1 / 23

IZ LEKSIKE U ROMANU TRAVNIČKA HRONIKA

IZ LEKSIKE U ROMANU TRAVNIČKA HRONIKA. Dr Dušanka Popović 5. oktobar 2013. Grac. Struktura rada:. 1. O romanu 2. O riječima stranog porijekla 3. Cilj rada 4. Orijentalizmi u tri slike 4.1. Slika prva: Prva Davilova posjeta Konaku 4.2. Slika druga: Ljubav između Jelke i Defosea

minnie
Download Presentation

IZ LEKSIKE U ROMANU TRAVNIČKA HRONIKA

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. IZ LEKSIKE U ROMANU TRAVNIČKA HRONIKA Dr Dušanka Popović 5. oktobar 2013. Grac

  2. Struktura rada: 1. O romanu 2. O riječima stranog porijekla 3. Cilj rada 4. Orijentalizmi u tri slike 4.1. Slika prva: Prva Davilova posjeta Konaku 4.2. Slika druga: Ljubav između Jelke i Defosea 4.3. Slika treća: Božićni ručak kod austrijskog konzula 5. Riječi stranog porijekla (orijentalizmi, romanizmi i germanizmi) u čitavom djelu 6. Zaključak

  3. O romanu... • Roman razlika... • Roman likova... • Psihološki roman... • Istorijski roman... • Internacionalni roman...

  4. O riječima stranog porijekla • Tuđe riječi (riječi stranog jezika: Los Angeles;hic et nunc;make up) • Pozajmljenice: - tuđice: pravopisno prilagođene glasovnom sastavu jezika primaoca, ali zadržavaju neka svojstva izvornoga jezika: suglasnički skup u sredini riječi /mpj/: kompjuter; suglasnički skupovi na kraju riječi (bicikl, džingl; tuđi način tvorbe izvedenica: adresa – adresibilan itd. - usvojenice: potpuno uklopljene u jezik primaoca tako da se ne razlikuju od izvornih riječi, npr. kukuruz, ćelav, šećer, časopis, jorgan, jastuk... - prilagođenice: riječi stranoga porijekla koje su akcenatski, glasovno i morfološki prilagođene jeziku primaocu: vezir, konak, divan, čaršija, avlija...

  5. Cilj rada • Ispitati u kojoj mjeri i sa kakvim efektima Andrić koristi riječi stranog porijekla (pozajmljenice tipa prilagođenica i tuđe riječi) u Travničkoj hronici: • kada, zašto i koliko se javljaju orijentalizmi, • da li se i u kojim situacijamajavljaju romanizmi i germanizmi, s obzirom na temu djela, • u kojoj mjeri i zašto pisac, s obzirom na tematiku romana i likove u njemu, koristi u cjelosti riječi ili rečenice na nekom od stranih jezika.

  6. Orijentalizmi u tri slike • Slika prva: Prva Davilova posjeta Konaku • Slika druga: Ljubav između Jelke i Defosea • Slika treća: Božićni ručak kod austrijskog konzula

  7. Slika prva: Prva Davilova posjeta Konaku (glava II) • 1741 riječ • 45 riječi orijentalnog porijekla (76oblika). • Frekvencija(navodimo ih redosljedom kojim se u odlomku javljaju, i u obliku u kojem se u odlomku nalaze): vezir(3), vezirov(5), mameluka (3), turbani (1), čohali ašama (1+1), čoja (1), bašta (2), bunar (1), avlija (2), avlijskih (1), mušebaka (2), kanat (1), doksati (1), kapija (3), čaršija (4), dućanima (1), dućandžije (3), mušterije (1), pazarujući (1), ćepencima (1), ćafiru (1), Konak (4), mahala (1), mandala (1), ičoglana (1), teftedar (1), ćehaja (1), silahdar (1), čohadar (1), haznadar (1), muhurdar (1), Divan (4), ćilim (1), minderluci (1), šiljteta (2), divanana (1), binjiš (1), srčali pendžeri (1+1), tura (1); vlastito ime i vlastita imena sa titulama: Selim (1), Husref Mehmed-paša (1+1+1), Mehmed-paša (1+1).

  8. Slika druga: Ljubav između Jelke i Defosea (glava X) • 1713riječi • šest orijentalizma (11 oblika) • frekvencija: divanana (1), bašta (3), krkma (kose) (1), dimije (3), ječerma(2) i sofa (1).

  9. Slika treća: Božićni ručak kod austrijskog konzula (glava XIII) • 1720 riječi • jedan orijentalizam: han. Zaključak: Orijentalizmi postaju frekventniji tamo gdje se pripovijeda o mještanima i mulsimanskom življu, dok se njihov broj smanjuje kad je riječ o strancima ili odnosima između hrišćana.

  10. 4. Riječi stranog porijekla (orijentalizmi, romanizmi i germanizmi) u čitavom romanu • Primjeri (pozajmljenice tipa prilagođenica) ekscerpirani su iz čitavog djela, zatim predstavljeni po glavama i grupisani prema porijeklu. • Ekscerpirane riječi sadrže različita značenja (pokućstva, objekata za stanovanje i okućnice, zanatstva i zanimanja, nazivi naselja i građevina, zvanja i titula, odjevnih predmeta i tkanina, oznake jela i pića, vlastita imena i nadimci, vojna terninologija i dr.). • Najveći broj ekscerpiranih riječi su imenice, zatim prisvojni pridjevi i glagoli; imenice i pridjeve navodimo u nominativu jednine (ako su u jednini) i nominativu množine (ako su u množini), a glagole u infinitivu.

  11. U trećoj glavi, Davil bolje upoznaje sredinu u kojoj se našao. U ovoj glavi nalazimo sljedeće orijentalizme (32): ajani, kapidžibaša,đaur-sultan, hodža,devletmusafir,ičoglani,mameluci, ćehaja, kavaz, bostandžibaša, đaur, ferman, teferič, ažija, katil-ferman, bujruldije, čivit, šiljte,minderluk,tepeluk,kasaba, ćepenci, kaldrma, bašta, Konak,džamija; vezirov, sultanov; vlastita imena sa titulama: Mehmed-paša i Sulejman-paša Skopljak.

  12. Uosmoj glavi pripovijeda se o pobuni u Travniku. Predstavljen je novi vezir Ibrahim-paša sa dva svoja pomoćnika. Bilježimo sljedeće orijentalizme (42): sultan, sultanija, vezir, kadija, mameluci,ćafir, tatarin, abadžija, papaz-kadija, ćehaja, devlet-musafir, muteselim, murtatin, čaršilije, ulak, ferman, kasaba, ćepenak, mandale,magaza, čohali čakšire, gajtanli fermeni, anterije,čaršija, dućani, mahala,apsana, begovat, ćurdija, bukagije,čibuci, ezela, mahzul, hazul; čaršijski; vlastita imena sa titulama: Mehmed-paša, Sulejman-paša, Selim III, Bekri-Mustafa.

  13. U devetoj glavi, između ostalog, opisuje se novi vezir i njegova posluga. U skladu sa sadržinom ove glave, javlja se i znatan broj orijentalizama (41): sultan, vezir, tevabija, teftedar, ulema,efendija, kjatib, hafiz, mualim, hodžica, ćehaja, haznadar, titiz-haznadar, adžija, mezildžija, tefter-ćehaja, hain,rsuz, šerijat, harem, čekmedže,ćurak, trabolos, čakšire, feredže, hermelin, kauk, gajtan, ajluk, Konak, čaršija, kasaba; vlastita imena i vlastita imena sa titulama: Behdžet, Ibrahim Halimi-paša,Mustafa, Mehmed-paša, Tahir-beg, Bunar-efendija, Ešref-efendija, Ibrahim-efendija.

  14. Orijentalizmi su u romanu, zastupljeni u različitim semantičkim grupama: • nazivi zanata i zanimanja: kavaz, kiridžija, dućandžija...; • nazivi pokućstva: šiljte, sećija, minderluk...; • objekti za stanovanje i okućnica: han, konak, bašta, avlija...; • nazivi građevina i naselja: ćuprija, čaršija, kasaba...; • oznake jela, pića: baklava, šerbe...; • vlastita imena i nadimci:Hamza, Musa, Salko Maluhija, Ibro Žvalo, Kajabaša...; • titule i titule s vlastitim imenima:aga, beg, paša, vezir, kadija, Sulejman-paša, Mustafa-paša,Tahir-beg... • nazivi odjeće i tkanina: dimije, ječerma, tozluk, ćurdija, čoja... • “Stalni” orijentalizmi bez koji priča ne može:vezir, čaršija, avlija, Konak, Divan...

  15. Odnos koji smo uočili u tri odlomka analizirana na početku rada prisutan je u čitavom romanu: Broj orijentalizama se smanjuje ili povećava zavisno od sadržine određene glave u djelu ‒ orijentalizmi postaju frekventniji u onim djelovima romana tj. glavama u kojima se događaj vezuje za Travnik i Bosnu, a likovi potiču iz lokalnog miljea, dok se smanjuje kad je riječ o strancima ili odnosima između hrišćana.

  16. Romanizmise, kao pozajmljenice prilagođenice, javljaju u znatno manjem broju od orijentalizama. • Andrić ih koristi kada pripovijeda o prilikama u dva konzulata, ili kada opisuje njihove stanovnike. • Većina leksema pripada administrativno-pravnoj leksici: reformator, konzul, kancelarijski, kancelar, konzulovanje, ambasador, mikstura, karantin, Direktorij, sekretar, kazamat, konzulat, referat, audijencija, kruna, ministarstvo, ministrant, arhiva, funkcioner, komunike, jakobinac, ceremonijal, žeran(t).

  17. manji broj pripada vojnoj terminologiji:maršal, artilerac, oficiri, general, agent, flota, misija, mundir, regimenta, kasarna; • svega su dvije riječi kojima se označavaju crkveni velikodostojnici i tijela (fratar, kler), i nekoliko primjera iz oblasti materijalne kulture:britva,fijaker, franak, cekin, konjak, kalvados, žabo.

  18. Riječi romanskih jezika uglavnom koriste likovi-stranci (konzuli i njihovi pomoćnici, putnici koji prolaze kroz Travnik...), posebno kada žele da izraze jake emocije ili pridaju važnost nekom događaju. • Javljaju se kao: • izdvojene riječi (italijanski: devozione) • izrazi/sintagme (francuski: belle assemblée, a la Valois; italijanski:dottore illyrico; latinski:curriculum vitae), • citati i stihovi: • na latinskom jeziku (koriste ih dolački fratri i travnički ljekari): Quod custodiet Christus non tollit Gothus), • na francuskom jeziku: Des peuples et des Rois heureux modérateur, / Talleyrand, tu deviens notre libérateur! • na italijanskom jeziku: Tutta raccolta ancor / Nel palpitante cor/ Tremante ho l' alma.

  19. Od 28 vlastitih imena i prezimena iz romanskih jezika koja se u djelu javljaju, transkribovano je 17, dok se ostala pišu u originalu (Jules-Francois-Amyntas Daville, Cesar d'Avenat, Giovanni Mario Cologna, Gian Colonia, César d'Avenat , Jean Baptiste-Etienne Daville, Auguste-Francois-Gerard Amédée Chaumette des Fossés...) S obzirom na tematiku romana i obim djela možemo konstatovati da broj pozajmljenica prilagođenica i originalnih riječi iz romanskih jezika nije veliki.

  20. Iz njemačkog jezika postoji svega nekoliko originalnih riječi: Halbrechts! Marsch! musikzimmer, sectionschef • sintagma:einfamilienloses Individuum • rečenica: Das ist ein Urjammer. • naziv institucije:Geheime Hof-und Staatskanzelei • naziv časopisa: Musenalmanach • vlastita imena:Vagner, Ana Marija, Švarcenberg, Jozef fon Miterer, fon Nidermajer (Niedermayer) Mali broj originalnih riječi njemačkog jezika možemo objasniti činjenicom da se u romanu uglavnom prati sudbina francuskog konzula u vezirskom gradu.

  21. 5. Zaključak • Od riječi stranog porijekla, u kategoriji pozajmljenica prilagođenica, u romanu Travnička hronika nalazimo najviše orijentalizama, što je i očekivano. • Korišćenje riječi stranog porijekla ukazuje na Andrićevu želju da događaje i likove o kojima pripovijeda predstavi u tačno određenom prostoru i vremenu.

  22. I u odnosu na ovaj roman možemo se složiti sa prof. Stanojčićem koji je govoreći o jeziku Iva Andrića, zaključio: U jeziku Iva Andrića, pisca koji je od samog početka, kako sam kaže, shvatio da je reč najbitniji deo književnog stvaranja, strani elemenat, najčešće u formi lokalizma, zastupljen je u lingvističko opravdanoj meri, kao što je zastupljen u opravdanoj meri prema sopstvenom principu: da je pitanje forme, i u njemu ‒ pitanje jezika potčinjeno životnoj istini (Stanojčić, 1967, 75). A životna je istina da su se u Travniku susreli različiti svjetovi i da je ih Andrić maestralno predstavio zastupajući, u većoj ili manjoj mjeri, odrednice svake kulture, pa i onu najvažniju ‒ jezik.

  23. Literatura • Barić 1999: Barić, Eugenija i dr.: Hrvatski jezični savjetnik, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Pergamena i Školske novine, Zagreb. • Bugarski 1997: Bugarski, Ranko: Strane reči danas: pojam, upotreba, stavovi, u: Jezik u kontekstu, XX vek, Čigoja štampa, Beograd. • Gligorić 1981: Gligorić, Velibor: Romani Ive Andrića, u: Kritičari o Ivi Andriću, drugo izdanje, Svjetlost, Sarajevo. • Klajn 1967: Klajn, Ivan: Strana reč – šta je to? u: Zbornik za filologiju i lingvistiku, X. • Klajn, Šipka 2007: Klajn Ivan; Šipka, Milan: Veliki rečnik stranih reči i izraza, Prometej, Novi Sad. • Peco 1987, Peco, Asim: Jezički kontakti i jezički sistemi, u: Južnoslovenski filolog XLIII, Beograd. • Radulović 2002: Radulović, Zorica: Riječi same pronađu pisca (ili o leksici djelu Matije Bećkovića), u: Alhemija riječi, Unireks, Podgorica. • Ristić (2006): Ristić, Stana: Raslojenost leksike srpskog jezika i leksička norma, Beograd. • Stanojčić 1967: Stanojčić, Živojin: Jezik i stil Iva Andrića (funkcije sinonimskih odnosa), Filološki fakultet Beogradskog univerziteta, Monografije, knjiga XI, Beograd. • Filipović 1986: Filipović, Rudolf: Teorija jezka u kontaktu, uvod u lingvitisku jezičkih dodira, JAZU, Školska knjiga, Zagreb. • Škaljić 1989: Šklajić, Abdulah: Turcizmi u srpskohrvatskom jeziku, VI izdanje, Svjetlost, Sarajevo. • Živković 1981: Živković, Dragiša: Andrićev stil, u: Kritičari o Ivi Andriću, drugo izdanje, Svjetlost, Sarajevo.

More Related