1 / 18

Tržište dobara i usluga u otvorenom gospodarstvu

Tržište dobara i usluga u otvorenom gospodarstvu. Blanchard: Poglavlje 19. Tržište dobara i usluga u otvorenom gospodarstvu. Outline predavanja: 1. IS relacija (tržište dobara) u otvorenom gospodarstvu 2. Ravnotežni output i vanjskotrgovinska ravnoteža

Download Presentation

Tržište dobara i usluga u otvorenom gospodarstvu

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Tržište dobara i usluga u otvorenom gospodarstvu Blanchard: Poglavlje 19. Tržište dobara i usluga u otvorenom gospodarstvu

  2. Tržište dobara i usluga u otvorenom gospodarstvu Outline predavanja: 1. IS relacija (tržište dobara) u otvorenom gospodarstvu 2. Ravnotežni output i vanjskotrgovinska ravnoteža 3. Porast potražnje, domaće i inozemne 4. Deprecijacija, vanjskotrgovinska bilanca i output a) Učinci deprecijacije b) Kombinacija tečajne i fiskalne politike 5. Uvođenje dinamike: J-curve 6. Štednja, investicije i vanjskotrgovinska bilanca 7. Multiplikator otvorene ekonomije • Može li vanjska ekspanzija stimulirati domaći ekonomski rast? • Mora li makroekonomska politika biti usklađena među različitim zemljama? • pretpostavka poglavlja: cijene su dane  ekonomija kratkog roka Tržište dobara i usluga u otvorenom gospodarstvu

  3. IS relacija u otvorenom gospodarstvu Potražnja za domaćim dobrima Z = C + I + G – εIM + X • C, I, G = domaća potražnja za domaćim dobrima − • IM = domaća potražnja za inozemnim dobrima  vrijednost uvoza u terminima domaćih dobara = εIM + • X = inozemna potražnja za domaćim dobrima Odrednice potražnje za domaćim dobrima I. odrednice domaće potražnje C+I+G = C(Y-T)+I(Y,r)+G ( + ) (+,-) • otvorenost gospodarstva ne mijenja odrednice domaće potražnje  realni tečaj utječe na strukturu potrošnje i investicija, ali ne i na njihovu razinu Tržište dobara i usluga u otvorenom gospodarstvu

  4. IS relacija u otvorenom gospodarstvu II. odrednice uvoza IM = IM(Y,ε) (+,-) • porast domaće potražnje → veća potražnja za svim dobrima, uključujući inozemna • porast realnog deviznog tečaja → viša cijena inozemnih dobara u odnosu na domaća → pad uvoza III. odrednice izvoza X = X(Y*,ε) (+,+) • Y* = inozemni output • porast inozemnog outputa → porast inozemne potražnje → porast izvoza • porast realnog deviznog tečaja → raste cijena inozemnih dobara u odnosu na domaća → porast izvoza Tržište dobara i usluga u otvorenom gospodarstvu

  5. varijable koje držimo konstantnima: kamatna stopa, porezi, državna potrošnja, inozemni output i realni devizni tečaj DD = domaća potražnja (C+I+G) kao funkcija outputa oduzimamo uvoz (εIM)  udaljenost između DD i AA AA = domaća potražnja za domaćim dobrima kad dohodak raste domaća potražnja za domaćim dobrima povećava se manje nego ukupna domaća potražnja (dio dodatne potražnje otpada na uvozna dobra)  AA pravac položeniji od DD DD Domaća potražnja za dobrima (i domaćim i uvoznim za otvoreno gospodarstvo) (C + I + G) Output, Potražnja Output DD AA Output, Potražnja Domaća potražnja za domaćim dobrima (C + I + G - εIM) Uvoz (εIM) Output Potražnja za domaćim dobrima i neto izvoz Tržište dobara i usluga u otvorenom gospodarstvu

  6. dodajemo izvoz (X) na AA  udaljenost između ZZ i AA ZZ = potražnja za domaćim dobrima izvoz ne ovisi o domaćem outputu  udaljenost između ZZ i AA je konstantna pa su zato ta dva pravca paralelna izvoz – uvoz = neto izvoz  pravac NX YTB (TB = trade balance = vanjskotrgovinska bilanca)  razina outputa pri kojoj je uvoz jednak izvozu pa je neto izvoz jednak nuli razine outputa iznad YTB→ vanjskotrgovinski deficit razine outputa ispod YTB→ vanjskotrgovinski suficit Potražnja za domaćim dobrima (C+I+G– εIM+ X) DD ZZ AA Output, Potražnja C B Izvoz (X) A Output Y YTB Y < YTB vanjskotrgovački suficit BC Neto izvoz, NX 0 Output Y NX Y > YTB vanjskotrgovački deficit Potražnja za domaćim dobrima i neto izvoz Tržište dobara i usluga u otvorenom gospodarstvu

  7. ravnoteža tržišta dobara u otvorenoj ekonomiji Y = Z Y=C(Y-T)+I(Y,r)+G-εIM(Y,ε)+X(Y*,ε) ravnotežni output (Y=Z) ne mora biti jednak outputu pri kojem postoji vanjskotrgovinska ravnoteža (X = εIM) ZZ A Potražnja, Z 45O Output Y B Neto izvoz, NX 0 Output YTB deficit C NX Ravnotežni output i vanjskotrgovinska ravnoteža Tržište dobara i usluga u otvorenom gospodarstvu

  8. Porast domaće potražnje za svaku razinu outputa ↑Z za ΔG  ↑Y NX pravac se ne pomiče ↑Y  ↑IM  trgovinski deficit (BC) što je gospodarstvo otvorenije, to je manji pozitivan učinak povećanja domaće potražnje na output (manji multiplikator) i veći negativan učinak na vanjskotrgovinski saldo A’ ZZ’ ZZ Potražnja, Z A ΔG>0 45O Output Y Y’ B Output Neto izvoz, NX 0 YTB vanjskotrgovački deficit C NX Porast potražnje, domaće i inozemne Tržište dobara i usluga u otvorenom gospodarstvu

  9. DD ZZ’ ΔNX A’ ZZ Potražnja, Z ΔX>0 A Domaća potražnja 45O Y Y’ ΔX>0 ΔNX Neto izvoz, NX Output 0 YTB NX’ NX Porast potražnje, domaće i inozemne Porast inozemne potražnje • ↑Y*  ↑Z*  ↑X domaće zemlje • za danu razinu outputa ↑NX za ΔX • porast inozemne potražnje vodi do porasta domaćeg outputa i do poboljšanja vanjskotrgovinske bilance Potražnja za domaćimdobrima Output Tržište dobara i usluga u otvorenom gospodarstvu

  10. Porast potražnje, domaće i inozemne Koordinacija među zemljama • zemlje ne vole vanjskotrgovinske deficite  akumulira se njihov dug i otplatne rate postaju sve veće • iz navedenog razloga zemlje preferiraju porast inozemne potražnje, a ne domaće • scenarij: • grupa zemalja koje su trgovinski partneri i imaju uravnoteženu trgovinu nalazi se u recesiji  moguće da svaka od njih čeka odluku neke druge zemlje iz skupine o povećanju domaće potražnje  produženje recesije • rješenje: • simultano povećanje domaće potražnje • kako se globalna trgovina povećava, povećava se želja za koordinacijom (G7 sastanci) • ograničena makro-kordinacija u stvarnosti: • nemaju sve zemljeiste ekonomske uvjete • proračunska i trgovinska bilanca se razlikuju • zemlje često obećaju i ne ispune obećanje Tržište dobara i usluga u otvorenom gospodarstvu

  11. Deprecijacija, vanjskotrgovinska bilanca i output Marshall-Lernerov uvjet • neto izvoz: NX  X - εIMNX = X(Y*, ε) - εIM(Y, ε) • realna deprecijacija utječe na vanjskotrgovinsku bilancu kroz 3 kanala: 1. X se povećava  realna deprecijacija čini domaća dobra relativno manje skupima u inozemstvu 2. IM se smanjuje  realna deprecijacija čini domaća dobra relativno jeftinijima u odnosu na strana 3.εIM raste  zbog rasta relativne cijene stranih dobara (ε), ista količina uvoza εIM košta više u terminima domaćih dobara • da bi se uslijed deprecijacije poboljšala vanjskotrgovinska bilanca, izvoz mora porasti dovoljno (1. kanal) i uvoz se mora smanjiti dovoljno (2. kanal) da bi se kompenzirao porast cijena uvoza (3. kanal) • Marshall-Lernerov uvjet realna deprecijacija vodi do porasta neto izvoza (vrijedi u stvarnosti) Tržište dobara i usluga u otvorenom gospodarstvu

  12. Deprecijacija, vanjskotrgovinska bilanca i output Učinci deprecijacije • realna deprecijacija vodi do rasta domaćeg outputa i do poboljšanja vanjskotrgovinske bilance • Kako se razlikuje efekt deprecijacije od efekta povećanjastranog outputa (inozemne potražnje)? U slučaju deprecijacije pogoršava se položaj potrošača jer moraju plaćati više za uvozna dobra  može doći do znatnog pada životnog standarda DD ZZ’ ΔNX A’ ZZ Potražnja, Z ΔX>0 A 45O Output Y Y’ ΔX>0 ΔNX Neto izvoz, NX Output 0 YTB NX’ NX Tržište dobara i usluga u otvorenom gospodarstvu

  13. ZZ’ A’ ΔG<0 ZZ ΔNX>0 A Potražnja, Z 45O Output Y Y’ ΔNX>0 B Neto izvoz, NX Output 0 NX’ C NX Deprecijacija, vanjskotrgovinska bilanca i output Kombinacije tečajne i fiskalne politike • 2 cilja  smanjenje vanjskotrgovinskog deficita bez promjene outputa = • 2 instrumenta ekonomske politike  deprecijacija i fiskalna kontrakcija • Vlada mora postići deprecijaciju dovoljnu da se eliminira deficit pri početnoj razini outputa  ↑NX • problem: istodobno dolazi do ↑ZZ  kako bi se izbjegao ↑Y, Vlada mora smanjiti ↓G Tržište dobara i usluga u otvorenom gospodarstvu

  14. Kombinacija politike tečajaifiskalne politike Početni uvjeti Trgovinski suficitTrgovinski deficit Nizak outputε? Gε G? Visok outputε G? ε? G Deprecijacija, vanjskotrgovinska bilanca i output • Tabela Kombinacija tečajne i fiskalne politike Tržište dobara i usluga u otvorenom gospodarstvu

  15. + Deprecijacija Vrijeme 0 Neto Izvoz, NX 0 C A B _ Uvođenje dinamike: J-curve • deprecijacija može dovesti do pogoršanja VTB  u prvih nekoliko mjeseci učinak se više reflektira na cijene, a manje na količine  ε raste, X i IM se ne prilagođavaju, pa NX pada  navedeni proces prilagodbe zove seJ-curve (J-krivulja) • deficit prije deprecijacije = OA • deprecijacija  ↑deficit = OB od točke C smanjuje se početni deficit VTB • vremenski odmak prilagodbe (od A do C na grafu) u OECD zemljama iznosi od 6 mjeseci do jedne godine Tržište dobara i usluga u otvorenom gospodarstvu

  16. trgovinska bilanca nacionalna štednja = - investicije Štednja, investicije i vanjskotrgovinska bilanca • prema identitetu kružnog toka: (S-I) + (T –G)+ (εIM– X) = 0 • koristimo: NX  X - εIM NX=S + (T - G)–I • u ravnoteži konstantna štednja, uz rast investicija rezultira pogoršanjem VTB • rast proračunskog deficita, ceteris paribus, vodi pogoršanju VTB  problem dvostrukih deficita • jednadžba NX=S+(T-G)–I ne pokazuje hoće li proračunski deficit dovesti do trgovinskog deficita ili do porasta privatne štednje ili do smanjenja investicija  potrebno izračunati ravnotežnu razinu outputa (Y = C + I + G - εIM + X ) i gledati što se događa sa svakom od njegovih komponenti Tržište dobara i usluga u otvorenom gospodarstvu

  17. Multiplikator otvorene ekonomije • pretpostavite da su potrošnja i investicije u zemlji dani slijedećim jednadžbama: C= c0+c1(Y-T) I= d0+d1Y-d2r • ako pretpostavimo da je ε=1 i da su izvoz i uvoz dani sa: IM= im1Y X= x1Y* • ravnotežni uvjet tržišta dobara: Y= C+I+G-IM+X   autonomna potrošnja  multiplikator Tržište dobara i usluga u otvorenom gospodarstvu

  18. Multiplikator otvorene ekonomije • multiplikator otvorene ekonomije  dio povećane potražnja odlazi i na uvozna dobra (-im1) • multiplikator >1, ali svejedno manji nego u zatvorenoj ekonomiji • promjene fiskalne politike • efekt na output: • efekt na VTB ΔNX= -im1ΔY: Tržište dobara i usluga u otvorenom gospodarstvu

More Related