Tatjana Babić, dipl.iur. Hrvatska liječnička komora Split, veljača 2009 .

PRAVNI FAKULTET SPLITPOSLIJEDIPLOMSKI STUDIJ IZ MEDICINSKOG PRAVAII dioNADZOR NAD RADOM LIJEČNIKAdisciplinski postupak, prekršajna odgovornost, stručni nadzor, zdravstveno-inspekcijski nadzor Tatjana Babić, dipl.iur. Hrvatska liječnička komora Split, veljača 2009.

VRSTE NADZORA NAD RADOM LIJEČNIKA • Disciplinski postupak Hrvatske liječničke komore • Stručni nadzor Hrvatske liječničke komore • Prekršajna odgovornost • Zdravstveno-inspekcijski nadzor Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi RH

DISCIPLINSKI (stegovni) POSTUPAK HLK • Disciplinski postupak provode tijela Komore određena člankom 52. Zakona o liječništvu (“Narodne novine”, broj 121/03, 117/08) • Časni sud Komore je prvostupanjsko disciplinsko tijelo • Visoki časni sud Komore je drugostupanjsko disciplinsko tijelo • Disciplinski postupak može se pokrenuti po službenoj dužnosti, na zahtjev pacijenta, druge osobe koja za to ima pravni interes, na zahtjev tijela Komore te na zahtjev Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi

Disciplinska odgovornost liječnika definirana je Zakonom o liječništvu dok je procedura provođenja disciplinskog postupka detaljnije uređena Pravilnikom o disciplinskom postupku Hrvatske liječničke komore (www.hlk.hr) • Pravilnik je ujedno materijalni i formalni propis obzirom da sadrži odredbe o disciplinskim povredama i odredbe o disciplinskom postupku

VRSTE DISCIPLINSKIH POVREDA • Propisane su člankom 50. Zakona o liječništvu • Liječnik može biti disciplinski odgovoran ukoliko: • povrijedi odredbe Zakona o liječništvu • povrijedi odredbe Kodeksa medicinske etike i deontologije • nestručno obavlja liječničku profesiju • svojim ponašanjem prema pacijentu, drugom liječniku ili trećim osobama povrijedi ugled liječničke profesije • ne ispunjava Statutom ili drugim općim aktom utvrđene članske obveze prema Komori

Disciplinske povrede mogu biti TEŽE i LAKŠE • TEŽE d.p. jesu one koje imaju teže značenje s obzirom na važnost, prirodu povrijeđenog dobra, visinu materijalne štete ili težinu druge posljedice te s obzirom na okolnosti pod kojima je radnja izvršena odnosno propuštena (na primjer, nestručno obavljanje liječničke profesije s teškim posljedicama za zdravlje pacijenta) • LAKŠE d.p. jesu one koje imaju lakše značenje s obzirom na važnost, prirodu povrijeđenog dobra, visinu materijalne štete ili težinu druge posljedice te s obzirom na okolnosti pod kojima je radnja izvršena odnosno propuštena (na primjer, neprimjeren odnos prema kolegama ili drugom zdravstvenom osoblju)

TIJEK DISCIPLINSKOG POSTUPKA • Disciplinski postupak sastoji se od nekoliko stadija: • prethodni postupak pred Povjerenstvom za stručna pitanja i stručni nadzor Komore ili pred Povjerenstvom za medicinsku etiku i deontologiju Komore • postupak pred Časnim sudom Komore • žalbeni postupak pred Visokim časnim sudom Komore

DISCIPLINSKE MJERE I NOVČANA KAZNA • Člankom 53. Zakona o liječništvu propisano je da se za teže d.p. liječniku može izreći: • ukor • javni ukor • novčana kazna • privremeno oduzimanje odobrenja za samostalan rad (licence) u trajanju od mjesec do godine dana (može se izreći i uvjetno s rokom kušnje od šest mjeseci do dvije godine) • trajno oduzimanje odobrenja za samostalan rad (licence) • privremeno ili trajno ograničenje opsega odobrenja za samostalan rad (licence)

Za lakše d.p. liječniku se može izreći: • opomena • novčana kazna • Uz svaku disciplinsku mjeru (osim uz mjeru trajnog oduzimanja licence), liječniku se može izreći mjera dodatne izobrazbe • Raspon i iznos novčane kazne propisan je člankom 54. Zakona o liječništvu i iznosi od 1.000,00 – 5.000,00 kuna

U disciplinskom postupku Komore supsidijarno se primjenjuje Zakon o kaznenom postupku (odredbe o skraćenom kaznenom postupku), kojeg su disciplinska tijela Komore na odgovarajući način, ovlaštena primijeniti u onom dijelu postupka koji nije reguliran odredbama Pravilnika o disciplinskom postupku

ZASTARA POKRETANJA I VOĐENJA DISCIPLINSKOG POSTUPKA I ZASTARA IZVRŠENJA DISCIPLINSKE MJERE • Člankom 57. Zakona o liječništvu propisani su zastarni rokovi za pokretanje i vođenje disciplinskog postupka te zastarni rokovi izvršenja disciplinskih mjera • Pokretanje disciplinskog postupka zastarijeva protekom roka od jedne godine od saznanja tajnika Komore za disciplinsku povredu (subjektivni rok) odnosno nakon dvije godine od učinjene povrede (objektivni rok) • Zastara vođenja disciplinskog postupka nastupa nakon tri godine od pokretanja postupka • Zastara izvršenja disciplinske mjere nastupa protekom dvije godine od konačnosti odluke kojom je mjera izrečena

PREKRŠAJNA ODGOVORNOST LIJEČNIKA PREMA ZAKONU O LIJEČNIŠTVU • Liječnik može odgovarati za prekršaje koji su propisani člankom 59. Zakona o liječništvu, i to u slijedećim slučajevima: • obavljajući liječničku djelatnost izvan opsega odobrenja za samostalan rad (licence) • ne pružanjem liječničke pomoći • ne poštivanjem obveze čuvanja liječničke tajne • ne izvršavanjem obveze prijavljivanja • ukoliko ne vodi i čuva medicinsku dokumentaciju u skladu s člankom 23. Zakona o liječništvu • ne ispunjavanjem obveze obavještavanja drugog liječnika iz članka 28. Zakona o liječništvu • U slučaju prekršajne odgovornosti, liječniku se može izreći novčana kazna u iznosu od 5.000,00 do 10.000,00 kuna

STRUČNI NADZOR HLK • Člankom 30. Zakona o liječništvu propisano je da Komora provodi stručni nadzor nad radom liječnika osiguravajući tako obavljanje liječničkog zvanja u odgovarajućem opsegu, kakvoći i vrsti zdravstvenih usluga pri čemu se također osigurava i zaštita prava pacijenata • Postupak provođenja stručnog nadzora reguliran je Pravilnikom o stručnom nadzoru Komore (www.hlk.hr) kojeg je dana 29. listopada 2003. godine donijela Skupština Komore, a koji je stupio na snagu dana 02. prosinca 2003. godine, nakon što je na isti Ministar zdravstva i socijalne skrbi dao svoju suglasnost • Izvršni odbor Komore donio je Pravila provođenja stručnog nadzora koja pobliže određuju tijek i način postupanja Komisije za stručni nadzor • Provođenje stručnog nadzora financira se iz državnog proračuna

Komora obavlja stručni nadzor nad radom liječnika u zdravstvenim ustanovama, trgovačkim društvima koja obavljaju zdravstvenu djelatnost kao i nad radom liječnika koji obavljaju privatnu praksu • Stručnim nadzorom kontrolira se način obavljanja liječničke djelatnosti prilikom pružanja neposredne zdravstvene zaštite građanima s obzirom na kvalitetu i vrstu zdravstvenih usluga

SVRHA PROVOĐENJA STRUČNOG NADZORA • Stručni nadzor obavlja se sa svrhom: • nadziranja stručnog rada i primjene priznatih metoda i dostignuća medicinske znanosti • nadziranja primjene etičkih i deontoloških načela prilikom pružanja zdravstvenih usluga • nadziranja i drugih pitanja značajnih za utvrđivanje i ocjenjivanje kvalitete rada i načina ostvarivanja zdravstvene zaštite • poboljšanja kvalitete pružanja zdravstvenih usluga i rada liječnika

KOMISIJA ZA STRUČNI NADZOR • Stručni nadzor provodi Komisija za stručni nadzor koju ad hoc imenuje predsjednik Povjerenstva za stručna pitanja i stručni nadzor Komore ili predsjednik Komore • Članovi Komisije imenuju se s Liste eksperata koju sastavlja Izvršni odbor Komore za vremensko razdoblje od jedne godine • Komisija za stručni nadzor sastavljena je od najmanje tri člana – liječnika koji moraju biti članovi Komore i imati važeće odobrenje za samostalan rad (licencu) • Za provođenje nadzora u području primarne zdravstvene zaštite liječnik, član Komisije, mora imati najmanje deset (10) godina radnog iskustva ili pet (5) godina iskustva specijaliste, dok za provođenje nadzora u području specijalističke i bolničke zdravstvene zaštite, član Komisije mora imati najmanje pet (5) godina iskustva kao liječnik specijalist • U radu Komisije, bez svojstva člana, sudjeluje i diplomirani pravnik, zaposlenik Komore

VRSTE STRUČNOG NADZORA • Stručni nadzor može biti: • redoviti • izvanredni • Redoviti stručni nadzor obavlja se temeljem godišnjeg plana kojeg donosi Izvršni odbor Komore • Izvanredni stručni nadzor obavlja se izvan usvojenog godišnjeg plana u slučajevima prijetećeg ili postojećeg ugrožavanja života ili zdravlja korisnika zdravstvenih usluga ili kad se za to ukaže potreba

OPSEG STRUČNOG NADZORA • Stručni nadzor obuhvaća: • provjeravanje stručnog rada liječnika pregledom medicinske dokumentacije, protokola i ostalih evidencija koje liječnici moraju voditi • provjeravanje poštivanja etičkih principa struke • provjeravanje valjanosti odobrenja za samostalan rad (licence) i osposobljenosti za dijagnostičke i terapijske postupke koje liječnik provodi u okviru obavljanja liječničke djelatnosti • poduzimanje odgovarajućih mjera • savjetovanje liječnika • sastavljanje zapisnika o obavljenom nadzoru • donošenje stručnog mišljenja o radu liječnika nad kojim(a) je proveden nadzor

SURADNJA S MINISTARSTVOM ZDRAVSTVA I SOCIJALNE SKRBI • Članak 31. Zakona o liječništvu propisuje da Komora u obavljanju stručnog nadzora surađuje sa Inspekcijom Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi RH

ZDRAVSTVENO-INSPEKCIJSKI NADZOR • Zdravstveno-inspekcijski nadzor provodi Zdravstvena inspekcija Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi Republike Hrvatske u okviru svojih ovlasti i temeljem Zakona o zdravstvenoj zaštiti (“Narodne novine”, broj 121/03, 48/05, 85/06, 117/08)

OPSEG ZDRAVSTVENO-INSPEKCIJSKOG NADZORA • Zdravstveno-inspekcijski nadzor provodi se nad primjenom i izvršavanjem zakona, drugih propisa i općih akata u djelatnosti zdravstva kao i nad stručnošću rada zdravstvenih radnika u zdravstvenim ustanovama, trgovačkim društvima koja obavljaju zdravstvenu djelatnost te privatnih zdravstvenih radnika • Zdravstveno-inspekcijski nadzor provode viši zdravstveni inspektori, zdravstveni inspektori te drugi državni službenici ovlašteni za provođenje nadzora • Prilikom provođenja nadzora zdravstveni inspektori dužni su postupati na način kojim se ne ugrožava obveza čuvanja državne, vojne ili službene odnosno profesionalne tajne

Zdravstveno-inspekcijski nadzor provodi se pregledavanjem poslovnih prostorija, objekata, uređaja, opreme, dokumentacije i akata zdravstvene ustanove, trgovačkog društva koje obavlja zdravstvenu djelatnost odnosno zdravstvenog radnika nad kojim se provodi nadzor

Ovisno o objektu nadzora, zdravstveni inspektor osobito nadzire pojedine segmente obavljanja zdravstvene djelatnosti, primjerice, način prijama, liječenja i otpuštanja bolesnika, primjenu sredstava i metoda za prevenciju, dijagnostiku, terapiju i rehabilitaciju, način propisivanja lijekova, primjenu sredstava i metoda za obavljanje laboratorijskih analiza i drugih dijagnostičkih metoda te njihovu usuglašenost s odgovarajućim standardima

MJERE ZDRAVSTVENE INSPEKCIJE • Ukoliko pronađe nepravilnosti u radu zdravstvene ustanove, trgovačkog društva koje obavlja zdravstvenu djelatnost ili privatnog liječnika, zdravstveni inspektor ima ovlast: • narediti otklanjanje utvrđenih nepravilnosti u određenom roku • zabraniti provođenje radnji koje su protivne pozitivnim propisima • zabraniti rad zdravstvenoj ustanovi ili trgovačkom društvu koje obavlja zdravstvenu djelatnost • zabraniti rad privatnom liječniku • predložiti Komori provođenje postupka dodatne medicinske izobrazbe nad liječnikom

U slučaju da zdravstveni inspektor prilikom obavljanja inspekcijskog nadzora uoči određene nepravilnosti koje nije u nadležnosti riješiti, dužan je o istima neodgodivo obavijestiti nadležna državna tijela (na primjer, u slučaju postojanja sumnje na kazneno djelo dužan je obavijestiti nadležno državno odvjetništvo)

Nadziranjem stručnosti i etičnosti rada liječnika osigurava se, s jedne strane, održavanje odgovarajućeg standarda kvalitete u obavljanju liječničke djelatnosti, čime se ujedno, s druge strane, štite prava i interesi korisnika liječničkih usluga • Cilj nadzora u konačnici jest utjecati na poboljšanje i održavanje kvalitete pružanja zdravstvene zaštite

Tatjana Babić, dipl.iur. Hrvatska liječnička komora Split, veljača 2009 .