1 / 37

ANATOMIJA ČOVJEKA

PRIRODOSLOVNO-MATEMATIČKI FAKULTET SPLIT ODJEL ZA BIOLOGIJU. ANATOMIJA ČOVJEKA. Doc. dr. sc. Ivana Bočina. 1. UVOD U ANATOMIJU. - znanost o obliku i građi čovječjeg tijela anatemnein, grč . = rezati i rezanjem rastavljati u dijelove

linore
Download Presentation

ANATOMIJA ČOVJEKA

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. PRIRODOSLOVNO-MATEMATIČKI FAKULTET SPLIT ODJEL ZA BIOLOGIJU ANATOMIJA ČOVJEKA Doc. dr. sc. Ivana Bočina

  2. 1. UVOD U ANATOMIJU • - znanost o obliku i građi čovječjeg tijela • anatemnein, grč. = rezati i rezanjem rastavljati u dijelove • grane anatomije: sustavna anatomija, topografska anatomija, radiološka anatomija, funkcionalna anatomija, itd. • Sustavana anatomija:1. Sustav organa za kretanje (lokomotorni sustav) • - osteologia – znanost o kostima • - syndesmologia – znanost o svezama i zglobovima • - myologia – znanost o mišićima • 2. Sustav utrobnih organa proučava splanchnologia: • - apparatus digestorius – probavni sustav

  3. apparatus respiratorius – dišni sustav • apparatus urogenitalis – sustav mokraćnih i spolnih organa • 3. Krvožilni sustav proučava angiologia • 4. Središnji i periferni živčani sustav i osjetila proučava neurologia • TJELESNI USTROJ • - tijelo čovjekaoblikovano je prema trima načelima: • - načelo dvostrane simetrije • - načelo sastava tijela od dijelova (odsječaka) • - načelo sastava tijela od dviju cijevi

  4. Glavni dijelovi čovječjeg tijela su: • glava, caput (lubanja, cranium i lice, facies) • vrat, collum • trup, truncus (prsni koš, thorax; trbuh, abdomen; zdjelica, pelvis; leđa, dorsum; slabine, lumbus) • gornji udovi, membra superiora (pazušna jama, axilla; nadlaktica, brachium; lakat, cubitus; podlaktica, antebrachium; šaka, manus; pest, carpus; zapešće, metacarpus; prsti, digiti manus) • donji udovi, membra inferiora (kuk,coxa ; bedro, femur ; koljeno, genu; potkoljenica, crus; stopalo, pes; nožje, tarsus; donožje, metatarsus, prsti, digiti pedis)

  5. Tri velike zasebno zaštićene šupljine u tijelu su: • lubanjska (cavitas cranii), • prsna (cavitas thoracis) • - trbušna (cavitas abdominis)

  6. ANATOMSKO NAZIVLJE • skup naziva kojima označavamo pojedinosti u čovječjem tijelu • oko 6 000 važnih pojedinosti koje određuju građu čovječjeg tijela • međunarodno službeno latinsko nazivlje • u uporabi se održale i grčke, hebrejske i arapske riječi • pri anatomskom opisivanju čovječje tijelo se promatra u uspravnom stojećem položaju s dlanovima usmjerenim prema naprijed

  7. GLAVNE TJELESNE RAVNINE • - prostorno određuju položaj pojedinih tvorbi i organa u tijelu • - središnja, čeona i poprečna ravnina • Središnja (medijana) ravnina • okomita, usmjerena od prednje prema stražnjoj strani tijela (sagitalno), dijeli čovječje tijelo na lijevu i desnu polovicu • - tvorbe smještene u središnjoj ravnini označavamo pridjevom sagittalis (strelast) • - tvorbe bliže središnjoj ravnini označavamo pridjevom medialis (prisrednji) • - tvorbe udaljene od središnje ravnine označavamo pridjevomlateralis(postrani)

  8. Čeona (frontalna) ravnina • postavljena okomito na središnju ravninu • prolazi sredinom tijela slijeva na desno • tvorbe smještene u čeonoj ravnini označavamo pridjevom frontalis (čeoni) • tvorbe smještene ispred čeone ravnine označavamo pridjevom anterior (prednji) • tvorbe smještene iza čeone ravnine označavamo kao stražnje, posterior

  9. Poprečna (transverzalna) ravnina • postavljena vodoravno, usporedno s tlom, u tijelu možemo zamisliti bezbroj poprečnih ravnina • tvorbu smještenu u određenoj poprečnoj ravnini označavamo pridjevom transversalis (poprečan) • tvorbe smještene iznad poprečne ravnine označavamo pridjevom superior (gornji) • tvorbe ispod poprečne ravnine označavamo kao inferior (donji)

  10. Osim temeljnih anatomskih naziva za prostorno označavanje koristimo i pridjeve: • unutarnji (internus); • vanjski (externus); • duboki (profundus); • površinski (superficialis); • bliži trupu (proximalis); • dalji od trupa (distalis); • uzdužni (longitudinalis); • poprečni (transversus); • srednji (medius); posredni (intermedius); • desni (dexter); • lijevi (sinister)

  11. Sustav organa za kretanje – apparatus locomotorius • kosti, spojevi među kostima, mišići • OSTEOLOGIA • (znanost o kostima) • - kosti(ossa) • preko 200 kostiju • - kostur ili skelet – čine ga kosti, zglobovi, spojevi i sveze • po obliku ih dijelimo na: duge, kratke, plosnate

  12. DUGE cjevaste kosti: srednji dio (tijelo) diaphysis i dva zadebljala kraja epiphyses koje međusobno spaja spojište metaphysis (u udovima, služe za prijenos opterećenja i kretanje) • KRATKE kosti: male, ustrojene poput krajeva dugih kostiju, oblikuju stupove i svodove (kralježnica, stopalo, šaka) • - PLOSNATE kosti: tanke čvrste ploče koje oblikuju šupljine koje štite osjetljive organe (lubanja, zdjelica)

  13. substantia compacta • - substantia spongiosa

  14. Izvana na kostima nalazimo: glatke površine, udubine i ispupčine • glatke površine obložene hrskavicom zglobno spajaju kosti • udubine (i otvori služe za prolaz tetiva, krvnih žila i živaca): plitko uleknuće (impresio); jamica (fovea); jama (fossa); rubni urez (incisura); otvor (foramen); cijev (canalis); žlijeb ili brazda (sulcus); pukotina (fissura) • - ispupčine su izdignuta mjesta gdje se vežu sveze i mišići: hrapavost (tuberositas); kvržica (tuberculum); kvrga (tuber); ispupčina (protuberantia)

  15. Okoštavanje

  16. KOSTI GLAVE (OSSA CRANII)

  17. Lubanja (cranium) • neurocranium (gornja i stražnja skupina kostiju glave, zatvara lubanjsku šupljinu) • -viscerocranium (prednja skupina kostiju glave, kostur lica) • Neurocranium: - os frontale (1) • - os parietale (2) • - os temporale (2) • - os occipitale (1) • - os sphenoidale (1) • - os ethmoidale (1) sutura coronalis sutura lambdoidea

  18. Čeona kost (os frontale)

  19. Tjemena kost (os parietale)

  20. Sljepoočna kost (os temporale) • pars squamosa (ljuska) • pars petrosa (hridica) • processus mastoideus (sisasti nastavak)

  21. Zatiljna kost (os occipitale) • ljuska (squama) • osnovični dio (pars basilaris)

  22. Klinasta kost (os sphenoidale) • tijelo (corpus) • velika i mala krila (alae magnae, alae parvae) • krilasti nastavci (processus pterygoidei)

  23. Rešetnica (os ethmoidale) • rešetkasta ploča (lamina cribrosa) • okomita ploča (lamina perpendicularis)

  24. Viscerocranium : - 3 neparne kosti (donja čeljust, lemeš, podjezična kost) - 6 parnih kostiju (gornja čeljust, nepčana, nosna, suzna i sponična kost i donja nosna školjka) • Gornja čeljust (maxilla) • tijelo (corpus maxillae) • 4 nastavka: • -processus frontalis • -proc. alveolaris • -proc. zygomaticus • -proc. palatinus

  25. Nepčana kost (os palatinum)

  26. Nosna kost – os nasale 1-sutura internasalia; 2-foramen ossis nasalis; 3-margo liber Suzna kost – os lacrimale 1-sulcus lacrimalis; 2-crista lacrimalis posterior; 3-hamulus lacrimalis

  27. Lemeš - vomer 1-margo ethmoidalis; 2-ala sinistra vomeris; 3-margo liber; 4-margo palatinus Donja nosna školjka – concha nasalis inferior 1-processus lacrimalis; 2-processus ethmoidalis; 3-margo inferior (liber)

  28. Sponična (jagodična) kost (os zygomaticum)

  29. Donja čeljust (mandibula) • jedina pomična kost lubanje • tijelo (corpus mandibularis) : basis i pars alveolaris • grana (ramus) • na unutarnjoj strani • grane nalazi se foramen • mandibulae u kojem počinje • canalis mandibulae

  30. Podjezična kost (os hyoideum)

  31. Kostima glave pripadaju i slušne koščice: • čekić (malleus) • nakovanj (incus) • stremen (stapes)

  32. LUBANJA CJELOVITO • lubanjski svod + lubanjska osnovica • Lubanjski svod (calvaria)

  33. Lubanjska osnovica (basis cranii)

  34. Kosti glave i lica zatvaraju nekoliko šupljina: • lubanjska šupljina (cavitas cranii) • očnice (orbite) • nosna šupljina (cavitas nasi) • usna šupljina (cavitas oris) • bubnjišta (cavitas tympanicae)

  35. Očnica (orbita) Nosna šupljina (cavitas nasi)

  36. Lubanja novorođenčeta

More Related