SUSTAV SOCIJALNE POMOĆI

1. SUSTAV SOCIJALNE POMOĆI Zoran Šućur, prof. dr. sc. Tel: 4895 818 E-mail: zsucur@yahoo.com Konzultacije: soba 17 Ponedjeljak: 13-14 Četvrtak: 12-13

2. TERMINOLOGIJA • socijalna zaštita • socijalna pomoć • socijalna skrb

3. SUSTAV SOCIJALNE ZAŠTITE SOCIJALNO OSIGURANJE UNIVERZALNE NAKNADE Prva sigurnosna mreža SOCIJALNA POMOĆ NOVČANE I NENOVČANE NAKNADE SOCIJALNA SKRB Druga sigurnosna mreža

4. DEFINICIJA SOCIJALNE POMOĆI • skup naknada i usluga koje trebaju jamčiti egzistencijalni minimum ljudima u potrebi, polazeći od provjere njihova dohodovnog i imovnog stanja. Dvije ključne odrednice socijalne pomoći: • jamči neki vid egzistencijalnog minimuma (minimalnog dohotka), • preduvjet ostvarivanja socijalne pomoći je “means-test”, odnosno provjera imovine i dohotka kućanstva ili pojedinca.

5. FUNKCIJE SOCIJALNE POMOĆI 1) spriječiti stanje ekstremnog siromaštva 2) održati socijalnu integraciju odnosno spriječiti socijalno isključivanje VRSTE SOCIJALNE POMOĆI 1) opća socijalna pomoć 2) kategorijalna pomoć 3) vezana pomoć

6. VRSTE SOCIJALNE POMOĆI

7. PROGRAMI OPĆE POMOĆI

8. KATEGORIJALNI PROGRAMI SOCIJALNE POMOĆI (I)

9. KATEGORIJALNI PROGRAMI SOCIJALNE POMOĆI (II)

10. KATEGORIJALNI PROGRAMI SOCIJALNE POMOĆI (III)

11. PROGRAMI VEZANE POMOĆI (I)

12. PROGRAMI VEZANE POMOĆI (II)

13. KORISNICI I IZDACI SOCIJALNE POMOĆI Izvor: Gough i sur., 1997.

14. Učinkovitost socijalne pomoći 40 1.2 1 30 0.8 20 0.6 Udio socijalne pomoći u ukupnim kućanskim izdacima (%) 0.4 10 0.2 0 0 Bugarska Hrvatska Estonija Mađarska Latvija Poljska Rusija Usmjerenost (lijeva skala) Redukcija jaza siromaštva (lijeva skala) Relativna efikasnost (lijeva skala) Uloga socijalne pomoći (desna skala) Usmjerenost - % socijalne pomoći kojeg je dobio 1. decil. Redukcija jaza siromaštva – iznos pomoći isplaćene 1. decilu kao % jaza siromaštva. Relativna efikasnost – omjer između redukcije jaza siromaštva i sume sredstava socijalne pomoći (izražene kao % ukupnih kućanskih izdataka). Izvor: WB, 2000.

15. Udio sredstava kojeg dobiva 20% nasiromašnijih 80 72 69 70 60 50 44 40 39 40 34 % 30 29 28 30 22 20 10 0 Dječji doplatak Druge obiteljske Socijalna Naknada za Sve naknade naknade pomoć nezaposlene skupa 2002. 2004. Izvor: WB, 2006.

16. Stopa obuhvaćenosti naknadom (2004.) 70 60 60 50 40 35 35 % 30 26 Stanovništvo 20% najsiromašnijih 20 12 13 10 10 10 6 5 0 Dječji doplatak Druge obiteljske Socijalna Naknada za Sve naknade naknade pomoć nezaposlene skupa Izvor: WB, 2006.

17. Predtransferni dohodak Predtransferni dohodak + PZU Ukupni dohodak 1600 1600 1600 1400 1400 1400 1200 1200 1200 1000 1000 1000 Razina ekvivalentnog dohotka Razina ekvivalentnog dohotka Razina ekvivalentnog dohotka 800 800 800 600 600 600 400 400 400 200 200 200 0 0 0 1 101 201 301 401 501 1 101 201 301 401 501 1 101 201 301 401 501 Redni broj primatelja pomoći Redni broj primatelja pomoći Redni broj primatelja pomoći Predtransferni i posttransferni dohoci korisnika pomoći za uzdržavanje (PZU) u odnosu na linije siromaštva Napomena: N=501 korisnik pomoći za uzdržavanje (’99./’00.), korištena OECD-I ljestvica. Predtransferni dohodak obuhvaća sve tipove dohodaka ostvarene izvan sustava “socijalne skrbi” (npr. plaće, mirovine, porodne naknade, dječji doplatci, naknade za nezaposlene itd.). Ukupni dohodak uključuje predtransferni dohodak, pomoć za uzdržavanje i sve druge naknade ostvarene u sustavu “socijalne skrbi” (npr. jednokratna novčana pomoć, osobna invalidnina, doplatak za pomoć i njegu, naknada za stanovanje, pučka kuhinja itd.). Izvor: Šućur, 2001.

18. EKVIVALENTNA LJESTVICA U SOCIJALNOJ POMOĆI – RH

19. EKVIVALENTNE LJESTVICE U SOCIJALNOJ POMOĆI

20. REFORME U SOCIJALNOJ POMOĆI • radikalna reforma (temeljni dohodak) • parcijalna reforma (novi minimalni dohodak: olakšati pristup tržištu rada) Univerzalni temeljni dohodak

21. SUSTAV SOCIJALNE POMOĆI U HRVATSKOJ

22. Izdaci središnje države za socijalnu pomoć i skrb (kao % BDP) Izvor: MZSS

23. Struktura državnih izdataka za socijalnu pomoć i skrb (%BDP) Izvor: MZSS

24. Broj državnih i nedržavnih domova socijalne skrbi (2004.) Izvor: MZSS

25. Broj korisnika u državnim i nedržavnim domovima socijalne skrbi (2004.) Izvor: MZSS

26. SLABOSTI SUSTAVA SOCIJALNE POMOĆI • netransparentnost • slaba informiranost građana o socijalnim pravima • nepostojanje dovoljno objektivnih kriterija za provedbu i evaluaciju programa • slaba prilagođenost sustava lokalnim potrebama • nedostatna suradnja s NVO i jedinicama lokalne samouprave • nedovoljna stručna ekipiranost i educiranost •niska razina naknada

27. STRATEGIJA REFORME SOCIJALNE POMOĆI • Ciljevi: • povećanje transparentnosti i bolja informiranost • građana • brži i kvalitetniji pristup naknadama • bolja ciljanost • ujednačavanje socijalnih naknada

28. NAKNADE I USLUGE U SUSTAVU SOCIJALNE SKRBI

29. OBJEDINJAVANJE SOCIJALNIH POMOĆI Jednokratna pomoćjednokratna pomoć pravo na podmirenje troškova pogreba pomoć u odjeći i obući

30. savjetovanje savjetovanje pomaganje u prevladavaju postojećih teškoća pomoć za osobne potrebe korisnika skrb izvan stalnog smještaja vlastite obitelji jednokratni dodatak uz opskrbninu za slučaj smrti korisnika osposobljavanje za samostalan život i rad – smještaj privremeni smještaj pomoć u kući pomoć u kući smještaj i skrb u obitelji – patronaža OBJEDINJAVANJE USLUGA

31. OBJEDINJAVANJE NAKNADA NA TEMELJU INVALIDNOSTI naknada za težu osobna invalidnina invalidnost doplatak za pomoć i njegu u punom opsegu Uvrštavanja naknade do zaposlenja osoba s invaliditetom u sklop prava Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Pravo roditelja djeteta s težim smetnjama u razvoju, što uključuje pravo na dopust do sedme godine djetetova života i pravo na rad s polovicom punog radnog vremena urediti propisima iz sustava obiteljskih potpora

32. POBOLJŠANJE ADMINISTRIRANJA  Uspostava integriranog informacijskog sustava - jedinstveni registar korisnika - jedinstveni katalog prava - razmjena podataka Jedinstveno mjesto za ostvarivanje prava - “one-stop-shop” Korisnike pomoći za uzdržavanje, korisnike osobne invalidnine i korisnike doplatka za pomoć i njegu osloboditi plaćanja administrativne pristojbe (zdravstveni sustav)

33.  vezivanje osnovice uz liniju siromaštva  integrativna uloga socijalne pomoći

34. Decentralizacija • unaprijed definirati temeljne i od države zajamčene standarde socijalnih prava za sve • utvrditi podjelu nadležnosti tako da strateška, zakonodavna i koordinativna uloga pripada središnjoj vlasti, implementacijska uloga lokalnim organima, a nadzor područnim i regionalnim tijelima • u obzir uzeti vrlo nejednake gospodarske i socijalne prilike hrvatskih regija • potrebno je izvršiti decentralizaciju odlučivanja (izbor ravnatelja, sudjelovanje u upravljanju upravnih tijela, pravo osnivanja i sl.) • određeni krug nadležnosti ostaviti na županijskoj razini, a neke nadležnosti prenijeti na razinu grada/općine • unaprijed utvrditi i odijeliti određena sredstava lokalnim jedinicama radi ograničavanja trošenja (“block grants” vs. “matching grants”) • transparentno i kvalitetno postaviti financijsku decentralizaciju

35.  Deinstitucionalizacija • uključivanja što većeg broja drugih subjekata u pružanje usluga • favoriziranje koncepta samo-pomoći i osnaživanja korisnika • širenje humanitarne mreže, jačanje usluga i povećanje odgovornosti • uključivanje u zajednicu osoba s teškoćama u razvoju • prednosti izvaninstitucionalnog pristupa u lokalnoj zajednici u skrbi o starijim osobama • na područnim i lokalnim razinama treba osnovati socijalna vijeća u kojima će biti zastupljeni predstavnici vlasti, privatnih i neprofitnih organizacija te korisnika socijalne pomoći i socijalne skrbi