Vjesnici proljeća Eko skupina, 2.b

1. Vjesnici proljeća Eko skupina, 2.b

2. Proljeće je jedno od četiri godišnja doba. Na sjevernoj polutki traje dio ožujka (od 21.), travanj, svibanj i dio lipnja (do 21.), a na južnoj Zemljinoj polutki dio rujna, cijeli listopad, studeni i dio prosinca. Na prvi nadnevak proljeća dan i noć jednako traju (proljetna ravnodnevica). Na južnoj Zemljinoj polutki, proljeće generalno počinje 1. rujna, a završava 30. studenog. Krajem proljeća nastaje ljeto, a krajem zime proljeće.

3. Postoje tri razdoblja kroz proljeće: pretproljeće počinje u vrijeme pojavljivanja proljetnica, često zvanih "vijesnici proljeća";rano proljećerazdoblje je kad se pojavljuju cvjetovi i listići na drveću, a pravo proljećerazdoblje je u kojem lista mnoštvo listopadnog drveća. Najpoznatiji vjesnici proljeća su kockavica, šumarica, podlijesak (šafran), visibaba i jaglac.

4. Nakon dugih zimskih mjeseci, život se polako vraća u svijet prirode.

5. Dani postaju duži, cvijeće počinje cvjetati, drveće i grmlje dobiva mladice, a iz zimskog se sna budi i životinjski svijet.

6. Prvi vjesnici proljeća javljaju se krajem veljače, ponekad i tjedan-dva prije kalendarskog početka proljeća, te svojim buđenjem najavljuju željeno proljeće.

7. Iako u rano proljeće nema dovoljno sunčeve svjetlosti i topline za formiranje mladica te njihov rast i cvatnju, vjesnici proljeća prevladali su taj problem. Oni imaju čašicu u kojoj drže hranjive tvari, minerale i škrob koji su im potrebni za preživljavanje, a koje su tamo pohranili još prošle godine.

8. Energiju skupljaju tijekom zime i u lukovicama, a zatim je u rano proljeće upotrijebe za otvaranje cvijeta.

9. Šafrani (podlijesak)Šafrani su maleni žuti, plavkasto-ljubičasti i bijeli cvjetovi koji cvjetaju krajem veljače / početkom ožujka. Najljepši su kada se njihovi živopisni cvjetovi pojave iz snježnog pokrivača. Botanički naziv za šafran “Crocus sativus” dolazi od grčke riječi “kroki” što znači “nit”. To se odnosi na njušku tučka šafrana oblikovanu u obliku niti.

10. Za ove biljke najbolje je prozračeno, porozno tlo koje je bogato humusom. Ako je moguće, treba ih staviti na sunčano i toplo mjesto, ali povremena sjena ne sprječava njihovo uspijevanje.

12. Visibabe Visibabe su jedan od prvih cvjetova koje možemo vidjeti u rano proljeće. Njihove snježno bijele glavice izviruju iz tla između kraja veljače i početka ožujka. Trajne zeljaste biljke narastu do visine oko 20 centimetara.

13. Imaju glatke listove i bijele cvjetove. Ako želiš imati visibabe u svom vrtu, stavi nekoliko lukovica na jedno mjesto jer se iz svake lukovice formira samo jedna cvjetna stabljika. Visibabe vole vlažne i sjenovite položaje, pa ih zato često nalazimo na šumskim proplancima, livadama i u bjelogoričnim šumama.

15. Vrba iva ili Cica mace Cvijet vrbe ive ili „cica maca“ cvjeta početkom ožujka i često je prva prava hrana za pčele nakon duge zime. Latinski naziv je “salix caprea”: “Salix” znači “vrba”, a “caprea” znači “koza”.

16. To je podsjetnik na to kako koze vole grickati grančice. Vrbe ive nije teško zasaditi, ne zahtijevaju neke posebne uvjete, a i razmnožavaju se vrlo lako.

18. Kockavica(Fritillaria) biljni je rod iz porodice ljiljana, jednosupnica koja nastanjuje izvantropska područja sjeverne polutke Zemlje. U Hrvatskoj se pojavljuje na prostorima srednje, sjeveroistočne i istočne Hrvatske, a poznato je i nekoliko izoliranih nalazišta s Velebita.

19. Vrste iz ovog roda imaju lisnatu nadzemnu stabljiku i podzemnu lukovicu. Veliki, zvonasti i poniknuti cvjetovi stoje pojedinačno ili u cvatovima. Često je tamno ocvijeće iscrtano »kockasto« poput šahovske ploče. Listovi uski i izduženi. Plod je tobolac.

21. JAGLAC To je zeljasta, jednogodišnja biljka, niskog rasta. Naraste od 10–30 cm u visinu, s baznom rozetom listova, što je čini pogodnom za ukrašavanje kućnih i poslovnih prostorija. Listovi su dugi 5–25 cm i 2–6 cm široki sa neregularno nazubljenim rubom i obično veoma kratkim lisnom drškom. Cvjetovi su 2–4 cm u promjeru, pojedinačni na duguljastoj peteljci, svijetlo žuti, bijeli, rijetko crveni ili ružičasti.

22. I cvjetovi i listovi jestivi su, okus je u rasponu između blage i gorke zelene salate. Listovi se također mogu koristiti za čaj, a od mladih cvjetova može se pripremiti vino od jaglaca.

23. Nakon cvjetanja, iz zrele kapsule ispada maleno crno sjeme. Cvjetovi su hermafroditni ali su heterogeni; pojedine biljke nose ili muške ili ženske cvjetove.

24. Ženski cvijet Muški cvijet

26. ZAŠTIĆENE BILJNE VRSTE Prije nego posegnete za idućom visibabom, ljubičicom ili kukurijekom, razmislite dva put, jer za neke vrste postoje jasno definirana zakonska ograničenja u pogledu količine koju ćete ubrati i smijete li je uopće brati.

27. Ono što možda niste znali je da se na listi zaštićenih biljnih vrsta nalaze i visibaba, proljetni jaglac, matičnjak, majčina dušica, bijeli stolisnik, poljski neven, smilje, planinska bazga, vrijes, borovnica, brusnica, lovor, bijeli sljez, lopoč...

28. Zanimljivosti o proljeću U starom se Rimu prvi dan proljeća slavio kao početak jedne nove godine. Davno prije Rimljana, Kelti su slavili prvi dan proljeća kao uskrsnuće Sunca. Proljeće je za mnoge imalo značenje buđenja,stvaranja i rađanja nečeg novog. Dobar primjer za to je popularna građevina Stonehenge.On je konstruiran na jedinstven način, pa se tako u zoru prvog dana proljeća Sunce izdiže točno iznad menhira.