1 / 67

Hipoteza o utjecaju zimskih oceanografskih svojstava sjevernog Jadrana na ulov inćuna u Jadranu

Hipoteza o utjecaju zimskih oceanografskih svojstava sjevernog Jadrana na ulov inćuna u Jadranu. Bavim se višegodišnjim promjenama površinskih protoka te T, S, geostrofičke struje. Sjeverni Jadran. Sjeverni Jadran se obično definira kao područje sjeveno od spojnice Rimini-Pula. Rijeka Po.

moke
Download Presentation

Hipoteza o utjecaju zimskih oceanografskih svojstava sjevernog Jadrana na ulov inćuna u Jadranu

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Hipoteza o utjecaju zimskih oceanografskih svojstava sjevernog Jadrana na ulov inćuna u Jadranu

  2. Bavim se višegodišnjim promjenama površinskih protoka te T, S, geostrofičke struje

  3. Sjeverni Jadran • Sjeverni Jadran se obično definira kao područje sjeveno od spojnice Rimini-Pula

  4. Rijeka Po • U to plitko područje malih razmjera ulijeva se Po, jedna od najvećih sredozemnih rijeka

  5. Donos hranjivih soli • Zahvaljujući rijeci Po donos hranjivih soli u sjeverni Jadran je izuzetno velik • Hranjive soli potiču primarnu proizvodnju • Smatra se da je sjeverni Jadran jedno od naproduktivnijih područja sredozemlja

  6. Primarna i sekundarna proizvodnja-definicije • Produktivnio popdručje: visoka primarna proizvodnja • I visoka sekundarna proizvodnja**regner? • Primarna proizvodnja organski tvari • Cvatovi fitoplanktova=visoka brojnost…

  7. Geostrofičke struje • Polja geostrofičkih struja određuju se iz prostornih razdioba gustoće • One su postojana komponenta strujnog polja koja opstaje kroz više mjeseci, godinu dana a možda i duže • Smatra se da imaju važnu ulogu u sustavu strujanja sjevernog Jadrana • Geostrofiče struje su na koju se nadograđuju struje uztrokovane vjetrom, plimom i oskeom… • Polja geostrofičkih struja su postojana u periodu od više mjeseci, čak godine dana • Izrazita Višpegodišnja promjenjiobost

  8. Dva tipa cirkulacije sjevernog Jadrana • Analiza geostrofičkih struja upućuje da postooje dva glavna tipa cirkulacije sjevernog Jadrana*: tip A i tip B

  9. Dva tipa cirkulacije sjevernog Jadrana, A i B A B

  10. Slučaj A • Sjeverni Jadran je pod utjecajem voda iz Poa

  11. Slučaj B • Sjeverni Jadran je pod utjecajem voda iz srednjeg Jadrana • Vode iz Poa slijevaju se uz talijansku obalu, ne ulazeći u sjeverni Jadran

  12. Cirkulacija i proizvodnja • Očekuje se da cirkulacija bitno utječe na primarnu i sekundarnu proizvodnju sjevernog Jadrana • Da je primarna proizvodnja izrazito velika u godinama kada prevladava tip A (sjeverni Jadran pod utjecajem Poa) • Da se velika primarna proizvodnja održava na veliku sekundarnu proizvodnju pa bi tip A pogodovao i velikoj sekundarnoj proizvodnji

  13. Predavanje se temelji na radu: Impact of circulation on high phytoplankton blooms and fish catch in the northern Adriatic (1990-2004)Romina Kraus and Nastjenjka Supić Estuarine, Coastal and Shelf Science 91 (2011) 198-210

  14. Impact of circulation on high phytoplankton blooms and fish catch in the northern Adriatic (1990-2004) • Opsežan i složen rad • Analiza distribucije i brojnosti fitoplanktona u sjevernom Jadranu u ovisnosti o oceanografskim uvjetima u različitim sezonama • U ovom predavanju izložit će se samo jedan dio rezultata iz rada

  15. Impact of circulation on high phytoplankton blooms and fish catch in the northern Adriatic (1990-2004) • Samo rezultati koji se odnose na vezu cirkulacije s primarnom i sekundarnom proizvodnjom u sjevernom Jadranu

  16. vanDva pitanja • 1. Može li se uspostaviti veza između višegodišnjih promjena brojnosti fitoplanktona u sjevernom Jadranu i geostrofičke cirkulacije? • 2. Odražavaju li se višegodišnje promjene primarne proizvodnje u sjevernom Jadranu na jadransku sekundarnu proizvodnju?

  17. Podaci: • Temperatura, salinitet te sastav i brojnost fitoplanktona uzorkovani mjesečno do sezonski na nekoliko dubina na postajama između ušća Poa i Rovinja od 1990. do 2004. g.

  18. Postaje na profilu:

  19. Table 1. Dates when oceanographic parameters were collected at the Po-Rovinj section, including both SJ108 and SJ107. On dates marked with * data for the entire Po River delta-Rovinj section were not available. Datumi uzorkovanja:

  20. Geostrofičke struje: • Standardnim metodama iz podataka o temperaturi i salinitetu određene su za svako krstarenje geostrofičke struje relativne na 30-dbarsku plohu između susjednih postaja na profilu

  21. Geostrofičke struje: • SJ108/SJ101 • SJ101/SJ103 • SJ103/SJ105 • SJ105/SJ107 • SJ107/RV001

  22. U slučaju A smjer struja u zapadnom dijelu profila je prema sjevero-zapadu (“pozitivan”) a u istočnom prema jugo-istoku (“negativan”):

  23. Istarska obalna protustruja (IOPS) • Jugo-istočna struja uz istarsku obalu, između postaja SJ107 i RV001, naziva se Istarska obalna protustruja • Izražena u slučaju A, kada se vode iz Poa razlijevaju sjevernim Jadranom

  24. U slučaju B smjer struja u zapadnom dijelu profila je prema jugo-istoku (“negativan”) a u istočnom prema sjevero-zapadu (“pozitivan”):

  25. IOPS • U slučaju B IOPS se ne opaža

  26. Brojnost fitoplanktona • Brojnost fitoplanktona u vodenom stupcu određena je za svaku pojedinu postaju odnosno za ukupan profil za svako pojedino krstarenja:

  27. Relacije:

  28. Za pojedinih krstarenja brojnost fitoplanktona u vodenom stupcu bila je izrazito visoka, značajno iznad prosjeka: Višegodišnje promjene (1990-2004) brojnosti fitoplanktona u vodenom stupcu profila (aPO) u odnosu na prosjek.

  29. Cvatovi fitoplanktona osobito izraženi zimi: Godišnji ciklus (1990-2004) brojnosti fitoplanktona u vodenom stupcu istoćnog (aSJ107), zapadnog (aSJ108) i ukupnog (aPO) profila.

  30. Površinski sloj • ? Produkcija je bila bitno bviša na zapadnim postajama

  31. Veza između cirkulacije i brojnosti fitoplanktona

  32. Veza cirkulacije i brojnosti fitoplanktona • Korelacijska analiza između • višegodišnjih promjena brojnosti fitoplanktona i geostrofičkih struja • u veljači, ožujku, srpnju i listopadu (tj. u mjesecima izraženih cvatova) • Što je korelacijska analiza pokazat će se na primjeru

  33. Korelacijska analiza-primjer • uspoređuje se brojnost fitoplanktona na 5 m dubine na postaji SJ107 (x) s iznosom struje između SJ107 i RV001 (IOPS; y) za sva krstarenja u veljači od 1990. do 2004. g.

  34. Korelacijska analiza-primjer • to su dva niza od 11 podataka: niz x i niz y • svakom krstarenju (u 1990., 1991., 1993., 1994., 1995., 1997., 1998., 1999., 2000., 2002. i 2004. g.) odgovara po jedna vrijednost za x i jedna za y

  35. Korelacijska analiza-primjer • određen je linearan koeficijent korelacije r iz standardnog izraza • u kojiem su xi i yi članovi niza x i y, i=1,…,11 uz

  36. Korelacijska analiza-primjer • linearni koeficijent korelacije između nizova iz tablice je 0.87 • to je visoka vrijednost koja upućuje da između nizova postoji korelacija

  37. Testiranje značajnosti koeficijenta korelacije • uobičajene metode testiranja koeficijenta korelacije (p, Monter carlo) temelje se na pretpostavci da su uspoređivane varijable iz populacije čija je distribucija normalna • populacija brojnosti fitoplanktona za krstarenja u veljači najvjerojatnije nema normalnu raspodjelu

  38. Testiranje značajnosti koeficijenta korelacije • zato je testiranje značajnosti kk provedeno metodom Boot-Strapping • metoda se koristi kod uspoređivanja varijabli iz populacija nepoznate statističke distribucije • a to znači da se može koristiti za testiranje kk varijabli iz bilo koje populacije

  39. Princip metode Boot-Strapping • analiza koeficijenata korelacije za “pomiješane nizove” • primjer takvog niza u tablici • brojnost fitoplanktona u 2000. g. uspoređuje se sa strujom u 1990. g. itd.

  40. “Pomiješani” nizovi • slože se uz pomoć generatora slučajnih brojeva

  41. Princip metode Boot-Strapping • koeficijent korelacije za “pomiješane nizove” iz tablice je 0.14, tj. znatno je niži od koeficijenta korelacije za “prave” nizove

  42. “Pravi” nizovi • linearni koeficijent korelacije za “prave” nizove iz tablice je 0.87

  43. Princip metode Boot-Strapping • Usporedbom kk za “prave” niszove s kk za stotinjak parova “pomiješanih” nizova određuje se njegova značajnost • KK 0.87 bio je značajan na razini od 99% • To znači da se samo jednom u sto slučajeva za “pomiješane” nizove javio kk veći od 0.87

  44. Testiranja • Kk značajan • Dakle, postoji korelacija izmeđ • U brojnosti fita na 107 i struje 107/RV001

  45. Ispremiješpani nizoviu • Generatir slučajnih brojeva

  46. Diagram korelacije za dva niza podataka pokazuje da dobro pravcem

  47. Diagram korelacije • upućuje na to da između dva niza postoji linearna veza • graf prikazuje diagram korelacije dva niza

  48. 1. Pitanje Postoji li veza između pojave cvatova fitoplanktona i cirkulacije? Koeficijenti korelacije s razinama značajnosti (%) između IOPS i brojnosti fitoplanktona na različitim dubinama postaje SJ107 za veljaču, ožujak, travanj i listopad**osobito visoki u svim mjesecima izuzev ožujka**osbito u veljači

  49. U veljači su bile visoke korelacije i za temp salinitet

  50. Cvatovi fitoplanktona na SJ107 podudarali s pojavom IOPS

More Related