formata. Juro Ivančić i Ana Leko

  10. Dijeljenjem C formata dobivaju se omotnice ili kuverte. • Omotnice služe za otpremu dopisa koje sadrže poslovne informacije. Osim toga one zaštićuju pismo da se ne ošteti i ne uprlja. Omotnice su i sredstvo ekonomske propagande, pa je stoga važan njihov izgled. Juro Ivančić i Ana Leko

  11. NORME ZA IZRADBU POSLOVNOG PAPIRA • Odabir kvalitetnog papira • Poslovni papir DIN-forme za A-4 format je podjeljen na slijedeći način: 1) podaci o trgovačkom društvu i skraćena adresa adresanta 2) adresa primatelja i pozivni znakovi 3) ”predmet” 4) oznake gdje treba saviti papir te oznaku granica pisanja komunikacije Juro Ivančić i Ana Leko

  12. STRUKTURA POSLOVNE KOMUNIKACIJE • A - temeljni podaci o poduzeću • B - mjesto i datum • C - adresa primatelja • D - predmet • E - oslovljavanje • F - sadržaj poslovne komunikacije • G - pozdrav • H-potpis • I- način otpreme • J – raspored kopija • K-dopisak ili post scriptum Juro Ivančić i Ana Leko

  13. NORME ZA OBLIKOVANJE POSLOVNIH KOMUNIKACIJA • Estetski izgled poslovne komunikacije postiže se između ostalog i vizualizacijom teksta koju možemo postići na više načina, i to: 1) vodoravnim rasporedom poruke 2) okomitim rasporedom poruke 3) pisanjem u ulomcima, isticanjem teksta 4) promjenom oblika pisma 5) pisanjem u boji. Juro Ivančić i Ana Leko

  14. DIGITALNA IZRADA PISANIH POSLOVNIH KOMUNIKACIJA Standardizacija – omogućuje jednostavnije i brže odvijanje poslovanja svih tržišta u okviru jedne zemlje i na globalnom tržištu. Automatizacija - se postiže programiranom digitalnom obradom poslovnih procesakoja se postiže integracijom teksta poslovnih komunikacija i različitih podataka iz baze podataka poduzeća.

  15. Zaključak • Predloškom se unaprijed određuje struktura, izgled i oblik dokumenta. • Vrijeme izrade poslovnih pisama korištenjem predložaka znatno se skraćuje, a jednom izrađeni predložak može se koristiti za izradu beskonačno mnogo pisanih poslovnih komunikacija. • Tako će se omogućiti slanje poslovnih komunikacija istoga sadržaja na veći broj poslovnih partnera. Juro Ivančić i Ana Leko

  16. DIGITALNA OBRADA POSLOVNIH PODATAKA • skeniranje • prerekognicija (priprema) • rekognicija (prepoznavanje)-optičko prepoznavanje standardiziranih znakova, inteligentno prepoznavanje nestandardiziranih znakova, prepoznavanje markiranih obrazaca • postrekognicija prepravke Juro Ivančić i Ana Leko

  17. ELEKTRONIČKI OBRASCI • izravan unos poslovnih promjena u bazu podataka poduzeća bez posrednih predradnji • obrada u stvarnome vremenu • tijekom unošenja podataka na elektroničkom obrascu može se izvršavati automatizirana kontrola prema zadanim uvjetima • mnoštvo drugih prednosti Juro Ivančić i Ana Leko

  18. Zaključak Digitalni ured služi za povećanje učinkovitosti i brzine obavljanja klasičnih uredskih poslova te omogućuje ostvarenje bržeg i jeftinijeg protoka informacija unutar poduzeća, te između poduzeća i okoline. Digitalni ured je temelj za ostvarivanje mobilnog i virtualnog rada.

  19. Literatura: 1. A.Kliment, B.Knežević, V.Srića, Uredsko poslovanje – Strategija i koncepti automatizacije ureda, Sinergija nakladništvo d.o.o., Zagreb, 2003.

More Related