Opća dentalna radiografija i radiologija Prevencija i zaštita od zračenja

1. Opća dentalna radiografija i radiologija Prevencija i zaštita odzračenja Prof.dr.sc. Stipan Janković PREDAVANJE 2 2012./2013.

2. Zaštita od zračenja UMJETNI IZVORI ZRAČENJA • svi oni izvori koje je u bilo koje svrhe proizveo čovjek • umjetni izvori zračenja dijele se na medicinske i nemedicinske: • medicinski izvori zračenja su: dijagnostički i terapijski rentgenski uređaji, te radionuklidi u nuklearnoj medicini (dijagnostička i terapijska primjena) • nemedicinski izvori: nuklearne elektrane, akceleratori, talog pokusnih nuklearnih eksplozija, katodne cijevi (u gospodarstvu, istraživačkim laboratorijima i kućanstvu)

3. Zaštita od zračenja

4. Zaštita od zračenja • izloženost prirodnim i umjetnim izvorima zračenja je bitno različita u različitim zemljama svijeta, a ovisna je pored različitih prirodnih uvjeta i o tehnološkom stupnju razvoja zemalja • u našoj zemlji računa se da od ukupne količine zračenja kojoj je izloženo pučanstvo na prirodne izvore radijacije otpada 49%, a na umjetne izvore oko 51%. Među umjetnim izvorima, najveće je zračenje pučanstva (80-99% čak!) od uporabe različitih dijagnostičkih rentgenskih uređaja. • u najrazvijenijim zemljama svijeta zračenje iz medicinskih izvora je znatno manje nego iz prirodnih izvora zračenja. U prosječno razvijenim zemljama svijeta računa se da na medicinske izvore zračenja otpada 20 - 40% doze zračenja koju prima pučanstvo iz prirodnih izvora

5. Zaštita od zračenja Izloženost ionizirajućim zračenjima u SAD (podaci iz 2000. god.)

6. Zaštita od zračenja Medicinski izvori zračenja • medicinski izvori zračenja su: dijagnostički i terapijski rentgenski uređaji, te radionuklidi u nuklearnoj medicini (dijagnostički i terapijski) • medicinska radiološka dijagnostika: 80-90% ukupne doze koju pučanstvo prima iz svih umjetnih izvora zajedno • u Republici Hrvatskoj izloženost gonada prosječnog stanovnika je podjednaka iz prirodnih i medicinskih izvora zračenja

7. Zaštita od zračenja • Koji su medicinski izvori zračenja stanovništva? • sve radiološke dijagnostičke metode u medicini i stomatologiji :(u Hrvatskoj je 2000. godine učinjeno preko 4.500.000 radioloških pretraga; u SAD- 2000. godine učinjeno je oko 200 miliona radioloških pretraga u medicini i oko 100 miliona pretraga u stomatologiji, aplicirano je oko 10 miliona doza radiofarmaka) • intervencijska radiologija (sve više zastupljena) • radionuklidna dijagnostika (izotopske metode) • radioterapija

8. Zaštita od zračenja • KOLIČINA APSORBIRANOG ZRAČENJA U TIJELU BOLESNIKA PO POJEDINIM VRSTAMA PRETRAGA • PRETRAGA APSORBIRANO ZRAČENJE • RTG snimka pluća (PA) 0.02 mSv • LS kralježnica 120 X > • Snimka abdomena 75 X > • Pasaža gastroduodenuma 250 X > • Irigografija- irigoskopija 450 X > • CT prsiju ili abdomena 400 X > • Intraoralna snimka zubi (komplet) 5 X • Panoramaska radiografija 1 X • CT maksile 5-50 X • CT mandibule35-175 X • Rtg snimka prsiju = trodnevnoj dozi zračenja iz prirodnih izvora • Pasaža gastroduodenuma = 2,5 godišnjoj dozi zračenja iz prirodnih izvora • Irigografija – irigoskopija = 4,5 godišnja doza prirodnih izvora zračenja

9. Zaštita od zračenja PREVENCIJA I ZAŠTITA OD ZRAČENJA PREVENCIJA: izbjegavanje izlaganja pučanstva nepotrebnom zračenju • DOBRA INDIKACIJA (naročito žena i mladih osoba u generativnom razdoblju) • REDOSLIJED PRETRAGA • anamneza i klinički pregled • laboratorijski nalazi • ultrazvuk i MR • alternativne metode pretraga, koje ev. nisu povezane s ionizirajućim zračenjem • različite metode dentalne radiografije RAZUMAN- LOGIČAN ODABIR RADIOLOŠKIH METODA !

10. Uprevenciji nepoželjnog djelovanja zračenja na bolesnike najodgovorniji su liječnici stomatolozi koji upućuju bolesnike na radiološka pretrage i inženjeri medicinske- dentalne radiografije.

11. Uloga stomatologa • postavljanju pravilne indikacije za radiološku pretragu, • izboru metode pregleda s najmanjim dozama zračenja, • izbjegavanju ponavljanja nepotrebnih rendgenskih pretraga zubi i čeljusti.

12. Uloga inženjeramedicinske- dentalne radiografije • provjerava valjanost uputnice za radiološku pretragu ( je li ispravno popunjena, itd.), • posvećuje posebnu pozornost ženama u generativnom razdoblju (mogućnost trudnoće u oko 20% žena mlađih od 30 godina!), • posebnu pažnju iskazuje prema djeci obaju spolova i mladim ljudima (osobe mlađe od 30 godina), • upućuje na oprez u ophođenju s osobama profesionalno izloženim zračenju (profesionalno radiološko osoblje), • maksimalno smanjuje ponovljena snimanja kod radiografskih pretraga, • sužava snop rentgenskih zraka na najmanju potrebnu širinu (kod pretraga gdje je to moguće), • potiče dobru uvježbanost u radu.

13. Stomatolozi uvijek trebaju imati na umu da je izlaganje bilo kojoj vrsti ionizirajućeg zračenja štetno za bolesnika i pučanstvo u cjelini. • Sve radiološke pretrage (povezane s ionizirajućim zračenjem) podliježu vrlo strogoj i kompliciranoj zakonodavnoj regulativi, a količina zračenja mora biti u skladu s principima ALARA (As Low As Resonably Achievable), što značni treba primjeniti najmanju dozu zračenja za najveću dijagnostičku dobit bolesnika. • Kad je potrebno primijeniti više različitih radioloških pretraga za rješenje određenog stomatološkog problema, treba odabrati najlogičniji redoslijed pretraga (ili pretragu) na temelju vlastite prosudbe, te konzultacija s radiolozima i specijalistima različitih grana stomatologije.

14. Zaštita od zračenja ZAŠTITA OD IONIZIRAJUĆIH ZRAČENJA • skup svih mjera i postupaka kojima se može smanjiti izlaganje zračenju u tijeku njegove poželjne ili potrebne primjene

15. Zaštita od zračenja • Problematiku zaštite od zračenja prati cijeli niz stručnih međunarodnih organizacija, koje redovito ili periodički izdaju svoje preporuke. • Posebno su značajne preporuke nekoliko najvažnijih organizacija (International Commission on Radiological Protection, International Atomic Energy Agency, European guidelines on radiation protection in dental radiology, itd.), koje su prihvatile zemlje Europske unije i obvezale sve zemlje članice na njihovo strogo pridržavanje. • U skladu s tim preporukama donesen je i naš Zakon o zaštiti od ionizirajućih zračenja s odgovarajućim popratnim Pravilnicima za provođenje zaštite od zračenja.

16. Zaštita od zračenja

17. Zaštita od zračenja OBLICI ZAŠTITE OD ZRAČENJA: • zakonodavna zaštita • fizikalno-tehnička zaštita • kemijska zaštita • biološka zaštita • znanstvena istraživanja

18. ZAKONODAVNA ZAŠTITA • Zakonodavna zaštita je veoma važna jer vrlo strogim zakonskim propisima i podzakonskim aktima uređuje cjelokupnu problematiku zaštite od ionizirajućih zračenja. • Temeljni akti zakonodavne zaštite od ionizirajućih zračenja u Republioci Hrvatskoj su Zakon o zaštiti od zračenja i Pravilnik o zaštiti od zračenja; doneseni 1999. godine, te Pravilnik o uvjetima i mjerama zaštite od ionizirajućih zračenja za obavljanje djelatnosti s rentgenskim uređajima, akceleratorima i drugim uređajima koji proizvode ionizirajuća zračenja („Narodne novine“, br. 125/06.), kao i Pravilnik o uvjetima za primjenu izvora ionizirajućih zračenja u medicini i stomatologiji („Narodne novine“, br. 125/06.). • Sve navedeno je usklađeno sa preporukam ICRP te zahtjevima Europske zajednice.

19. Zaštita od zračenja • Članak 11. • ozračenje osoba koje rade s izvorim ionizirajućih zračenja tijekom rada ne smije biti iznad 100 milisiverta u razdoblju pet uzastopnih godina, odnosno 20 milisiverta prosječno u svakoj godini, uz uvjet da ni u jednoj godini petogodišnjeg razdoblja ozračenje ne smije biti iznad 50 milisiverta • uvažavajući gornje granice ozračenja očne leće ne smiju biti ozračene iznad 150 milisiverta u jednoj godini, a koža, podlaktice, šake i stopala ne smiju biti ozračena iznad 500 milisiverta u jednoj godini

20. Zaštita od zračenja • Članak 14. • ozračenje osoba koje ne rade s izvorima ionizirajućih zračenja ne smije biti iznad 1 milisiverta u jednoj godini • uvažavajući gornju granicu ozračenja očne leće osoba koje ne rade s izvorima ionizirajućih zračenja ne smiju biti ozračene iznad 15milisivertau jednoj godini, a koža osoba koje ne rade s izvorima ionizirajućih zračenja ne smije biti ozračena iznad 50 milisiverta u jednoj godini

21. FIZIKALNO-TEHNIČKA ZAŠTITA • Zakonom je definirana i fizikalno-tehnička zaštita koja uključuje: • nadzor nad izvršavanjem zakonskih propisa u svezi s projektiranjem i izgradnjom radioloških ustanova, odjela i prostorija u kojima će se raditi s izvorima ionizirajućih zračenja, • projektiranje i izgradnju dijagnostičkih prostorija, • zaštitu zidova, prozora i vrata radioloških prostorija, • zaštitu podova.

22. Zaštita od zračenja Zaštita na dentalnom radiografskom uređaju: • sloj olova u oklopu (zračniku) rentgenske cijevi • filtri na prozoru rentgenske cijevi • višeslojni sužavajući zastor (kolimator) • zaštita u rentgenskoj prostoriji (različite pregrade, zaštitni paravani), • osobna zaštitna sredstva, naročito za bolesnike.

23. Zaštita od zračenja Zaštita od raspršenog zračenja: *raspršeno zračenje je ono zračenje koje nije nastalo u izvoru zračenja (rentgenskoj cijevi) već pri sudaru rentgenskih zraka s česticama materije. Najveći izvor raspršenog zračenja je tijelo bolesnika, odnosno zračenju izloženi dio tijela bolesnika • zaštitne naprave na rentgenskom uređaju (sužavajući prednji zastor-kolimator, ekran rentgenskog uređaja, ispod ekrana ili elektronskog pojačala dugačke i široke ploče od olovne gume- zaštitna vrijednost ovih ploča je 2 - 2,5 mm Pb) • zaštitne naprave u rentgenskoj prostoriji (zaštitni stolac, zaštitna kabina za bolesnika, zaštitne pregrade i paravani u prostoriji) • osobna zaštitna sredstva (povijesno: olovne maske, olovne čizme, štitnici za potkoljenice itd., zaštitne pregače, zaštitne rukavice, štitnik za vrat, zaštitne naoćale)

24. Zaštita od zračenja • Drugi oblici (mogućnosti) zaštite od zračenja: • skraćenje trajanja izlaganja • udaljavanje tijela od izvora zračenja • način rada

25. Zaštita od zračenja

26. Zaštita od zračenja Osobna zaštitna sredstva za zaštitu profesionalnog osoblja i bolesnika: • zaštitne pregače • štitnik za vrat • zaštitne kecelje i pregače (zaštitne vrijednosti 0,25 mm olova) za bolesnike i odrasle osobe koje pridržavaju djecu i osobe s posbnim potrebama.

27. Pučanstvo je u cijelosti (zbog velikog broja pretraga izvedenih svake godine) izloženo velikim dozama zračenja pri snimanjima zubi, pa je u cilju provođenja što bolje zaštite od zračenja potrebno znati: • nisu dopuštena "rutinska" snimanja zubi, osobito ne zubi koji ne pokazuju kliničke znakove bolesti, • treba izbjegavati prečesta snimanja i ponavljanja snimanja zubi, • nužan je odabir valjane tehnike snimanja (suradnja stomatologa i ing. dentalne radiologije!), • posebnu pozornost posvetiti zaštiti djece pri snimanju zubi, te osoba s posebnim potrebama (pridržavanje majke ili oca, oboje zaštićeni olovnim pregačama!), • obvezatna primjena zaštitne pregače, • profesionalno osoblje nikad ne smije pridržavati djecu ili osobe s posbenim potrebama za vrijeme snimanja, a isto se odnosi i na trudnice.

28. Zaštita od zračenja

29. Zaštita od zračenja

30. Zaštita od zračenja

31. Zaštita od zračenja

32. Zaštita od zračenja

33. Zaštita od zračenja

34. Zaštita od zračenja

35. Rutinska snimanja zubi nisu dopuštena. • Osobe kojima se snimaju zubi moraju imati kliničku indikaciju, a pri snimanjima biti zaštićene (vrat i prsa) pregačom ili štitnikom za vrat čija je zaštitna moć jednaka učinku olova najmanje 0,25 mm debljine ( Članak 31. Zakona o zaštiti od ionizirajućih zračenja). • Na zračenje su osjetljivije osobe mlađe životne dobi (djeca do deset godina su nekoliko puta osjetljivija od odraslih osoba), a žene su nešto osjetljivije od mušakaraca neovisno o životnoj dobi. • Zaštiti djece od zračenja pri izvođenju rendgenskih pretraga treba posvetiti najveću pozornost zbog njihove povećane radiosenzibilnosti i prevencije genetskih oštećenja! • Nijedna osoba pri snimanjima ne smije biti u smjeru centralne zrake rendgenskog snopa, niti ona smije biti usmjerena prema vratima dijagnostičke prostorije.

36. Zaštita od zračenja Zaštita žena od ionizirajućih zračenja: • pravilo “deset dana” • pravilo “28 dana” • pravilo “90 dana” za muškarce • zaštita trudnica (prva 4 tjedna trudnoće, 8-15 tjedana trudnoće, 15-32 tjedna i preko 32 tjedna trudnoće, kritična doza zračenja za pobačaj, pretrage koje dovode do doze zračenja za pobačaj…)

37. Zaštita od zračenja Kritična doza zračenja za pobačaj, pretrage koje dovode do doza zračenja za medicinski opravdani pobačaj : • svjetska iskustva ukazuju na dozu od 50 mGy kao dozu ozračenja fetusa kod koje se još ne savjetuje arteficijelni pobačaj • veći broj u svijetu relevantnih stručnjaka tu “graničnu” dozu pomiče na 100 mGy • dužnost je radiologa savjetovati trudnicu koja je izložena većim dozama zračenja koje bi mogle uzrokovati oštećenje ploda

38. Zaštita od zračenja • dijagnostičke pretrage trudnica koje mogu ozračiti fetus dozama koje su rizične za normalni razvoj fetusa su: irigografija, intravenska urografija, pregled gastroduodenuma, CT male zdjelice i abdomena te angiografija. • kad je ozračenje fetusa dozama ispod 50 mGy trudnica može biti posve mirna glede razvoja fetusa!

39. Što se pak tiče dozvoljenih doza ozračenja profesionalnog osoblja u dentalnoj radiografiji/radiologiji, prema preporukama National Commission for Radiation Protection (NCRP) u Sjedinjenim državama dozvoljena prosječna godišnja doza za profesionalno osoblje je 0,2 mSv. • Ta doza je za profesionalno osoblje u Ujedinjenom kraljevstvu (Engleska) prema preporukama National Radiological Protection Board (NRPB) još i manja te iznosi do 0,1 mSv godišnje.

40. Zbog u pravilu malih individualnih doza zračenja u dentalnoj radiografiji „zonom zračenja“ smatra se dijagnostička dentalna jedinica u kojoj se tjedno učini do 100 intraoralnih i 50 panoramskih filmova. • Ukoliko profesionalno osoblje pri tome nema razloga biti u prostoriji za vrijeme snimanja, ono nije u obvezi nositi osobne dozimetre.

41. Ukoliko se u takvoj dijagnostičkoj jedinici učini tjedno više od ranije navedenog broja rentgenskih filmova (bilo u pojedinoj skupini ili kombinaciji pretraga) obvezatna je osobna dozimetrija i tromjesečno „očitanje“ primljenih doza zračenja. • Valja napomenuti da se snimanje u dentalnoj radiografiji/radiologiji mora obavljati s udaljenosti od najmanje 2 metra od rentgesnke cijevi (iza pregrade sa zaštitnim slojem olova), ili još bolje izvan prostorije u kojoj je smješten dentalni rengenski uređaj.

42. Citat Članka 11. Zakona o zaštiti od zračenja: Ozračenje osoba koje rade s izvorima ionizirajućih zračenja tijekom rada ne smije biti iznad 100 milisiverta u razdoblju pet uzastopnih godina, odnosno 2o milisiverta prosječno u svakoj godini, uz uvjet da ni u jednoj godini petogodišnjeg razdoblja ozračenje ne smije biti iznad 50 milisiverta (mSv). • Uvažavajući gornje granice ozračenja, očne leće ne smiju biti ozračene iznad 150 milisiverta u jednoj godini, a koža, podlaktice, šake i stopala ne smiju biti ozračena iznad 500 milisiverta u jednoj godini.Navedeno se ne odnosi se na pacijente koji imaju prave medicinske indikacije za rendgenske pretrage! • U dentalnoj radiografiji godišnja efektivna doza ozračenja profesionalnog osoblja nikada ne smije premašiti dozu od 1 mSv, odnosno godišnju dozvoljenu dozu ozračenja stanovništva.