1 / 23

Utjecaj Sunca na izmjenu godišnjih doba na Zemlji

Utjecaj Sunca na izmjenu godišnjih doba na Zemlji. Mentori: Marko Buljan Valerie Carine Miočić. Autori: Barbara Kotlar Petra Lekaj Tena Jukić. Čakovec, 11. – 13. 5. 2011. Uvod. Osnovna škola, 5. razred Cjelina : “Planet Zemlja” Tema : “Gibanja Zemlje i godišnja doba”

nat
Download Presentation

Utjecaj Sunca na izmjenu godišnjih doba na Zemlji

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. Utjecaj Sunca na izmjenu godišnjih doba na Zemlji Mentori: • Marko Buljan • Valerie Carine Miočić Autori: Barbara Kotlar Petra Lekaj Tena Jukić Čakovec, 11. – 13. 5. 2011.

  2. Uvod • Osnovna škola, 5. razred • Cjelina : “Planet Zemlja” • Tema : “Gibanja Zemlje i godišnja doba” • Srednja škola (strukovna), 2. razred • Cjelina: “Zemlja u Sunčevu sustavu i svemiru” • Tema: “Zemljina rotacija i revolucija” GLOBE program Geografija Metodika • Vrijeme 1-2 sata • Kompleksni nastavni zadaci • Mnoštvo novih “apstraktnih” pojmova • Nedostatak zornosti • Učenje “napamet” • Reproduciranje naučenog • Svakodnevno mjerenje atmosferskih podataka • Unošenje podataka u GLOBE bazu • Primjena podataka iz GLOBE baze u nastavi

  3. Cilj i zadaci istraživanja

  4. Cilj i zadaci istraživanja • U kakvom su odnosu temperatura zraka na mjernim postajama, koju učenici u GLOBE programu svakodnevno mjere, sa količinom energije koju Sunce odašilje prema Zemlji? • Kako nagnutost Zemljine osi rotacije utječe na količinu Sunčeve energije koja dospijeva do površine Zemlje? • Rezultira li ista količina Sunčeve energije, istom temperaturom zraka na površini Zemlje, ili na nju djeluju i drugi čimbenici?

  5. Hipoteze • I. Da li je na točkama A i B, simetričnim s obzirom na ekvator, u vrijeme proljetne i jesenske ravnodnevnice (21. ožujka i 23. rujna), srednja dnevna temperatura zraka jednaka? Ako nije, zašto nije i hoće li se, i kada, izjednačiti?

  6. Hipoteze • II. Da li je na tim dvjema postajama na Zemlji, simetričnim s obzirom na ekvator, u vrijeme ljetnog solsticija na sjevernoj polutki, razlika njihovih srednjih dnevnih temperatura maksimalna? Ako nije, zašto nije i kada će postati maksimalna?

  7. Hipoteze • III. Da li je na tim dvjema točkama na Zemlji, simetričnim s obzirom na ekvator, u vrijeme zimskog solsticija na sjevernoj polutki, amplituda srednje dnevne temperature maksimalna? Ako nije, zašto nije i kada će postati maksimalna?

  8. Uzorak i metode istraživanja • Dvije škole (A i B) • Geografska širina • Nadmorska visina • Okoliš • Broj mjerenja: • Temperatura zraka • Naoblaka • Kontinuitet

  9. Prikaz rezultata Godišnji hod srednje dnevne i mjesečne temperature 17.1°C 12.4°C

  10. Prikaz rezultata Astronomsko proljeće/jesen 15.1°C 15.4°C

  11. Prikaz rezultata Astronomsko ljeto/zima 18.8°C – 23.4°C 7.4°C – 11.6°C

  12. Prikaz rezultata Astronomska jesen/proljeće 20.8°C 10.7°C

  13. Prikaz rezultata Astronomska zima/ljeto 11.2°C – 15.4°C 14.8°C – 18.7°C

  14. Prikaz rezultata • Srednje dnevne temperature ravnodnevnica i suncostaja

  15. Prikaz rezultata • Usporedba godišnjih doba

  16. Prikaz rezultata Čestina naoblake

  17. Zaključak I. • U vrijeme proljetne ravnodnevnice, srednja dnevna temperatura obiju postaja je ujednačena. Time je potvrđena prva hipoteza. • U vrijeme jesenske ravnodnevnice srednje dnevne temperature između postaja A i B se znatno razlikuju. Ujednačavanje je uslijedilo tek nakon 2 mjeseca.

  18. Zaključak II. U vrijeme ljetnog solsticija, razlika srednjih dnevnih temperatura između postaja A i B nije maksimalna. Ona će to postati tek krajem srpnja i početkom kolovoza.

  19. Zaključak III. U vrijeme zimskog solsticija, razlika srednjih dnevnih temperatura između postaja A i B nije maksimalna. Ona će to postati tek krajem siječnja.

  20. Zaključak IV. Na razliku temperatura zraka na postajama A i B znatan utjecaj je imala razlika u količini naoblake nad tim postajama.

  21. Literatura • Program GLOBE – Priručnik za mjerenja; http://www.vnovak.hr/globe/prirucnik.htm • Ivo Nejašmić; Osnove opće geografije; Educa; Zagreb • Andrija Bognar i dr.; Geografija 1; Profil; Zagreb • Ines Kozina i dr.; Geografija 1 i 2; Metodički priručnik za nastavnike; Školska knjiga; Zagreb • http://www.istramet.com/meteorologija/klimatski-modifikatori/ • http://www.geografija.hr/clanci/208/prvi-dan-zime • Wikipedija

  22. Na kraju … • Predlažemo eksperimentalnu provjeru rezultata u nastavi: • Eksperimentalna grupa – primjena Globe podataka • Kontrolna grupa – bez primjene GLOBE podataka • Vrednovanje – nenajavljeno, nakon 7 dana

  23. Zahvaljujemo na pozornosti!?

More Related