1 / 51

POLITIKA ODRŽIVOG RAZVOJA TURIZMA

Sveučilište u Mostaru Fakultet prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti. POLITIKA ODRŽIVOG RAZVOJA TURIZMA. Nositelj kolegija: prof.dr . Dora Smolčić Jurdana doras @ fthm.hr Asistentica: Danijela Madžar. Obavezna literatura.

leigh
Download Presentation

POLITIKA ODRŽIVOG RAZVOJA TURIZMA

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Sveučilište u Mostaru Fakultet prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti POLITIKA ODRŽIVOG RAZVOJA TURIZMA Nositelj kolegija: prof.dr. Dora Smolčić Jurdana doras@fthm.hr Asistentica: Danijela Madžar

  2. Obavezna literatura • Skupinaautora (u red. Vujić, V.): Održivirazvojturizma – problemi i perspektive, Fakultet za turistički i hotelskimenadžmentOpatija, Opatija, 2005. (15-27, 57-195) • Skupinaautora (u red. Blažević, B., Peršić, M.): Turističkaregionalizacija u globalnimprocesima, Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvuOpatija, Opatija, 2009. Poglavlje 4. str. 127-164 Polaganje ispita • Ispit je pismeni; sastoji se od 5 pitanja. • Za pristupanje ispitu studenti su dužni izraditi seminarski zadatak.

  3. Korištenje pojma održivi razvoj • Održivi razvoj – potreba i cilj suvremenog društva • Koristi se od 70-tih godina 20. stoljeća, a intenzivnije ulazi u upotrebu 80-tih godina istog stoljeća • Opasnost – postoje tendencije banaliziranja korištenja pojma “održivi razvoj” • Održivi razvoj treba postati nova sintagma koja povezuje ciljeve boljeg gospodarskog rasta i razvoja i poboljšanja kvalitete okoliša. • Održivi razvoj nije fiksno stanje harmonije nego proces promjena pri čemu su iskorištavanje resursa, usmjeravanje investicija, orijentacija tehnološkog razvoja i institucionalne promjene usklađene sa sadašnjim i budućim potrebama.

  4. Pojam • Održivi razvoj turizma podrazumijeva koncepciju razvoja turizma koja uspostavlja pozitivan odnos između ekonomije i ekologije. • Održivi razvoj turizma zahtijeva očuvanje, kako fizičkog tako i društvenog, okruženja. Upravo je za turizam primjena ove koncepcije u praksi iznimno važna. Poslovanje gospodarskih subjekta iz drugih djelatnosti ne zavisi direktno o očuvanoj prirodi, dok za turizam prirodni okoliš predstavlja osnovni resurs i najistaknutiji je motiv turističkih putovanja.

  5. Definicija Svjetskog savjeta za okoliš i razvoj(World Commission on EnvironmentandDevelopment - WCED) iz 1987. godine objavljena u publikaciji “OurCommon Future” (poznato i kao Izvještaj Brundtland komisije): “Održivi razvoj je razvoj koji zadovoljava potrebe sadašnje generacije pri tome ne umanjujući mogućnost budućim generacijama da zadovolje svoje potrebe.” Definicija obuhvaća dva važna pojma: • ljudske potrebe; • ograničenja okoliša.

  6. Definicija OurCommon Future (Brundtland izvještaj) donosi do danas najprihvaćeniju i najčešće citiranu definiciju: “Održivi razvoj turizma je razvoj koji zadovoljava sadašnje potrebe turista i lokalne zajednice, dok se istovremeno čuvaju resursi za njihovo buduće korištenje.”

  7. Porijeklo pojma • Korijene koncepcije održivog razvoja možemo razabrati još u tradicionalnim kulturama; prvi pisani dokument koji suštinski govori o održivom razvoju je pismo indijanskog poglavice plemena Seatle upućeno američkom predsjedniku Piercu 1854.g.

  8. “Kako se može kupiti ili prodati nebo i toplina zemlje? Takvo što sasvim nam je strano. Mi ne posjedujemo svježinu i bistrinu vode, pa kako ih možete kupiti? … Zemlja ne pripada čovjeku. Čovjek pripada zemlji. To dobro znamo. Sve je u međusobnoj vezi, kao što je obitelj sjedinjena krvlju. Sve je povezano. Nije čovjek tvorac tkaonice, već je samo vlakno u njoj. Što uradi s tkaonicom, čini sa sobom… Što se događa zemlji događa se sinovima zemlje. Ne razumijemo zašto se ubija bufalo, zašto se krote divlji konji, zašto je u dubini šume toliko ljudskog vonja, zašto je pogled na zelene brjegove rastrzan žicama koje govore. Gdje su guštici? Nema ih više. Gdje je orao? Otišao. Pravom življenju je kraj. Nastupa borba za opstanak.” Indijski poglavica plemena Seatle 1854.

  9. Porijeklo pojma • Studija Naša zajednička budućnost (OurCommon Future)

  10. Koncepcija održivog razvoja nastaje kao svojevrsna reakcija na činjenicu da ljudske aktivnosti negativno djeluju na prirodne procese i društvene sadržaje, iako se odvijaju s ciljem razvoja gospodarstva i društva uopće. • Turizam se u razradi koncepcije održivog razvoja razmatra kao sastavni dio ukupnog gospodarskog i društvenog sustava, te je implementacija načela održivosti u turizmu neučinkovita ukoliko je ne prati ukupni gospodarski i društveni sustav. • Turizam, u tom smislu može biti inicijator primjene održivog razvoja, ali ne može samostalno djelovati na konačno oživotvorenje koncepcije u praksi.

  11. Ističemo dva pojma koji se intenzivno koriste u literaturi koja obrađuje pojam održivog razvoja: • unutargeneracijska jednakost (engl. intra-generationequity), • međugeneracijska jednakost (engl. inter-generationequity). Unutargeneracijska jednakost podrazumijeva mogućnost svih pripadnike iste generacije ljudi da imaju jednake mogućnosti pristupa resursima i da mogu dostići određenu kvalitetu života. Međugeneracijska jednakost podrazumijeva mogućnost da pripadnici različitih generacija ljudi, dakle sadašnje i neke buduće generacije, imaju mogućnosti pristupa resursima, tj. da ih sadašnje generacije trebaju koristiti na način da ih ne iscrpljuju do kritičnih granica.

  12. Održivi razvoj dugoročna je i globalna težnja čovječanstva.

  13. Rio EarthSummit • Rasprava o održivom razvoju intenzivno je nastavljena u okviru konferencije Ujedinjenih naroda održane u Rio de Janeiro-u 1992. godine – “United Nations Conference on EnvironmentandDevelopment” UNCED, u literaturi još poznat i pod nazivom Rio EarthSummit. • Najznačajniji dokument, koji je proistekao s Konferencije, je poznata “Agenda 21”, plan akcija za budućnost koje se tiču pitanja zaštite okoliša. Ideja je bila da lokalne vlasti zajedno s predstavnicima gospodarstva, organizacija i lokalnim stanovništvom donesu plan za 21. stoljeće na osnovama Deklaracije iz Rija. Rezultate Konferencije možemo podijeliti u šest dijelova: • Deklaracija o osnovnim načelima. • Sporazumi o specifičnim pravnim mjerama. • Agenda 21 – plan akcije. • Novi, dodatni izvori financijskih sredstava. • Transfer tehnologije. • Jačanje institucionalnog kapaciteta i procesa.

  14. Agenda 21 • “Agenda 21” predstavlja plan aktivnosti na svim područjima u svezi održivog razvoja turizma na Zemlji. Ona ukazuje na potrebu promjena u osmišljavanju razvoja, promjena koje su zasnovane na novom pristupu i shvaćanju utjecaja ponašanja čovječanstva na okoliš. • “Agenda 21” usvojena je na Svjetskom summit-u u Rio de Janeiru 1992. godine, gdje se donosi zaključak da je neophodno uspostaviti globalno partnerstvo na Zemlji kao neophodan ključ održanja i uspjeha čovječanstva. Aktivnosti je, zaključeno je, potrebno usmjeriti k uspostavi međunarodnih sporazuma i dogovora u službi očuvanje kvalitete okoliša.

  15. “Agenda 21” – zadaci usmjereni vladama zemalja (vezani uz turizam): • Unaprijediti i preorijentirati politiku cijena i državnih poticaja, subvencija u području turizma. • Diverzificirati ekonomiju u planinskim područjima njihovim uključivanjem u turističku ponudu. • Unaprijediti mehanizme za očuvanje ugroženih područja, gdje je potrebno poduzeti mjere za očuvanje životinjskog svijeta, biološke raznolikosti, te takva područja od posebna značaja uključiti u sustav zaštite. • Promovirati ekološki osviještene turističke aktivnosti.

  16. 2002. Johannesburg Summit 2002 – World Summit on Sustainable Development Report: Sustainable Tourism Development

  17. Svjetski summit za održivi razvoj koji se održao od 02. kolovoza – 04. rujna 2002. godine u Johannesburgu zbog značaja teme izazvao je izuzetnu pažnju svjetske političke i društvene javnosti, te se smatra jednim od ključnih događaja u svijetu te godine, budući bi trebao determinirati buduća svjetska kretanja. Komisija za održivi razvoj koja je sudjelovala u pripremi Svjetskog summita za održivi razvoja donijela je izvješće na temu “Održivi razvoj turizma”.

  18. Održivi razvoj zahtijeva interdisciplinarni pristup. Pretpostavlja različita znanja kako iz područja društvenih (ekonomija, sociologija, pravo…), tako i prirodnih znanosti (ekologija, biologija, kemija, tehnologija…) i upravo iz te činjenice proizlazi iznimna složenost primjene i ograničenja koja se nameću ovoj koncepciji.

  19. Koncepcija održivog razvoja promovira kontrolirani rast i razvoj uz maksimalno očuvanje i racionalno korištenje resursa. Time bi se ostvario dugoročni ekonomski i društveni razvoj. Razvoj koji bi u dužem periodu posljedično znatno narušio ekonomsku, društvenu i ekološku osnovu nije razvoj temeljen na načelima održivosti.

  20. Koncepcija održivog razvoja reflektira i zahtijeva značajni preokret naših vizija i predodžbi o odnosu funkcioniranja ekonomskih aktivnosti i prirode. • Koncepcija održivog razvoja u prvi plan ističe kvalitativno unapređenje u odnosu na kvantitativni rast.

  21. Održivi razvoj sačinjavaju tri usko povezana pitanja o kojima gospodarstvo mora voditi računa: • Okoliš je potrebno vrednovati kao integralni dio ekonomskog procesa. • Potrebno je voditi računa o jednakosti. Jedna od prijetnji čovječanstva je da danas nerazvijene zemlje žele pod svaku cijenu dostići životni standard razvijenog Zapada. • Koncepcija održivog razvoja stavlja pred društvo, poslovne subjekte i pojedince drugačije ciljeve koji trebaju biti usklađeni s budućim potrebama čovječanstva.

  22. Međuzavisnost turizma i okoliša u cilju dostizanja održivog razvoja uključuje: • povezivanje razvojne politike s menadžmentom prirodnih resursa na temelju projekata, planova i programa; • povezivanje razvoja turizma i politike menadžmenta prirodnih resursa na lokalnoj, regionalnoj i državnoj razini; • povećanje lokalnih kapaciteta u skladu s realnim mogućnostima okoliša (posebno u područjima gdje se ostvaruju intenzivna turistička kretanja).

  23. Kvaliteta okoliša, njegova atraktivnost i očuvanost, odnosno ekološka vrijednost turističkog proizvoda značajno pridonosi kvaliteti turističkog proizvoda i povećanju njegove konkurentnosti na zahtjevnom turističkom tržištu.

  24. Razine odgovornosti subjekata za očuvanje ekoloških vrijednosti

  25. Ciljevi održivog razvoja turizma • Zadovoljenje potreba i unapređenje kvalitete života lokalnog stanovništva • Očuvanje socio-kulturnog identiteta lokalne zajednice • Razvijanje visoko kvalitetnog turističkog proizvoda • Unapređenje kvalitete doživljaja turista • Očuvanje resursa kako bi ih i buduće generacije mogle koristiti • Doprinos blagostanju stanovništva OSTVARENJE CILJEVA ODRŽIVOG RAZVOJA TURIZMA MOGUĆE JE ISKLJUČIVO SURADNJOM SVIH SUBJEKATA NA RAZINI TURISTIČKE DESTINACIJE.

  26. PROBLEM IMPLEMENTACIJE ODRŽIVOG RAZVOJA Koncepcijaodrživograzvojareflektiraizahtijevaznačajnipreokretnašihvizijaipredodžbioodnosufunkcioniranjaekonomskihaktivnostiiprirode. Koncepcijaodrživograzvojauprviplanističekvalitativnounapređenjeuodnosunakvantitativnirast.

  27. Procesu implementacije održivog razvoja turizma u praksi nameće se nekoliko prepreka: • Fizička, prirodna ograničenja – teško je precizno procijeniti limite tolerancije prirode i prostora, budući dolazi do stalnih promjena. • Kompleksnost odnosa – turistički razvoj nije moguće promatrati kroz pojednostavljeni odnos uzrok-posljedica između dva ili više čimbenika, već je to kompleksan odnos između različitih čimbenika koji su međusobno u različitim vezama. • Vremenski odgođeno javljanje posljedica – postoje efekti čiji uzroci sežu u prošlost, te koji su se pojavili nakon proteka dužeg vremenskog perioda (npr. pojava ozonskih rupa). • Asimilacijski period – potrebni je protok određenog vremena da bi se priroda i čovjek prilagodio novoj situaciji. Često se nužnost proteka asimilacijskog perioda zanemaruje kod razvojnih projekata, što izaziva negativne posljedice.

  28. Kvaliteta okoliša – element koji doprinosi: • Kvaliteti turističkog proizvoda turističke destinacije • Kvaliteti doživljaja turista • Dugoročnom opstanku turističke destinacije na turističkom tržištu

  29. Eko-marke i certifikati • Eko-marke, certifikati, nagradekoriste se kaoinstrumenti za poticanjezaštiteokoliša o kvalitetikojegbitnoovisiturističkaindustrija. • PremaMiddletonu i Hawkinsuturističkaindustrijakoristieko-markekaoodređenuvrstuzaštitnogznakaililogotipa u komunikaciji s tržištem, u nadidaće to utjecatinapozitivnestavovepotrošačapremaproizvodima i uslugamakoje se nude. Time se, dakle, nastojestećiprednostipredkonkurencijom. • Eko-marke u turizmu dodjeljuju nevladine organizacije, privatne zaklade ili udruženja, strukovna udruženja, javne vlasti. One se mogu dodjeljivati na međunarodnom, regionalnom, nacionalnom i sub-nacionalnom nivou.

  30. Eko-marke i certifikati Namjera je uvođenja i korištenjaeko-markida: • djelujenasmanjenjenegativnihutjecajanaprirodnuresursnuosnovudestinacijenanačindapotičeturističkapoduzećadadostignuvisokeekološkestandarde; • educiraturiste u sveziutjecajanjihovihaktivnosti i odlukavezanihuz turizam, teih time potaknedadjeluju u skladu s ekološkiprihvatljivimponašanjem; • razvijanje standarda za ekološki prihvatljive turističke proizvode i usluge.

  31. Eko-marke i certifikati • Nedostatak nagrada u odnosu na certifikate i trajne eko-marke je u tome što se one dodjeljuju jednokratno na bazi natječaja, te se stoga intenzivno u marketingu mogu koristiti samo jedne godine. • One također ne potiču destinacijski menadžment da očuvaju kvalitetu okoliša kako bi trajno očuvali i eko-marku.

  32. Norma ISO 14000 Norme iz serije ISO 14000 za upravljanje okolišem pripadaju dvjema glavnim skupinama normi: • Norme usmjerene na organizacije – osiguravaju uspostavljanje, održavanje i procjenu sustava za upravljanje okolišem • Norme usmjerene na proizvode – bave se određivanjem utjecaja proizvoda i usluga na okoliš tijekom njihovog životnog ciklusa te označavanjem i deklariranjem proizvoda glede njihove prilagođenosti okolišu. Sveukupni cilj normi ISO 14000 jest pomoć u zaštiti okoliša i sprječavanju onečišćenja, te postizanje usklađenosti s društveno-gospodarskim potrebama

  33. Norma ISO 14000 Poslovni sustavi koji su implementirali ISO 14000 razvili su, uz politiku i određena pravila za unapređenje ekološkog menadžmenta koja se odnose na: • Kadrove • Zaštitu okoliša • Zbrinjavanje otpada • Biološku različitost • Održivo korištenje prirodnih resursa • Racionalno korištenje energije • Smanjenje rizika • Naknadu štete • Istraživanje i razvoj • Informiranje i edukacija javnosti • Sudjelovanje u ekološkim udrugama • Procjena ekološke politike • Uvjete nabave roba • Godišnji izvještaj o ekologiji

  34. Menadžment u skladu s održivošću Menadžment u skladu s načelimaodrživosti može, dakle, pružitinizprednosti u poslovanju i boljempozicionirajemnatržištu: • povećatikonkurentnost; • stvoritipreduvjete za osvajanjerastućegtržišnogsegmentaekološkiosviještenihturista; • poboljšatiimidž; • smanjitikoličinuotpadnogmaterijala i emisijazagađenja u okoliš; • racionalnimkorištenjemresursasmanjititroškoveposlovanja; • osiguratiboljeuvjete (čistijiokoliš) zaposlenima, lokalnomstanovništvu i turistima i višukvalitetuživota.

  35. Istraživanje gotovo 50 nacionalnih izvještaja koji su podneseni Ujedinjenim narodima u svezi politike i pristupa promoviranju održivog razvoja, uključujući turizam dovodi do slijedećih zaključaka: [world-tourism.org] • Definicija globalne politike zaštite okoliša i s tim u svezi strategije na nacionalnoj razini predstavlja u većini zemalja osnovni čimbenik za osiguranje održivog razvoja turizma. • Ipak, treba naglasiti da nacionalna administracija mnogih zemalja zaboravlja činjenicu da je donesena politika zaštite okoliša, uključujući zakonsku regulativu najčešće formulirana bez značajnog uvida u potrebe i specifičnosti turističkog sektora. • Turizam nije uvijek integriran u nacionalni razvojni plan. • Politika održivog razvoja turizma, strategije i/ili dugoročni master planovi turizma koji uključuju načela održivosti donose se uz razvijene i u zemljama u razvoju i u novo proglašenim neovisnim državama. U nekim slučajevima takvi planovi doneseni su na sub-nacionalnoj razini (npr. provincije, regije, županije ili sl.) • Većina zemalja naglasila je u svojim izvješćima veću svijest o potrebi održivog razvoja kod najmanje dva bitna čimbenika turističkog procesa: javni i privatni sektor. • Uočava se ubrzani proces decentralizacije, koji se odvijao tijekom devedesetih godina prošlog stoljeća, pri planiranju i donošenju odluka u svezi turizma. • Prethodno navedeni proces je pridonio procesu uključivanja određenih zainteresiranih skupina u razvoj turizma i njegov menadžment, te u nadziranje njegovih utjecaja. Intereseodređenihskupinačestozastupaju i nevladineorganizacije. • Privatnisektor u turizmuredovno se konzultiraodstranenacionalnihturističkihorganizacija i institucijasustava u svezispecifičnihplanskih i regulatornihpitanja. Pri tome se naglašavajupitanjavezanauzodrživost.

  36. Planovi i vodičinajčešće se koristekodrazvojaekoturizma, što je dobro, ali je greškašto se ne izrađuju i za ostaleobliketurizma. • Priobalnapodručja, otoci i nacionalniparkoviimaju u mnogimzemljamaposebantretman i pažnju. • Hotelijeri u većembrojuusvajaju i uvodemenadžmentokoliša (engl.environmental management) u svojeposlovanje. Hotelskaindustrijaprihvatila je primjenunačelamenadžmentaokoliša i bezpotrebedaihna to prisilipravnaregulativa, većsutržišnakretanjaukazalananužnosttakvogposlovanja (posebnoprednjačevelikihotelskilanci). • Samo je nekolikozemaljailiregija, uglavnom u razvijenomsvijetu, definiralo i kontinuiranopromatraindikatore za mjerenjenapretkapremauspostavljanjuodrživosti u turizmu. • U velikombrojuzemaljapodupiru se certifikati u turizmukojima se podupiruprojekti i programikojiimaju za ciljočuvanjeokoliša i unapređenjeopćihuvjetaživota s tim u svezi. Nemapouzdanihistraživanja o značenjukojegtakvicertifikatiimaju za krajnjekorisnike, turiste. Ipak, trebaimati u vidudasuturistisvevišeekološkiosviješteni i upoznati s priznatimcertifikatima. • Ulažu se znatninapori za uvođenjeproblematikeodrživosti u programeobrazovanja za turizam i programepermanentnogobrazovanja. • Nažalost, relativno je malibrojzemalja i destinacijauočio i iskoristiovažnuvezuizmeđuponudeturističkogproizvoda u skladu s načelimaodrživograzvoja i tržišnekonkurentnosti.

  37. Razvijenezemljeučinilesubitannapredak i unaprijedilesaznanja s područjaodrživograzvoja i menadžmenta u turizmu. IstraživanjeprovedenoodstraneSvjetsketurističkeorganizacijeizmeđučlanicapokazalo je da je posljednjihgodinaprovedenopreko 100 istraživačkihprojekata u 47 zemljesvijetanatemuodrživograzvojaturizma, većinom u Europi i Americi. Drugo je istraživanjebibliografijapokazaloda je gotovo 500 naslovaknjiga i časopisanapisanokrajemdevedesetihgodinaprošlogstoljećanatemuodrživograzvojaturizma, prihvatnogpotencijala u turizmu, utjecajuturizmanaprirodniokoliš i socio-kulturnookruženje, planiranjeodrživograzvoja i slično. • U mrežamaregionalne i međuregionalnesuradnjeodrživirazvojimaznačajnomjesto, biloda se radi o projektimavezanimneposrednouz turizam ilionimakojatretirajuopćagospodarskapitanja. (Npr. Mediteran, Baltičko more, Karibi, Europskaunijaitd.) • Sve gore navedenokazuje o promjeniorijentacije u poimanjuturističkograzvoja. Načelaodrživostisvesuvišeprihvaćena i odstranezainteresiranihsubjekata u turizmu (engl. stakeholders) i odstranevladapojedinihzemalja.

  38. PRIHVATNI POTENCIJAL U TURIZMU

  39. Problematika prihvatnog potencijala osnova je na kojoj se bazira koncepcija održivog razvoja turizma. • Prihvatni potencijal turističke destinacije predstavlja njenu sposobnost da prihvati turiste i razvoj turizma, a da se pri tome u većoj mjeri ne narušava ukupno okruženje - prirodno, izgrađeno i socio-kulturno. • Ono podrazumijeva prisutnost turista, što u svakom slučaju ima utjecaja na okruženje, ali koje je prihvatljivo za lokalno stanovništvo i turiste, te koje je održivo i u budućnosti.

  40. Od sredine osamdesetih godina 20. stoljeća shvaćanje prihvatnog potencijala razvilo se od gledišta da se nalazi optimalni broj korisnika (turista) do kompleksne metode koja uključuje resursni menadžment i fizičke parametre resursa, te analizu očekivanja i preferencija turista. • U dokumentima Programa za okoliš Ujedinjenih naroda (United Nations Environment Programme - UNEP) i Svjetske turističke organizacije (World Tourism Organization - WTO) prihvatni potencijal definira se kao “maksimalni broj turističkih korisnika koji simultano posjećuju turističko mjesto bez neprihvatljivih poremećaja fizičke, ekonomske i socio-kulturne okoline, kao i bez neprihvatljivog smanjenja kvalitete zadovoljstva posjetilaca”

  41. Aspekti (tipovi) prihvatnog potencijala: • fizički • psihološki • biološki • sociološki • ekonomski.

  42. Odrđivanje razine prihvatnog potencijala • Prihvatni potencijal predstavlja menadžersku odluku donesenu na nivou turističke destinacije nakon provođenja opsežnog i interdiscipinarnog istraživanja. • Po utvrđivanju optimalnog razvojnog scenarija pristupa se definiranju prihvatnog potencijala, budući da njegova veličina nije jednaka za različite razvojne scenarije.

  43. CC = f(Q,T,N,Ut,DM,AB) • CC - prihvatni potencijal (engl.carrying capacity) • Q - fizička veličina (prostranstvo) resursa (engl.quantity of the park’s resources) • T - tolerancija prema korištenju resursa (engl.tolerance of its resources to use) • N - broj posjetitelja (engl.number of visitor) • Ut - tip korištenja resursa (engl.type of use) • DM - izgradnja i management objekata turističke ponude (engl.design and • managament of the visitor facilities) • AB - stav i ponašanje posjetitelja i menadžera (engl.attitude and behaviour of • visitors and managers) Američka asocijacija nacionalnih parkova

  44. TCC = f (Ecol, Phys, Econ) (TC,RA,Pol) • Ecol - ekološkog sustava (engl.ecological systems in a destination) • Phys - fizičke infrastrukture i razvijenosti objekata za turizam (engl.physical infrastructure and tourist facility development) • Econ - ekonomskih karakteristika (engl.economic characteristics of tourist investment and expenditure) • TC - karakteristika turista (engl.tourists’ characteristics in social-cultural and behavioural terms) • RA - prihvatljivosti razvoja turizma za lokalno stanovništvo (engl.residetns’ acceptance of tolerance of tourism activity) • Pol - politike donošenja menadžerskih odluka (engl.politcal capability and authority to take effective management decisions) Glasson

  45. Menadžment turističke destinacije može djelovati na povećanje prihvatnog potencijala turističke destinacije, prvenstveno djelujući na smanjenje sezonalnosti i koncentraciju turista oko/u pojedinih turističkih atraktivnosti, dok ostale zanimljivosti (koje bi trebale, bar dio njih, prerasti u atrakciju) ostaju neposjećene i neotkrivene turistima. • Sezonalnost umnogome utječe na određivanje prihvatnog potencijala. Najveći broj turista posjećuje određenu turističku destinaciju tijekom glavne sezone, dok ostalih mjeseci broj turista mnogo manji. Za određivanje prihvatnog potencijala relevantan je podatak o broju turista u vrijeme glavne sezone, kada je njihov broj najveći, dakle vršno opterećenje. Tom opterećenju potrebno je prilagoditi sve funkcije prostora i infrastrukturnu opremljenost turističke destinacije. • Analitičari turizma nastojali su definirati okvirne prihvatne potencijale, standarde, za pojedina prirodna područja, a koje je naravno potrebno korigirati i prilagoditi specifičnostima konkretnog primjera.

  46. Standarde za niže navedena područja ustanovila je Svjetska turistička organizacija (WTO). Izraženi su u broju posjetitelja na dan po hektaru: • park šuma do 15 • park u predgrađu 15-70 • popularno izletničko područje 300-600 • manje popularno izletničko područje 60-200 • sport/igre u ekipi 100-200 • golf 10-15 • aktivnosti na vodi: • ribarenje/jedrenje 5-30 • glisiranje 5-10 • skijanje na vodi 5-15 • staze u prirodi u broju osoba na • dan po kilometru: • pješačenje 40 • jahanje konja 25-80 • skijališta 100 skijaša po hektaru uređenog skijališta (staze)

  47. Utvrđivanje prihvatnog potencijala u načelu se može odvijati u četiri osnovne faze: • faza prikupljanja dokumentacije i izrade karata, • faza analize, • opcije razvitka turizma, • faza formulacije prihvatnog potencijala.

  48. Osnovna načela metodologije prihvatnog potencijala: • Prihvatni potencijal za određeno područje može biti definiran samo u skladu s ciljevima menadžmenta. Mora postojati definirano zemljopisno područje i istaknuta njegova obilježja da bi se određivanju prihvatnog potencijala moglo pristupiti. • Mogu se koristiti razni okviri za planiranje prihvatnog potencijala. Pri tome treba uvažavati sve indikatore i standarde, te pratiti uvjete na odabranom području. • Prikupljanje mišljenja i preferencija turističkih korisnika (i onih koji to nisu) može pomoći pri formuliranju ciljeva i sugerirati moguće promjene u dosadašnjoj turističkoj politici. • Na raspolaganju korisnicima mora biti cijeli niz rekreacijskih sadržaja s ciljem zadovoljenja njihovih potreba, a koji trebaju biti vođeni na način da trajno bitno ne narušavaju prirodni okoliš. • Mora biti odabrana menadžerska tehnika za upravljanje turističkom destinacijom u skladu s njenim prihvatnim potencijalom, te ciljevima turističkog razvoja i značenjem samog područja. • Menadžment nakon niza konzultacija i analiza mora donijeti odluku o optimalnoj razini korištenja određenog područja u turističke svrhe (prihvatni potencijal u turizmu).

  49. Teškoće pri utvrđivanju prihvatnog potencijala prihvatnog potencijala: • Mulitidimenzionalnost. • Teško je identificirati kritični limitirajući resurs kao osnovu za procjenu prihvatnog potencijala. • Broj posjetitelja koje može prihvatiti određeno područje zavisi o tipu i intenzitetu turističke aktivnosti i tehnološkim faktorima. • Uobičajeno postoji više različitih objašnjenja za degradaciju okoliša, a jedan od njih može biti utjecaj turizma.

  50. Razvojni scenariji: • Scenarij potpuno slobodnog razvoja bez ograničenja • Scenarij intenzivnog turističkog razvoja • Scenarij razvoja alternativnog ili ekoturizma • Scenarij održivog turističkog razvitka

More Related