1 / 23

MIROVINSKI SUSTAV

MIROVINSKI SUSTAV. Prof. dr. sc. Vlado Puljiz Zadar, 8.-10. listopada 2010. godine. Prvi dio MIROVINSKI SUSTAVI U SVIJETU. I . Dio – Mirovinski sustavi u svijetu. 1. Definicija mirovinskog sustava elementi : pravne norme, institucije, financije 2. Zna č enje u današnjem društvu

michi
Download Presentation

MIROVINSKI SUSTAV

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. MIROVINSKI SUSTAV Prof. dr. sc. Vlado Puljiz Zadar, 8.-10. listopada 2010. godine

  2. Prvi dioMIROVINSKI SUSTAVI U SVIJETU

  3. I. Dio – Mirovinski sustavi u svijetu 1. Definicija mirovinskog sustava • elementi: pravne norme, institucije, financije 2. Značenje u današnjem društvu • socijalno: tiče se egzistencije gotovo svih ljudi • ekonomsko: na mirovine se troše ogromna sredstva koja utječu na javne financije • političko: umirovljenici imaju značajnu ulogu u političkim borbama 3. Funkcije mirovinskog sustava • preraspodjela potrošnje tijekom životnog vijeka • individualna i nacionalna štednja • vertikalna i horizontalna redistribucija kao oblik solidarnosti

  4. I. Dio – Mirovinski sustavi u svijetu 4. Povijest mirovinskih sustava • neformalno zbrinjavanje starih i nemoćnih u tradicionalnom društvu u okviru srodničkih skupina • mutualne udruge – oblik formalnog zbrinjavanja u opasnim profesijama (rudari) • mirovine za državne službenike • Bismarckov zakon 1889. – prvi zakon o mirovinama u svijetu; motivi koji su pokrenuli donošenje zakona; glavni njegovi parametri - početak socijalnog osiguranja • danski zakon iz 1891. – razlike u odnosu na bismarckovski zakon – temelj univerzalizma • švedski zakon iz 1913. godine o narodnim mirovinama – nastavak univerzalizma • ekspanzija mirovinskih sustava nakon Drugog svjetskog rata (kenzijanska država) • kriza mirovinskih sustava u posljednja tri desetljeća – mirovinske reforme

  5. I. Dio – Mirovinski sustavi u svijetu 5. Osnovne mirovinske sheme - način financiranja: socijalno osiguranje – univerzalne mirovine - način raspodjele: tekuća raspodjela (PAYG) – kapitalizacija - način utvrđivanja mirovina: definirana davanja - definirani doprinosi - način upravljanja: javne mirovine - privatne mirovine; obvezne mirovine – dobrovoljne mirovine - U većini zemalja dana je uobičajena kombinacija različitih mirovinskih shema! Tipologija sustava (B. Palier) • tri generacije bismarckovskih sustava • rezidualni anglosaksonski tip sustava Mirovinski stupovi • komponente mirovinskih stupova Preporuke EU (Lisabon 2000. i Laeken 2001.)

  6. I. Dio – Mirovinski sustavi u svijetu 6. Kriza mirovinskih sustava Uzroci krize • starenje stanovništva i povećanje indeksa ovisnosti starijeg o radnom kontingentu • opadanje stope fertiliteta i opasnost od demografskih poremećaja u budućnosti • porast mirovinskih troškova • nezaposlenost i promjene u strukturi rada - fleksibilizacija i prekarizacija zaposlenosti • globalizacija, nadnacionalno financijsko tržište, slabljenje države-nacije, pritisak na smanjenje javnih troškova i troškova rada • individualizacija i kapitalizacija mirovina

  7. I. Dio – Mirovinski sustavi u svijetu 7. Mirovinske reforme Dvije vrste mirovinskih reformi • prilagodba postojećih sustava (parametarske reforme): parametri koji se mijenjaju: dob i modalitet odlaska u mirovinu, vremensko razdoblje obračuna mirovine, formula utvrđivanja visine mirovine, indeksacija mirovina, kriteriji za odlazak u invalidsku ili prijevremenu mirovinu. Itd. • radikalna promjena mirovinske paradigme: od PAYG-o prema sustavima kapitaliziranih mirovina; od sheme definiranih davanja prema shemi definiranih doprinosa; umjesto javnih privatne mirovine. Primjeri mirovinskih reformi • čileanska i argentinska reforma • reforme u Zapadnoj Europi: Italija, Francuska, Švedska, Njemačka • reforma u postsocijalističkim zemljama Svjetska banka - pokretač i nadziratelj mirovinskih reformi u postsocijalističkim zemljama – promotor trostupovnih mirovinskih sustava, posebno u tranzicijskim zemljama

  8. I. Dio – Mirovinski sustavi u svijetu 8. Indikatori mirovinskih sustava - Dob umirovljenja: • većina razvijenih zemalja ima starosnu granicu - 65 godina, a neke i više od toga. U većini zemalja izjednačena je dob umirovljenja za muškarce i žene. Također se ostvaruje podizanje dobi umirovljenja iznad 65 godina (primjeri: Njemačka, Španjolska, Francuska). Postoji mogućnost fleksibilnog umirovljenja. - Indeksacija (usklađivanje) mirovina: • najčešća je indeksacija prema troškovima života (cijenama), a rjeđa prema plaćama; neke zemlje koriste kombiniranu formulu indeksacije (Švicarska, Portugal, Poljska, Hrvatska, ). Neke zemlje mirovine indeksiraju prema rastu BDP-a (Italija). - Zamjenska stopa(replacement rate): • indikator koji govori o visini individualne prosječne mirovine prema prosječnoj plaći (u trideset zemalja OECD-a projicirana neto zamjenska stopa za puni radni staž iznosi 68, 7% od prosječne plaće, u Hrvatskoj oko 63%). - Relativna vrijednost mirovina • radi se o indikatoru kojim se utvrđuje udio prosjeka mirovina za sve umirovljenika u odnosu na prosjek plaća za sve zaposlene. - Očekivana ukupna vrijednost mirovina (pension wealth): • vrijednost mirovina koju će, prema procjeni, ostvariti umirovljenik do kraja svog života. (Za trideset zemalja OECD-a prosjek je 8,9 godišnjih plaća).

  9. Neto zamjenske stope prosječne mirovine u odnosu na prosječnu plaću u zemljama OCDE-a Zamjenska stopa - postotak od plaće pojedinca ostvarene prije mirovine: projekcija za naredno razdoblje

  10. Drugi dioHRVATSKI MIROVINSKI SUSTAV

  11. II. Dio – Hrvatski mirovinski sustav 1. Povijest hrvatskog mirovinskog sustava Razdoblje do 1918. godine • mirovinske rente za neke državne službenike; bratinske blagajne • austrijski zakon - osiguranje u nekim poduzećima (npr. bankama) Razdoblje između dva rata • Zakon o socijalnom osiguranju 1922. • zakašnjela primjena tog zakona – 1937. godina Razdoblje socijalizma • osiguranje za zaposlene u društvenom sektoru; postupna decentralizacija osiguranja • širenje obuhvata mirovinskog osiguranja na obrtnike i poljoprivrednike (šezdesetih i sedamdesetih godina) • pogoršanje socijalnih prilika osamdesetih godina uoči pada socijalizma; nezaposlenost, socijalni problemi – nagovještaj krize mirovinskog sustava

  12. II. Dio – Hrvatski mirovinski sustav Osnovni pokazatelji o mirovinskom sustavu nakon stjecanja neovisnosti • kretanje broja osiguranika i umirovljenika • struktura umirovljeničke populacije s obzirom na socijalni status, način stjecanja i financiranje mirovina • kretanje mirovinskih troškova u BDP-u • relativna visina mirovina i zamjenska stopa

  13. Kretanje broja osiguranika i umirovljenika

  14. Kretanje mirovinskih troškova u BDP-u

  15. Relativna visina mirovina i zamjenska stopa

  16. Novi podaci o mirovinskom sustavu Hrvatske • Godina 2010. (srpanj) Broj osiguranika ....................... 1 542 110 Broj umirovljenika .................... 1 187 509 Omjer osiguranika i umirovljenika 1,30:1,00 Prosječna mirovina ..................... 2 165 kn Prosječna plaća .......................... 5 415 kn Udio prosječne mirovine u prosječnoj plaći .... 40% Prihodi mirovinskog sustava (projekcija za 2010.) - prihodi od doprinosa ............... 19,87 mlrd kuna (56,4%) - prihodi iz Proračuna ................. 15,34 mlrd kuna (43,5%) - vlastiti prihodi ......................... 4,6 mln kuna (0,1%) Udio mirovinskih troškova u BDP-u. oko 10,5 %

  17. II. Dio – Hrvatski mirovinski sustav 3. Hrvatske mirovinske reforme Prva mirovinska reforma 1999. • ciljevi reforme: - racionalizacija i jačanje održivosti sustava - usporiti rast mirovinskih troškova - povećati individualnu odgovornost za mirovine (čvrsta veza doprinosa i davanja) • osnovne mjere prve reforme: - podizanje dobi odlaska u mirovinu - proširenje razdoblja za obračun mirovina - promjena formule usklađivanja mirovina - strožiji kriteriji za invalidske mirovine Druga mirovinska reforma 2002. - utjecaj Svjetske banke (uzor: argentinski model) - uvođenje tri mirovinska stupa (sloja) - raspodjela mir. doprinosa na prvi i drugi stup - obilježja drugog stupa - kapitalizirana štednja, individualni računi u mirovinskim fondovima - treći, dobrovoljni mirovinski stup

  18. 3.a Aktualna reforma mirovinskog sustava • Radi se o parametarskoj (maloj) reformi čiji su osnovni elementi: Prijedlog Zakona - podizanje starosne granice za odlazak u mirovinu za žene, odnosno njeno izjednačavanje s dobi odlaska u starosnu mirovinu muškaraca (sa 60 na 65 godina) u narednih 10 godina - povećanje odbitka za svaki mjesec prijevremenog odlaska u mirovinu s 0,15% na 0,34%, odnosno za pet godina s 9% na 20,4% odbitka Promjene u prijedlogu Zakona - izjednačavanje dobi odlaska u mirovinu za oba spola u roku od 20 godina (do 2030. godine) - ublažavanje povećanja odbitka za prijevremeni odlazak u mirovinu - Prijedlog Zakona ide u normalnu saborsku proceduru umjesto hitne

  19. PODACI O MIROVINSKOM SUSTAVU HRVATSKE II. • Korisnici mirovine prema ZOMO 2010. - ukupno ......... 1 100 240 ili 100,0% - starosne ....... 608 168 ili 55,3% - invalidske ...... 253 786 ili 23,1% - obiteljske ...... 238 286 ili 21,6% • Korisnici mirovine pod posebnim uvjetima - ukupno................179 442 ili 15,1% od toga: hrvatski branitelji... 69 150 sudionici NOR-a ... 39 611 pripadnici hrv. D. V.18 738

  20. II. Dio – Hrvatski mirovinski sustav 4. Osnovni problemi mirovinskog sustava Dosadašnji problemi - mirovinski dug: - nastanak mirovinskog duga početkom devedesetih; zahtjev umirovljeničkih udruga; odluka Ustavnog suda iz 1998. - visina duga utvrđena na 13,8 milijardi kuna - povrat duga: (a) dodacima na mirovinu u vrijeme koalicijske vlade te (b) sporazum Vlade i umirovljenika o načinu vraćanja duga - problem „novih“ mirovina i njihovo zaostajanje za starim mirovinama: - pokazatelji o „novim“ mirovinama - uzroci zaostajanja „novih“ mirovina - problem umirovljenika koji su nakon 2002. godine išli u drugi stup (nema dodatka na “nove mirovine”) Dugoročni problemi - starenje stanovništva - niska razina zaposlenosti : - niska razina opće zaposlenosti - niska razina zaposlenosti mlađeg i starijeg radnog kontingenta stanovništva - nestabilna struktura rada: - fleksibilizacija i prekarizacija rada, siva ekonomija, problemi prikupljanja doprinosa i kontributivna evazija - nepovoljna struktura umirovljeničke populacije - proporcionalno velik broj invalidskih i obiteljskih mirovina te mnogo “privilegiranih” mirovina

  21. II. Dio – Hrvatski mirovinski sustav 5. Perspektive razvoja mirovinskog sustava - nadogradnja i „krpanje“ postojećeg mirovinskog sustava (npr. mirovinski dug i provizorno rješenje pitanja „novih“ mirovina) - prilagodba parametara mirovinskog sustava: - porastu udjela stare u ukupnoj populaciji (povećanje koeficijenta ovisnosti) - novoj fleksibilnoj strukturi rada - Neka moguća rješenja: - izjednačavanje dobi odlaska u mirovinu za oba spola - podizanje dobi odlaska u mirovinu - fleksibilizacija odlaska u mirovinu - promjene institucionalne strukture sustava: - redefiniranje solidarnosti unutar mirovinskog sustava („nulti“ stup) - prvi stup transformirati u “mirovine definiranih doprinosa“ - diversifikacija dobrovoljnih mirovina i oblika mirovinske štednje. - Uloga države: - zbog svog velikog značenja mirovinski sustav treba ostati pod državnim regulativnim i financijskim ovlastima - država mora voditi računa o tri europska kriterija mirovinskih reformi: pristojne i pravične mirovine, financijska održivost sustava, konsenzus oko reformi

  22. Glavna pitanja za raspravu o mirovinskom sustavu • Zašto je došlo do krize mirovinskog sustava u većini zemalja? • Koji su osnovni pravci reformi i po čemu se razlikuju parametarske od radikalnih reformi? • Koja su osnovna obilježja hrvatskog mirovinskog sustava? • S kojim se problemima danas susreće hrvatski mirovinski sustav? • Osnovne naznake o aktualnoj hrvatskoj parametarskoj reformi? - Kakve su perspektive hrvatskog mirovinskog sustava?

  23. Osnovna literatura (1) Puljiz, V., Mirovinski sustav, u: Puljiz, V. i sur. (2005.) Socijalna politika. Povijest. Sustavi. Pojmovnik, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb. (2) Puljiz, V. Mirovinski sustav (Hrvatske), u: Puljiz, V. i sur. (2008.) Socijalna politika Hrvatske, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb (3) HZMO (2002.) 80 godina mirovinskog osiguranja u Hrvatskoj, HZMO, Zagreb (4) Marušić, Lj. (2003.) Primjena i efekti reforme I. stupa u razdoblju 1999. – 2003., Mirovinsko osiguranje br. 8. (5) Marušić, Lj., Škember, A. (2008.) Socijalni i gospodarski aspekti uvođenja obveznog mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje, Revija za socijalnu politiku, 15 (3), str. 343-364. (6) Vuković, S. (2005.) Mirovinski sustav u Republici Hrvatskoj – temeljni pokazatelji, Revija za socijalnu politiku 3-4/2005. (7) Müller, K. (1999.) The Political Economy of Pension Reforme in Central-Eastern Europe. Cheltenham UK, Northampton M. A, USA. Edvard Elgar. (8) OECD (2005.) Pension at a Glance. Public policies accross OECD countries. Paris. (9) The World Bank(1994.) Averting the Old Age Crisis. Policies to protect old and promote the Growth. Washington D.C.

More Related