1 / 14

OSNOVI MAŠINSTVA

OSNOVI MAŠINSTVA. Status predmeta: OBAVEZAN Fond časova predavanja.................3 (45) Fond časova vježbi.........................3 (45) Broj ECTS kredita .........................6. Sadržaj predmeta.  Nacrtna geometrija......................3 časa

madra
Download Presentation

OSNOVI MAŠINSTVA

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. OSNOVI MAŠINSTVA Status predmeta: OBAVEZAN Fond časova predavanja.................3 (45) Fond časova vježbi.........................3 (45) Broj ECTS kredita .........................6

  2. Sadržaj predmeta  Nacrtna geometrija......................3 časa  Tehničko ctranje..........................12 časova • I kolokvijum • Materijali u mašinstvu................3 časa • Mehanika I-Statika ....................6 časova • Otpornost materijala...................3 časa • Mašinski elementi ....................12 časova • II kolokvijum • Završni ispit

  3. LITERATURA Obavezna: 1. Dr M. Sorak, P. Gojković; Nacrtna geometrija i osnovi mašinstva, Univerzitet u Banjoj Luci, Tehnološki fakultet, 1996. Pomoćna: 1. D. Blagojević, Ž. Babić; Statika, Univerzitet u Banjoj Luci, Mašinski fakultet, 2000. 2. D. Blagojević, D. Dobraš; Otpornost materijala, Univerzitet u Banjoj Luci, Mašinski fakultet, 2001. 3. Trbojević; Osnovi konstruisanja,

  4. O centar projiciranja zrake projiciranja C A B Cc  Bc Ac ravnina projekcije O projiciranju Dva osnovna načina projiciranja: centralno i paralelno a) centralno Trokut AcBcCc centralna je projekcija trokuta ABC.

  5. C A B  Cc Ac Bc O projiciranju b) paralelno koso projiciranje Paralelno projiciranje kod kojeg su zrake projiciranja okomite na ravninu projekcije naziva se ortogonalnim projiciranjem. Trokut AcBcCc kosa je paralelna projekcija trokuta ABC.

  6. . Tc 2 1 T Mongeova metoda projiciranja Tc je ortogonalna projekcija tačke T na ravninu , koja se zove ravnina projekcije ili ravnina slike.  Mongeova metoda metoda je ortogonalnog projiciranja na dvije međusobno okomite ravnine projekcija, od kojih je jedna horizontalna, a druga vertikalna. Horizontalna ravnina 1 zove se tlocrtnom ravninom, a vertikalna ravnina 2zove se nacrtnom ravninom.

  7. T’’ T Tx T’ T’ 2 Projekcije tačke Odredimo ortogonalne projekcije tačke T na ravnine projekcija 1 i 2. 1x2 1 T ’ – tlocrt tačke T ’’ – nacrt tačke TT’ = T’’Tx jest udaljenost tačke T od ravnine 1. TT’’ = T’Tx jest udaljenost tačke T od ravnine 2.

  8. Kvadranti II. 2 I. III. 1 IV. Projekcije tačke T’’ Tx x T’ Spojnica T’T’’ okomita na os x zove se ordinala točke T. • Tačka T u I. je kvadrantu  • T’ ispod osi x • T” iznad osi x Ravninama 1 i 2 trodimenzionalan je prostor podijeljen u četiri dijela – kvadranta.

  9. Tačka A u drugom je kvadrantu A’’ A A’ A’’ x A’ A’ 2 B’ Tačka B u trećem je kvadrantu B’ x B’ 1 x B B’’ B’’ Tačke u kvadrantima 2 II. x 1 III.

  10. Tačka C u četvrtom je kvadrantu x C’ C’ C’ C’’ C’’ 2 C F = F” F = F” x E” x E” F’ F’ E =E’ 1 E = E’ Tačke u kvadrantima 2 x 1 IV. E 1 F 2

  11. T’’ z z T x x y y T’ +z C’ B’ B’’ +x 1 0 D’’ C’’ +y D’ Koordinate tačke +z T(x,+y,+z) +z (-y) II. 2 I. 0 (-x) +x 1 0 +x III. 1 +y IV. +y (-z) D( x,+y,-z) IV. kvadrant B(x,-y,+z) II. kvadrant C( x,-y,-z) III. kvadrant

  12. A’’ A . B’’ . . B . A’ A0 B0 B’ A’’ B’’ x A’ A0 B’ d B0 Projekcije dužine 2 1x2 d 1 Prava veličina dužine, koja je u opštem položaju prema ravninama projekcija, određuje se prevaljivanjem projicirajućeg trapeza A’B’BA oko A’B’ u ravninu 1. Općenito vrijedi: d’  d, d”  d

  13. D’’ A0 d C’’ B0 x C’ d D’ D0 Prava se veličina dužine može odrediti i pomoću tzv. diferencijalnog trokuta. Ista se prava veličina može dobiti prevaljivanjem trapeza ABB’’A’’ u 2. B’’ A’’ B’ x A’

  14. G’’ E’’ C’’ D’’ d H’’ F’’ x x x G’ H’ d E’  F’ D’ C’ Posebni položaji dužina naspram ravnina projekcija d A’’ B’’ d x A’ d B’ EF 1  EF||2 GH 2 CD||1 CD||2 AB||1 Zaključak a) Ortogonalna projekcija dužine na ravninu manja je od prave veličine dužine. b) Dužina se projicira u pravoj veličini ako leži na ravnini projekcije ili je s njom paralelna. c) Dužina se projicira u točku ako je okomita na ravninu projekcije. Koje se projekcije gornjih dužina vide u pravoj veličini ?

More Related